Sjedinjene Države su pristale na zahtjev vlade Nigera za povlačenjem američkih trupa iz zemlje što bi, smatraju stručnajci, moglo poremetiti američku protuterorističku i sigurnosnu politiku u burnoj afričkoj regiji Sahela.
Odluka dolazi mjesec dana nakon što je vladajuća vojna hunta te zapadnoafričke zemlje opozvala sigurnosni pakt s Vašingtonom koji je američkim snagama omogućio da pomognu u borbi protiv terorizma.
Odluka o okončanju vojnog sporazuma je kulminacija prošlogodišnjeg vojnog udara koji je zbacio demokratski izabranu vladu u zemlji koja paralelno produbljuje svoje veze s Rusijom, pišu svjetski mediji.
Dogovor o povlačenju
Sjedinjene Države će započeti planove za povlačenje trupa iz Nigera, rekli su američki zvaničnici u subotu, 20. aprila, što je, kako stručnjaci kažu, udarac za Vašington i njegove saveznike u regiji u smislu organiziranja sigurnosnih operacija u Sahelu, ističe Associated Press.
Premijer Nigera, kojeg je imenovala vladajuća vojna hunta, Ali Lamine Zeine, i zamjenik američkog državnog sekretara Kurt Campbell, složili su se 19. aprila da dvije zemlje počnu planirati povlačenje američkih trupa, saopštio je dan poslije američki State Department u izjavi za AP.
Američki zvaničnik rekao je da nema vremenskog okvira za povlačenje osim razgovora o sljedećim koracima koji bi trebali započeti u narednim danima. Zvaničnik, koji je tražio da ne bude imenovan, naglasio je da će u u Niger uskoro biti poslana američka delegacija koja će koordinirati detalje procesa povlačenja.
Bilo je pokušaja u ime SAD da se revidira vojni sporazum s Nigerom koji bi im omogućio da ostanu, rekli su američki zvaničnici. Ali sporazum između Zeinea i Campbella pokazuje da su napori propali.
Niger igra centralnu ulogu u operacijama američke vojske u afričkoj regiji Sahel, području na rubu pustinje Sahare, ukazuje Associated Press, dodajući da je Vašington zabrinut zbog širenja nasilja, gdje su se lokalne grupe zaklele na vjernost Al-Qaidi i grupama 'Islamske države'.
Međutim, odnosi između Nigera i zapadnih zemalja su narušeni otkako su pobunjeni vojnici svrgnuli demokratski izabranog predsjednika zemlje u julu, nakon čega je nigerska hunta rekla francuskim snagama da odu i umjesto toga se okrenula Rusiji.
Strateška pobjeda Rusije
SAD će povući više od 1.000 vojnika i vojnog osoblja iz Nigera u potezu predstavlja stratešku pobjedu Rusije, ocijenio je Guardian.
Od puča u julu prošle godine kada je demokratski izabrani predsjednik Mohamed Bazoum svrgnut, novi čelnici Nigera, napisao je list, nastavljaju tješnje veze s Rusijom, poput susjednog Malija i Burkine Faso, gdje su ruske vojne snage uveliko uspostavile prisustvo.
Samo nekoliko dana nakon dolaska ruske vojne opreme i savjetnika u zemlju, hiljade demonstranata okupilo se prošle sedmice u prijestolnici Nigerije, Niameyu, tražeći povlačenje američkih snaga.
Muškarac drži transparent kojim se traži da američki vojnici napuste Niger, tokom demonstracija u Niameyu, 13. aprila 2024.
Prema ruskim izvještajima, novopristiglo osoblje je dio ruskog Afričkog korpusa, nove paravojne grupe osnovane da zamijeni Wagnerovu grupu, plaćeničku jedinicu koju je osnovao Jevgenij Prigožin.
Prigožin je bio saveznik Vladimira Putina sve dok nije predvodio neuspjelu pobunu prošle godine protiv ruskog predsjednika koji je vodio rat u Ukrajini; poginuo je u avionskoj nesreći. Ponudio je usluge Wagner grupe vođama puča nakon što su preuzeli vlast.
Američki vojni zapovjednici su, dodaje Guardian, upozorili na širenje ruskog uticaja u Sahelu, polusušnoj regiji u južnoj Sahari koja se proteže od Atlantika do Crvenog mora, te u drugim dijelovima Afrike.
Američka uzbuna je porasla kada je Lamine Zeine posjetio Moskvu prošlog decembra kako bi razgovarao o vojnim i ekonomskim vezama, nakon čega je sljedećeg mjeseca uslijedila posjeta Teheranu, gdje se sastao s Ebrahimom Raisijem, iranskim predsjednikom.
Visoki zvaničnici State Departmenta i Pentagona posjetili su Niger ranije ove godine ali posjeta nije urodila plodom, s Nigerijskim zvaničnicima koji su izrazili bijes zbog, kako su rekli, neosnovanih američkih sumnji u pregovore da se Iranu omogući pristup nigerskim resursima uranija, što bi potencijalno moglo poboljšati nuklearni program Teherana.
Upitan status američke baze
Povlačenje američkih trupa iz Nigera će poremetiti američku protuterorističku i sigurnosnu politiku u burnom afričkom regionu Sahela dok status zračne baze vrijedne 110 miliona dolara u pustinji ostaje nejasan, napisao je The New York Times.
Mnogi Amerikanci poslani u Niger stacionirani su u američkoj zračnoj bazi 201, napravljenoj prije šest u pustinjskom sjeveru zemlje, napisao je list dodajući da su od vojnog udara kojim je svrgnut predsjednik Mohamed Bazoum i postavljena hunta prošlog jula, tamošnje trupe bile neaktivne, a većina njihovih dronova MQ-9 Reaper je prizemljena, osim letećih nadzornih misija za zaštitu američkih trupa.
List napominje da je nejasno kakav će pristup, ako ga uopšte ima, Sjedinjene Države imati u bazi u budućnosti i hoće li se ruski savjetnici, a možda čak i ruske zračne snage, useliti ako se odnosi Nigera s Kremljom prodube.
Američki zvaničnici kažu da su mjesecima pokušavali spriječiti formalni prekid odnosa s nigerskom huntom, ali da se istovremeno Pentagon pripremao za najgori slučaj nepredviđenih situacija ako pregovori ne uspiju.
Stoga je, dodaje New York Times, američko ministarstvo odbrane raspravljalo o uspostavljanju novih baza za bespilotne letjelice s nekoliko priobalnih zapadnoafričkih zemalja kao rezervnih kopija bazi u Nigeru, koja nema izlaz na more. Razgovori su još uvijek u ranoj fazi, rekli su vojni zvaničnici.
Teško zamjenjiva lokacija
Sadašnji i bivši sigurnosni i diplomatski zvaničnici rekli su da će biti teško zamijeniti strateški značajnu lokaciju Nigera dok je, prema pisanju Washington Posta, odluka da američke snage napuste Niger potez kojem se Bidenova administracija odupirala i koji će promijeniti antiteroristički stav Vašingtona u regiji.
Područje Sahela, uključujući susjedni Mali i Burkinu Faso, posljednjih godina je postao globalno žarište islamističkog ekstremizma, napisao je list dodajući da su u Nigeru takvi napadi dramatično porasli nakon puča prošle godine.
Za američke zvaničnike koji su na vojnu bazu u Nigeru gledali kao na važno sredstvo za borbu protiv terorizma, sporazum o povlačenju predstavlja značajan korak nazad. Uprkos tome, zvaničnik State Departmenta koji je želio da ostane anoniman je u razgovoru za Washington Post izrazio nadu da bi se odnosi s Nigerom mogli vratiti u područjima van vojne saradnje.
"Premijer je više puta nastojao naglasiti da cijene istorijsko partnerstvo sa Sjedinjenim Državama i da nastoje održati i produbiti naše partnerstvo u drugim sektorima", rekao je zvaničnik.
S druge strane, dodaje list, američki zvaničnici gaje velike rezerve prema hunti i njihovom napretku u političkoj tranziciji dok je Vašington također umoran od skretanja Nigera prema Moskvi po pitanju sigurnosti.