Proteklih dana u Sarajevu se bilježi izuzetna zagađenost zraka. Razlog tome je korištenje uglja tokom grijne sezone, te ispušni plinovi motornih vozila. Stručnjaci navode da, iako je u zraku evidentna povećana koncentracija negativnih čestica, trenutna situacija nije kritična.
Čim se temperatura spusti ispod nule i nastupi tzv. vremenska stabilizacija u Sarajevu tada najčešće dođe do povećanja zagađenosti kvalitete zraka prašinom, a u posljednjih godinu dana i sumpordioksidom.
„U ponedjeljak navečer zabilježena je koncentracija 500 mikrograma po metru kubnom sitnih čestica prašine PM 10. To je vrlo visoka koncentracija. Ne vjerujem da je danas u jednom gradu Evrope veća koncentracija bila od ove. Sarajevo, kao primjer grada koji nema nikakve industrije, osim automobila i malo uglja okolo, postaje najzagađeniji grad po prašini. Nekad smo, čak, zagađeniji i od Zenice i Kaknja“, kaže za Radio Slobodna Evropa ekspert za kvalitet zraka i klimatske promjene Martin Tais.
Da je zrak u Sarajevu itekako zagađen svjesni su građani.
„Budući da sam iz Mostara, meni općenito ovaj zrak smeta. U Mostaru je zrak puno čistiji“, kaže nam jedna Mostarka sa trenutnom adresom u Sarajevu.
„Tek sam stigao iz Beograda i primetio sam da zrak ovde nije baš sjajan“, kaže Beograđanin koji je turistički došao u posjetu bh. prijestolnici.
„Iako imam 65 godina, ovakav zrak mi ne smeta“, ističe jedan Sarajlija.
„I sad mi smeta ovo. Teško mi je jer imam hronični bronhitis“, kaže nam jedna penzionerka.
U Hitnoj pomoći su se u protekla 24 sata javili stariji pacijenti koji su se žalili na probleme sa disanjem.
„Od ukupno 504 pacijenata tokom 24 sata, 40 je došlo sa problemima srca i krvih sudova, dok su se 23 pacijenta javila sa problemom disanja. Uglavnom je riječ o hroničnim bolesnicima ili pacijentima koji imaju poremećaj srčanog ritma“, kaže za RSE odgovorna doktorica smjene Hitne pomoći Amela Komilija.
Ispušni plinovi starih automobila, te ugalj lošeg kvaliteta najveći su uzročnici loše kvalitete zraka u Sarajevu.
„Znam da je ljudima skup plin ili grijanje na struju, ali, mora se nešto napraviti ako želimo da zdravije živimo u sarajevskoj kotlini“, naglašava Tais.
Doktori savjetuju da građani ne izlaze i borave na otvorenom pod ovakvim uvjetima, već da, ukoliko moguće, odlaze na lokalne planine gdje je čistiji i svježiji zrak.
Čim se temperatura spusti ispod nule i nastupi tzv. vremenska stabilizacija u Sarajevu tada najčešće dođe do povećanja zagađenosti kvalitete zraka prašinom, a u posljednjih godinu dana i sumpordioksidom.
„U ponedjeljak navečer zabilježena je koncentracija 500 mikrograma po metru kubnom sitnih čestica prašine PM 10. To je vrlo visoka koncentracija. Ne vjerujem da je danas u jednom gradu Evrope veća koncentracija bila od ove. Sarajevo, kao primjer grada koji nema nikakve industrije, osim automobila i malo uglja okolo, postaje najzagađeniji grad po prašini. Nekad smo, čak, zagađeniji i od Zenice i Kaknja“, kaže za Radio Slobodna Evropa ekspert za kvalitet zraka i klimatske promjene Martin Tais.
Martin Tais, ekspert za kvalitet zraka i klimatske promjene: Sarajevo, kao primjer grada koji nema nikakve industrije, osim automobila i malo uglja okolo, postaje najzagađeniji grad po prašini.
Da je zrak u Sarajevu itekako zagađen svjesni su građani.
„Budući da sam iz Mostara, meni općenito ovaj zrak smeta. U Mostaru je zrak puno čistiji“, kaže nam jedna Mostarka sa trenutnom adresom u Sarajevu.
„Tek sam stigao iz Beograda i primetio sam da zrak ovde nije baš sjajan“, kaže Beograđanin koji je turistički došao u posjetu bh. prijestolnici.
„Iako imam 65 godina, ovakav zrak mi ne smeta“, ističe jedan Sarajlija.
„I sad mi smeta ovo. Teško mi je jer imam hronični bronhitis“, kaže nam jedna penzionerka.
U Hitnoj pomoći su se u protekla 24 sata javili stariji pacijenti koji su se žalili na probleme sa disanjem.
„Od ukupno 504 pacijenata tokom 24 sata, 40 je došlo sa problemima srca i krvih sudova, dok su se 23 pacijenta javila sa problemom disanja. Uglavnom je riječ o hroničnim bolesnicima ili pacijentima koji imaju poremećaj srčanog ritma“, kaže za RSE odgovorna doktorica smjene Hitne pomoći Amela Komilija.
Ispušni plinovi starih automobila, te ugalj lošeg kvaliteta najveći su uzročnici loše kvalitete zraka u Sarajevu.
„Znam da je ljudima skup plin ili grijanje na struju, ali, mora se nešto napraviti ako želimo da zdravije živimo u sarajevskoj kotlini“, naglašava Tais.
Doktori savjetuju da građani ne izlaze i borave na otvorenom pod ovakvim uvjetima, već da, ukoliko moguće, odlaze na lokalne planine gdje je čistiji i svježiji zrak.