U posljednje tri godine ostvareno je premalo suradnje u procesuiranju ratnih zločina u zemljama bivše Jugoslavije i tu suradnju je potrebno poboljšati, izjavio je u Sarajevu Serge Brammertz, glavni tužitelj UN-ovog Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove (MRMKS).
- Bramerc pred Savetom bezbednosti: I dalje se negiraju zločini i glorifikuju zločinci
- Je li rat iz devedesetih završen?
Brammertz je to izjavio u okviru drugog regionalnog sastanka tužitelja o suradnji u postupcima za ratne zločine koji se održava u srijedu u Sarajevu.
“Stvarnost je takva da je pred nama još uvijek više izazova, nego rješenja. Što se tiče preuzimanja nekih predmeta od BiH i koji se trebaju ustupiti Srbiji i Hrvatskoj, ti procesi su u toku, ali oni još nisu stigli u nova tužiteljstva. Prebacivanje tih predmeta mora rezultirati uspješnim kaznenim gonjenjenjem. Na taj način će se razbijati skepsa kod žrtava. To je jedan od izazova koji je pred nama”, istakao je Brammertz.
On je ponovio i to da za procesuiranje ratnih zločina glavnu odgovornost nose državna tužiteljstva Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Crne Gore, jer je zatvoren Međunarodni sud za ratne zločine u Hagu
„Preko 300.000 stranica dokumenata je prebačeno iz naše centralne baze podataka važim državnim tužiteljstvima. Sva podrška koju mi možemo dati u smislu pristupa informacijama će biti na raspolaganja, ali i podrška u smislu obuke i drugih mogućnosti za unapređenje suradnje“, zaključio je Brammertz.
Vaš browser nepodržava HTML5
Šta rekoste: 'Vlast u Srbiji se bori za reviziju prošlosti'
Gordana Tadić, glavna tužiteljica Tužiteljstva BiH istakla je važnost regionalne suradnje u predmetima ratnih zločina, jer kako je kazala je mjesto zločine i dokazi mogu biti na teritoriju jedne države, a oštećeni, svjedoci i počinitelji tih zločina mogu se nalaziti na teritoriju druge države.
„Nedostatak pravog okvira kojim se regulira regionalna suradnja, kao što je postojanje zabrane izručenja sopstvenih državljana ili sprečavanje uvida u spise i dokazni materijal, može imati negativne posljedice za procesuiranje predmeta ratinih zločina“, kazala je Tadić.
Na novinarsko pitanje zbog čega se još uvijek događaju slučajevi hapšenja bosanskohercegovačkih državljana, aludirajući na nedavni slučaj Osmana Osmanovića koji je uhićen na graničnom prijelazu Sremska Rača na osnovu naloga iz Srbije, Tadić je odgovorila: “Poduzeli smo mjere i zamolnicu da se taj predemt ustupi Tužiteljstvu BiH u rad. Međutim tu je više učesnika događaja i to ćemo raditi uz pomoć međunarodne pravne pomoći, pa ćemo vidjeti kako će to dalje ići”.
- Ministarstvo odbrane Srbije i promocija negiranja zločina u Tuzli
- Vrhovni sud Hrvatske: Ponovo oslobađajuća presuda za Grubore
- Šta koči procesuiranje ratnih zločina u BiH?
Sastanak u Sarajevu drugi je po redu, koji se organizuje u okviru regionalnog projekta o ratnim zločinima koji Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) provodi u BiH, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji, uz podršku Vlada Ujedinjenog Kraljevstva i Republike Italije.
Prvi regionalni sastanak tužitelja o suradnji u postupcima za ratne zločine održan je prije šeset mjeseci u Beogradu.