Međunarodna javnost pamtila je Bosnu i Hercegovinu po mnogo čemu, prije svega kao zemlju domaćina Olimpijskih igara 1984. godine. Međutim, zbog rata koji se prije 20 godina vodio na ovim prostorima, BiH i sada odaje imidž izrazito trusne države. U namjeri razbijanja predrasuda, jačanja identiteta i svijesti o kulturno-historijskoj baštini kreirana je prva bh. avanturistička kompjuterska igra za sve uzraste pod nazivom „Potraga za blagom Bosne i Hercegovine“.
Rezultati istraživanja koje je proveo UNICEF u 80 škola pokazuju da djeca i odrasli iz različitih krajeva Bosne i Hercegovine imaju velike predrasude prema drugom i drugačijem.
Zbog toga je i kreirana kompjuterska igra „Potraga za blagom Bosne i Hercegovine“, koja je u cijelosti proizvod bh. autora, kaže voditeljka komunikacija za razvoj UNICEF-a BiH Nineta Popović.
„Igrica sadržava poruke o interkulturalizmu, o veoma bogatom kulturnom i historijskom nasljeđu naše zemlje. Desile su se stvari koje su se desile, tako da je to naše nasljeđe na neki način postalo teret. Naš zadatak je bio da to bogatstvo ponovo prepoznamo i da ga na neki način investiramo u budućnost. Igrica je namijenjena svima. Mi smo prvenstveno mislili na mlađu populaciju, ali to ne isključuje ni nas starije. Igrica je već sada aktivna na web stranici www.potraga.ba. Postoji čak verzija na engleskom jeziku, tako da će se igrica moći igrati bilo gdje u svijetu i time se promoviše naša zemlja kao izuzetno zanimljiva turistička destinacija“, kazala je Popović.
Radnja igre je svojevrsno putovanje kroz dijelove bh. historije, na kojem se njeni junaci upuštaju u avanture kroz koje sazrijevaju i mijenjaju poglede o životnim vrijednostima, kaže za Radio Slobodna Evropa scenarista igre Alen Tatić.
„Protagonisti su Miki i Sara, brat i sestra - Miki koji upravo završava srednju školu i skeptik je prema historiji, koju smatra dosadnom. On sasvim slučajno dolazi u posjed novčića koji kasnije pokreće čitavu priču i oni otkrivaju tajnu kraljice Katarine. Obiđu neke od kulturoloških i historijski bremenitih mjesta u BiH, kao što je Bobovac koji je bio posljednja prava prijestolnica bosanskog kraljevstva, katakombe u Jajcu i Zemaljski muzej, Orlovačku pećinu. Ono što je najbitnije u samoj igri je to blago koje se na kraju pronađe - nije to nikakvo materijalno blago, to je duhovno blago“, ističe Tatić.
Hodočašće kroz kulturnu historiju
„Potraga za blagom Bosne i Hercegovine“ je i više od računarske igre, navodi direktor Inter-religijskog instituta BiH Marko Antonio Brkić koji je, uz ostale stručnjake, bio konsultovan prilikom njene kreacije.
„Vjerujem da je ovo hodočašće kroz kulturnu povijest BiH, kroz koje će i djeca i mladi moći upoznati i sebe prepoznati, što je važnije od upoznati, jako važno za izgradnju identiteta. Kroz igru možemo saznati da, recimo, posjećujući Franjevački samostan - negdje u podsvijesti treba odzvoniti da franjevci koji su došli u BiH prije 700 i kusur godina nisu bili nikakvi Hrvati, da prve tekije koje su napravljene na području BiH nisu pravili Bošnjaci, da recimo Kastel u Banjoj Luci ima veze vjerovatno sa graditeljskim umjećem drugih naroda itd.“ navodi Brkić.
U svijetu je nedavno promovisana kompjuterska igra "Medal of Honor“ ili "Medalja časti", koja je među popularnijim. U posljednjem izdanju ove igre Bosna i Hercegovina je predstavljena kao teroristička zemlja. Iz kompanije Electronic Arts (EA) navode da će u više od 40 mapa igrač obići najkonfliktnija mjesta današnjice, boriti se protiv terorista, ubijati ili biti ubijen. Osim Bosne i Hercegovine, kao terorističke zemlje označene su Somalija, Pakistan, Jemen i Filipini.
(VIDEO: Igrica "Medal of Honor")
http://www.youtube.com/embed/_FssvYHuRCs
Iz bh. ureda UNICEF-a upoznati su s ovom igrom, ali vjeruju da će „Potraga za blagom Bosne i Hercegovine“ i njena engleska verzija pomoći u mijenjanju negativnog imidža BiH u očima međunarodne javnosti, ističe za Radio Slobodna Evropa Nineta Popović.
„Mi ćemo se preko UNICEF-ovog ureda u Ženevi, te UNICEF-ovog ureda u Njujorku truditi da ovu igricu plasiramo do što većeg broja djece. Mi možemo ovdje govoriti i o prevenciji nasilja i o sigurnosti na internetu. Mislim da ovakva jedna igrica može ravnopravno konkurisati bilo kojem drugom žanru i bilo kojem drugom negativnom pojavljivanju BiH u ovoj vrsti medija“, smatra Popović.
Rezultati istraživanja koje je proveo UNICEF u 80 škola pokazuju da djeca i odrasli iz različitih krajeva Bosne i Hercegovine imaju velike predrasude prema drugom i drugačijem.
Zbog toga je i kreirana kompjuterska igra „Potraga za blagom Bosne i Hercegovine“, koja je u cijelosti proizvod bh. autora, kaže voditeljka komunikacija za razvoj UNICEF-a BiH Nineta Popović.
Nineta Popović
„Igrica sadržava poruke o interkulturalizmu, o veoma bogatom kulturnom i historijskom nasljeđu naše zemlje. Desile su se stvari koje su se desile, tako da je to naše nasljeđe na neki način postalo teret. Naš zadatak je bio da to bogatstvo ponovo prepoznamo i da ga na neki način investiramo u budućnost. Igrica je namijenjena svima. Mi smo prvenstveno mislili na mlađu populaciju, ali to ne isključuje ni nas starije. Igrica je već sada aktivna na web stranici www.potraga.ba. Postoji čak verzija na engleskom jeziku, tako da će se igrica moći igrati bilo gdje u svijetu i time se promoviše naša zemlja kao izuzetno zanimljiva turistička destinacija“, kazala je Popović.
Radnja igre je svojevrsno putovanje kroz dijelove bh. historije, na kojem se njeni junaci upuštaju u avanture kroz koje sazrijevaju i mijenjaju poglede o životnim vrijednostima, kaže za Radio Slobodna Evropa scenarista igre Alen Tatić.
Alen Tatić
„Protagonisti su Miki i Sara, brat i sestra - Miki koji upravo završava srednju školu i skeptik je prema historiji, koju smatra dosadnom. On sasvim slučajno dolazi u posjed novčića koji kasnije pokreće čitavu priču i oni otkrivaju tajnu kraljice Katarine. Obiđu neke od kulturoloških i historijski bremenitih mjesta u BiH, kao što je Bobovac koji je bio posljednja prava prijestolnica bosanskog kraljevstva, katakombe u Jajcu i Zemaljski muzej, Orlovačku pećinu. Ono što je najbitnije u samoj igri je to blago koje se na kraju pronađe - nije to nikakvo materijalno blago, to je duhovno blago“, ističe Tatić.
Hodočašće kroz kulturnu historiju
„Potraga za blagom Bosne i Hercegovine“ je i više od računarske igre, navodi direktor Inter-religijskog instituta BiH Marko Antonio Brkić koji je, uz ostale stručnjake, bio konsultovan prilikom njene kreacije.
„Vjerujem da je ovo hodočašće kroz kulturnu povijest BiH, kroz koje će i djeca i mladi moći upoznati i sebe prepoznati, što je važnije od upoznati, jako važno za izgradnju identiteta. Kroz igru možemo saznati da, recimo, posjećujući Franjevački samostan - negdje u podsvijesti treba odzvoniti da franjevci koji su došli u BiH prije 700 i kusur godina nisu bili nikakvi Hrvati, da prve tekije koje su napravljene na području BiH nisu pravili Bošnjaci, da recimo Kastel u Banjoj Luci ima veze vjerovatno sa graditeljskim umjećem drugih naroda itd.“ navodi Brkić.
U svijetu je nedavno promovisana kompjuterska igra "Medal of Honor“ ili "Medalja časti", koja je među popularnijim. U posljednjem izdanju ove igre Bosna i Hercegovina je predstavljena kao teroristička zemlja. Iz kompanije Electronic Arts (EA) navode da će u više od 40 mapa igrač obići najkonfliktnija mjesta današnjice, boriti se protiv terorista, ubijati ili biti ubijen. Osim Bosne i Hercegovine, kao terorističke zemlje označene su Somalija, Pakistan, Jemen i Filipini.
(VIDEO: Igrica "Medal of Honor")
http://www.youtube.com/embed/_FssvYHuRCs
Iz bh. ureda UNICEF-a upoznati su s ovom igrom, ali vjeruju da će „Potraga za blagom Bosne i Hercegovine“ i njena engleska verzija pomoći u mijenjanju negativnog imidža BiH u očima međunarodne javnosti, ističe za Radio Slobodna Evropa Nineta Popović.
„Mi ćemo se preko UNICEF-ovog ureda u Ženevi, te UNICEF-ovog ureda u Njujorku truditi da ovu igricu plasiramo do što većeg broja djece. Mi možemo ovdje govoriti i o prevenciji nasilja i o sigurnosti na internetu. Mislim da ovakva jedna igrica može ravnopravno konkurisati bilo kojem drugom žanru i bilo kojem drugom negativnom pojavljivanju BiH u ovoj vrsti medija“, smatra Popović.