Nakon što je građanska inicijativa „Narod odlučuje“ objavila da je sakupila dovoljan broj potpisa za raspisivanje referenduma o izmjenama izbornog zakonodavstva i ograničenju ovlasti zastupnika manjina, većina političkih stranaka ponovila je svoje protivljenje smanjenju njihovih ovlasti. Premijer Hrvatske Andrej Plenković izričito je protiv koraka nazad u zaštiti prava manjina.
Predstavnici klerikalne građanske inicijative „Narod odlučuje“ tvrde da su prikupili i bitno više od potrebnih 10 posto potpisa svih upisanih birača za svoju referendumsku inicijativu kojom traže izmjenu izbornog zakonodavstva – smanjenje broja zastupnika, snižavanje izbornog prava i tri preferencijalna glasa, ali i smanjenje broja manjinskih zastupnika sa osam na šest i ukidanje njihovog prava da odlučuju o povjerenju vladi i o proračunu. Dvije najveće stranke protive se smanjenju prava manjina i – kada se provjeri potpise – za očekivati je da referendumska pitanja budu poslana Ustavnom sudu Hrvatske na ocjenu ustavnosti.
Andrej Plenković izričito je protiv koraka nazad u zaštiti prava manjina
Premijer Andrej Plenković kazao je danas kako je izričito protiv koraka nazad u zaštiti prava manjina:
„Bitno je da vidimo jesu li ova pitanja – onako kako su formulirana – u skladu sa Ustavom. Već sam nekoliko puta kazao da Hrvatska ima određeni acquis (pravni okvir), a taj acquis je i zaštita prava manjina. Svi koraci koji idu nazad od onoga što je već naše postignuće – ja sam nedavno bio Rumunjskoj, gdje također imaju fiksne kvote za manjinske zastupnike kao i Hrvatska - i Hrvatska je ponosna na te kvote i služi kao primjer drugim zemljama.“
On je povodom općeg dijela referendumskog pitanja kazao da fragmentiranje političkoga sustava nije dobro te da dovodi do toga da je teško vladati državom. Institucije su tu da budu na usluzi građana, a ako se bave same sobom, onda to nije moguće, rekao je.
Socijaldemokratski potpredsjednik parlamentarnog Odbora za Ustav Peđa Grbin očekuje da Ustavni sud odbije ne samo pitanje o smanjenju prava manjinskih zastupnika, nego i opći dio o izbornom zakonodavstvu, jer su – kaže - inicijatori referenduma sve to strpali u jedinstveni paket.
„To je paket koji jednom dijelu hrvatskih građana koji žive u Hrvatskoj i koji u Hrvatskoj plaća porez smjera oduzeti prava, samo zato što su pripadnici nacionalne manjine. I tu jednostavno moramo postaviti pitanje – kakva smo mi demokracija? Jer ako mi težnje jednog dijela birača želimo ostvariti putem dokidanja prava manjina, onda se bojim da Hrvatska nije onakva demokracija kakvu si utvaramo da je. Ovo pitanje koje se odnosi na manjine ozbiljno podriva ustavni poredak Republike Hrvatske“, kazao je Grbin.
Član vladajuće koalicije, predsjednik Samostalne demokratske srpske stranke i zastupnik srpske manjine Milorad Pupovac kaže kako je objavom da je prikupljeno dovoljno potpisa za ovaj referendum dobio novu temu za razmišljanje:
„Kako da pomognem da se otvore oči svima u ovoj zemlji kojima je istinski stalo da se zaštiti demokracija od onih koji – pozivajući se na demokraciju - žele uništiti demokratske institucije koje imamo u ovoj zemlji.“
Pupovac kaže kako je objavom da je prikupljeno dovoljno potpisa za ovaj referendum dobio novu temu za razmišljanje
Oštru kritiku pokušaja da se referendumom ograniči prava manjinskih zastupnika izrekla je i predsjednica oporbenog Građansko-liberalnog saveza (Glas) Anka Mrak Taritaš:
„Po tome kako je uredila pitanje manjina Hrvatska je mogla biti uzor ostalim zemljama Europske unije. Ovako postavljeno referendumsko pitanje apsolutno otvara perspektivu da imamo građane prvog, drugog i trećeg reda. Sigurna sam da je ovo pitanje za Ustavni sud koji mora biti brz, jasan i nedvosmislen u svojim odlukama, jer posljedice mogu biti dalekosežne.“
Referendumsku inicijativu koja po ocjeni struke – osim što smanjuje prava manjinskih zastupnika - dodatno povećava broj stranaka u Saboru i time dodatno destabilizira sustav podržali su osim njenih klerikalnih inicijatora još i klerikalno-populistički oporbeni Most i populistički oporbeni Živi zid.
Tako se primjerice predsjednik Mosta Božo Petrov nije distancirao od prijedloga da se ograniči prava manjinskih zastupnika, već tvrdi da prikupljanje dovoljnog broja potpisa za predložena referendumska pitanja nije uspjeh referendumske inicijative, nego dokaz želje građana da se izborni zakon izmijeni upravo kako inicijativa predlaže.