Iz proceduralnih razloga u srijedu ipak nije održan protesni skup zbog urušavanja graditeljskog nasljeđa Trebinja pred zgradom trebinjske opštine pošto organizatori nisu mogli dobiti saglasnost za odrržavanja javnog skupa.
Ipak, nedaleko od zgrade opštine neformalna grupa građana organizovala je potpisivanje peticije pod nazivom „za institucionalnu zaštitu graditeljskog nasljeđa Trebinja.
Građni su ogorčeni onim što se u posljednje vrijeme dešava na brdima oko grada.
„Ovo je kastrofa. Svi istorijski spomenici ne bi smjeli da se diraju. A ovi tajkuni su sposobni da uzmu ova dva mosta gdje su moji očevi radili. Ja sam bio mali pa sam nosio vodu 1957., 1958. kada se pravio kameni most u Trebinju. Vjerujte, tajkuni su spremni da uzmu i njega i da naplaćuju kiriju za prelaz“, kaže Đorđo Džudža.
„Logično je zašto su ljudi ustali protiv ove nepravde. I potpuno treba podržati njihove zahtjeve da se zaustavi ovo odvoženje kamenja, rušenje tvrđava. Ali ne samo da se na tom stane, nego je potrebno izvršiti pritisak na one koji su to blagonaklono dozvolili da sad isti taj iznos novca koji su dali da se to ruši daju da se to obnovi“, navodi Miro Ilić.
Organizatori peticije ističu da ovakva jedna inicijativa za rekonstrukciju trebinjskih tvrđava nije od juče.
„U suštini ta ideja je jako stara u odnosu na ovo vrijeme burno o kome sada govorimo. Ta ideja je stara više od 10 godina. Ja znam za nju 10 godina, a vjerovatno je još mnogo starija ta ideja zaštite, revitalizacije i unapređenja graditeljskog nasljeđa“, kaže Vladimir Samardžić.
Lokalni parlament na današnjem (srijeda) zasjedanju nije u dnevni red uvrstio raspravu o rušenju i odvoženju kamena sa trebinjskih utvrđenja.
Ova tačka je naknadno uvrštena u dnevni red. Odbornici su donijeli zaključak da se obustave sve aktivnosti oko odvoza kamena, a da Zavod za zaštitu kulturnih spomenika RS donese adekvatna rješenja za njihovu zaštitu.
Ipak, nedaleko od zgrade opštine neformalna grupa građana organizovala je potpisivanje peticije pod nazivom „za institucionalnu zaštitu graditeljskog nasljeđa Trebinja.
Građni su ogorčeni onim što se u posljednje vrijeme dešava na brdima oko grada.
„Ovo je kastrofa. Svi istorijski spomenici ne bi smjeli da se diraju. A ovi tajkuni su sposobni da uzmu ova dva mosta gdje su moji očevi radili. Ja sam bio mali pa sam nosio vodu 1957., 1958. kada se pravio kameni most u Trebinju. Vjerujte, tajkuni su spremni da uzmu i njega i da naplaćuju kiriju za prelaz“, kaže Đorđo Džudža.
„Logično je zašto su ljudi ustali protiv ove nepravde. I potpuno treba podržati njihove zahtjeve da se zaustavi ovo odvoženje kamenja, rušenje tvrđava. Ali ne samo da se na tom stane, nego je potrebno izvršiti pritisak na one koji su to blagonaklono dozvolili da sad isti taj iznos novca koji su dali da se to ruši daju da se to obnovi“, navodi Miro Ilić.
Organizatori peticije ističu da ovakva jedna inicijativa za rekonstrukciju trebinjskih tvrđava nije od juče.
„U suštini ta ideja je jako stara u odnosu na ovo vrijeme burno o kome sada govorimo. Ta ideja je stara više od 10 godina. Ja znam za nju 10 godina, a vjerovatno je još mnogo starija ta ideja zaštite, revitalizacije i unapređenja graditeljskog nasljeđa“, kaže Vladimir Samardžić.
Lokalni parlament na današnjem (srijeda) zasjedanju nije u dnevni red uvrstio raspravu o rušenju i odvoženju kamena sa trebinjskih utvrđenja.
Ova tačka je naknadno uvrštena u dnevni red. Odbornici su donijeli zaključak da se obustave sve aktivnosti oko odvoza kamena, a da Zavod za zaštitu kulturnih spomenika RS donese adekvatna rješenja za njihovu zaštitu.