Na saslušanju pred Potkomitetom za Evropu i regionalno-sigurnosnu saradnju Komiteta za vanjske poslove Senata ocijenjeno je kako je nužan veći angažman Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u regiji Zapadnog Balkana, ali i koordinacija između stavova Evropske unije (EU) i SAD po pitanju ključnih izazova u regiji.
Ocijenivši Prespanski sporazum najvećim diplomatskim dostignućem u regiji, nakon Dejtonskog sporazuma, izaslanik State Departmenta za Zapadni Balkan Matthew Palmer izrazio je i razočarenje time što EU nije otvorila pristupne pregovore sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, što, prema njegovom mišljenju, demotivira zemlje Zapadnog Balkana kada je u pitanju napredak ka euroatlantskim integracijama.
"Nedjelovanje Evropskog vijeća podriva kredibilitet EU u regiji. Rizici koje nosi implementacija Prespanskog sporazuma demotivira lidere koji su spremni na teške reforme i kreiraju prazninu koju su Rusija, Kina i druge zemlje više nego spremne da popune", ocijenio je Palmer.
'Rusija želi da spriječi euroatlantske integracije regiona'
Dosta pažnje tokom rasprave posvećeno je ulozi Kine, Rusije i Turske na ovom području.
"Primarni cilj Rusije je da spriječi euroatlantske integracije regiona, da ga drži podijeljenim, slabim i zavisnim od ruske političke podrške i gasa. Želi da spriječi ono što pokušavamo da uradimo - dogovor Srbije i Kosova, da BiH postane funkcionalna država kao i njen evropski put, put Crne Gore i Sjeverne Makedonije u NATO", ističe Palmer.
Stoga je, smatra Palmer, potrebno da SAD uradi mnogo više od poruka, odnosno da pojača kako svoje prisustvo tako i investicije u regiji.
Govoreći o zemljama pojedinačno istakao je pozitivne primjere Sjeverne Makedonije, ali i Albanije, koja je svojom reformom pravosuđa i optuživanjem ključnih ljudi za korupciju i kriminal pokazala kako želi napredak.
Crnu Goru smatra regionalnim liderom u brojnim oblastima, poput brzorastuće ekonomije, no ostaje joj da se pozabavi efikasnijom borbom protiv organizovanog kriminala i korupcije.
Kompletno izlaganje Metjua Palmera o Zapadnom Balkanu
Kada je riječ o Bosni i Hercegovini (BiH) Palmer se najprije osvrnuo na formiranje vlasti.
"U BiH podržavamo napore kako bi se postigao dogovor i kompromis koji bi omogućio formiranje vlasti na svim nivoima, kao i podnošenju ANP-a NATO-u. Nastavićemo da prozivamo ograničene, nacionalističke lidere sklone rizicima u oba entiteta i na nivou države koji rade malo da pomognu običnim građanima, a istovremeno ćemo nastaviti da podupiremo nove političke lidere na kantonalnim i općinskim nivoima koji žele da ulažu u budućnost zemlje i želju da uspiju", istakao je Palmer.
Podsjetio je kako je ranije bilo pokušaja reformi poput aprilskog ili butmirskog paketa, te naveo kako oni koji blokiraju promjene imaju najviše interesa od ovakvog stanja na Balkanu.
"Moram istaknuti da je, recimo, izborna reforma veoma važna kada je u pitanju popravljanje situacije u BiH. Pokušavamo izvršiti pritisak da se formira Vijeće ministara i da se napravi put da BiH pošalje ANP, glavna prepreka tome je Milorad Dodik koji blokira sve što bi dovelo do napretka ka NATO. ANP nije članstvo u NATO-u, nego je proces reformi i jačanje sektora odbrane u BiH, od čega bi svi ljudi u BiH imali koristi. Dodik je više zabrinut za svoju poziciju u Republici Srpskoj nego da pomogne Bosni i Hercegovini", kazao je Palmer.
Bosna je udruženje tri entička feuditeta
Svoje stavove o BiH pred senatorima je iznio i analitičar Janusz Bugajski.
"Bosna nije multietnička zemlja, već je udruženje tri etnička feuditeta u kojem nacionalističke stranke održavaju status quo kako bi zaštitile svoje plijenove i mreže patronata. BiH nema efikasnu središnju vlast, srpski entitet uporno prijeti otcjepljenjem, hrvatski nacionalisti sve više zahtijevaju treći entitet, a Bošnjaci u sredini zaokupljeni frustracijama. Ovaj status quo ne može se vječito održati, naročito ako imamo u vidu da se ekonomski faktori sve više urušavaju", tvrdi Bugajski.
Majda Ruga sa Univerziteta Johns Hopkins u Washingtonu upozorila je da se mora voditi računa o načinu na koji se pristupa pojedinim pitanjima u regiji, a koja mogu imati različite efekte. Naročito se, smatra Ruga, mora biti oprezan kada je u pitanju održavanje teritorijalnog integriteta i nepovredivosti granica, što je i presudno za stabilnost regiona.
"Bilo koji pristup koji uključuje promjene granica rizikuje da proizvede nenamjerne posljedice. Čak je i puki razgovor o takvoj mogućnosti američkih zvaničnika opasan jer podstiče one koji promoviraju programe secesije kao što su Milorad Dodik i Republika Srpska", upozorila je Ruga.
Za građane, kako kaže, etničke tenzije nisu uzrok političke nestabilnosti.
"Nedavno istraživanje javnog mnijenja, provedeno u Međunarodnom republikanskom institutu, pokazalo je da više od 50 posto građana u svim etničkim grupama u BiH identifikuje organizovani kriminal kao sigurnosnu prijetnju broj jedan, a ne pripadnike drugih etničkih grupa", podsjetila je Ruga.
Moraju djelovati i vlasti Srbije i Kosova
Ključno pitanje kojim bi se, kako američka administracija, tako i EU trebala pozabaviti jeste i konačna uspostava efikasnog dijaloga na relaciji Kosova i Srbije. Sporazum o normalizaciji odnosa, kako je naveo Palmer, podrazumijeva dvostrano djelovanje.
"Očekujemo da će nova vlada Kosova pokazati svoju posvećenost ovom zajedničkom cilju tako što će suspendovati takse koje je Kosovo uvelo na robu iz Srbije i BiH, te time narušilo međunarodnu poziciju Kosova. Srbija mora zaustaviti svoju kampanju kojom delegitimizira Kosovo u međunarodnoj zajednici. Ovo podriva međunarodnu saradnju u oblasti provođenja zakona i zagorčava atmosferu kompromisa", ocjenjuje Palmer.
Pročitajte i ovo: Palmer: Srbija i Kosovo u fokusu Bele kuće, treba to da iskoristePodcrtao je potrebu da se Kosovo vrati pregovorima sa jakim i kredibilnim pregovaračima koji imaju dovoljno kapaciteta i za kompromis, te upozorio da postoji mogućnost da "Rusija opet započne sa svojom ulogom koja će to kvariti, jer nije u ruskom interesu da se Srbija i Kosovo pomire i normaliziraju svoje odnose".
Kada je u pitanju spor Kosova i Srbije, neuspjeh u postizanju bilateralnog sporazuma povećava mogućnost za radikalizam i regionalnu nestabilnost, ocijenio je pred senatorima analitičar Janusz Bugajski. Novi razgovori moraju, smatra, biti zasnovani na dva ključna principa.
"Kao prvo, status Kosova je uspostavljen prije deceniju kada je proglasilo nezavisnost i ne može se povući bez haosa i konflikta. Drugo, Srbija i Kosovo trebaju saradnju kako bi promovirale vlastite interese kako bi išle naprijed ka ključnim multinacionalnim organizacijama. Idealan bi scenarij bio da Srbija prizna Kosovo kao nezavisnu državu, ali to se čini malo vjerovatnim u skoroj budućnosti. Jedan od pristupa koji podcrtavam je da obje strane preduzmu važne korake ka normalizaciji odnosa", naveo je Bugajski.
Zajednička ocjena je da se mora fokusirati na region kao cjelinu, te da pitanja, iako odvojena, ne mogu biti tretirana izvan konteksta regije, kao što je slučaj BiH, čija pitanja, kako smatraju učesnici rasprave treba paralelno rješavati.