Prije 20 godina u selu Grapska kod Doboja strijeljano je 25 civila bošnjačke nacionalnosti koji su ostali u svojim kućama nakon što su polovinom maja 1992. godine srpske snage zauzele ovo selo.
Posmrtni ostaci 24 ubijena civila do danas nisu pronađeni, kaže jedan od predstavnika MZ Grapska Aljo Hasančević.
„To su bili uglavnom stari, iznemogli ljudi koji nisu mogli izaći prilikom evakuacije iz Grapske. Bilo je ljudi u invalidskim kolicima - Adem Muratović, čovjek invalid bez ruku i nogu. Bilo je starih, iznemoglih žena. Bilo je jedno dijete od 13 godina. I naš učitelj Ibrahim, koji je ovdje učio generacije i generacije i Bošnjaka i Srba, ubijen je u svom stanu u školi, zajedno sa svojim sinom od 14, 15 godina i sa svojom suprugom“, priča Hasančević.
Među ubijenim civilima u Grapskoj bio je i otac Almira Hidića.
„Mi smo oca našli 2005. u sekundarnoj grobnici u Sremskoj Mitrovici. I on je ovdje ukopan. A tetke još nikada nisu nađene - Bešić, rođena Hidić, Fatima i i Rašida“, kaže Almir.
Tokom maja 1992. godine iz dobojskog zatvora je u nepoznatom pravcu odvedeno 10 ratnih zarobljenika koji su uhapšeni nakon ulaska srpskih snaga u Grapsku.
Samiru Bešiću tada je ubijen brat, koji je uhapšen kao pripadnik rezervnog sastava tadašnje milicije. Samir kaže da bi mu puno značilo kada bi se pronašli posmrtni ostaci njegovog brata i drugih komšija.
„Da ga ukopamo ljudski. Da li će se to ikada desiti čisto sumnjam - jer mnogi u Doboju znaju gdje su oni, samo što svi šute“, kaže Bešić.
Zločini u selu Grapska kod Doboja spominju se u presudi Nikoli Jorgiću, zvanom Jorga, koji je poslije hapšenja na aerodromu u Dizeldorfu krajem 1995. godine pred njemačkim sudovima osuđen na doživotnu robiju. Jorgić, bivši komandir jedinice Jorgina grupa, je prva osoba kojoj je od Drugog svjetskog rata u Njemačkoj suđeno za genocid.
Zbog prinudnog preseljenja stanovništva iz Grapske i drugih zločina potiv čovječnosti na dobojskom području pred Sudom BiH na 17 godina zatvora osuđen je Predrag Kujundžić, komandir jedinice Predini vukovi.
Ubistva Bošnjaka u Grapskoj navode se i u presudi članici najužeg rukovodstva RS i SDS-a Biljani Plavšić, koju je Haški tribunal osudio na 11 godina zatvora.
Kažnjavanje zločinaca važno za pomirenje
Mještani Grapske kažu da je ovim presudama pravda tek djelimično zadovoljena.
„Direktno još niko nije odgovarao za Grapsku. To bih sve nazvao indirektnom odgovornošću. Međutim, pravi izvršioci zločina - znaju se oni, još tu šetaju - još nisu odgovarali. Mi nismo zadovoljni i mislim da pravda nije zadovoljena“, kaže Adnan Karalić.
Kažnjavanje neposrednih izvršilaca zločina važno je zbog pomirenja na ovim prostorima, kaže Feriz Redžić.
„Što je najgore, mi sad vidimo ljude koji su ovuda hodali i sve to radili, prolaze kraj nas. Mogu političari pričati o nekom pomirenju, ali ne. Pomirenje mora biti individualno, razumijete. Ne može neko u moje ime govoriti da sam se ja pomirio. Nema pomirenja dok se sve to ne procesuira“, kaže Redžić.
Ovako razmišlja i dr. Murat Đogić.
„To je vrlo bitno - jer bez toga nema Bosne. Bosna je takva kakva jeste. Mi možemo pričati bajke, i nacionalno se opterećivati. Ali ja bih stvarno volio otići u pravoslavnu crkvu i dati donaciju u prave ruke, isto kao za džamiju. I u katoličku crkvu. Mi jednostavno moramo živjeti tu skupa“, poručuje on.
Iako je rat u BiH završen prije skoro punih 17 godina, pravosudni organi BiH još istražuju ulogu najviših političkih, policijskih i vojnih funkcionera u ratnim zločinima na području Doboja, među kojima je i major Milovan Stanković, komandant napada na Grapsku, koji se prema ranijim medijskim napisima nalazi u Srbiji.
Grapska je jedan od simbola stradanja civilnog stanovništva u opštini Doboj tokom rata, a 20 godina poslije i simbol povratka u ovom dijelu BiH. Selo koje u ratu bilo potpuno srušeno danas je najvećim dijelom obnovljeno, kaže predsjednik ove MZ Murat Hasančević.
„Selo je bilo porušeno, nigdje nije bilo krova, nijednog crijepa nije bilo. Zahvaljujući humanitarnoj organizaciji iz Švedske, obnovili smo oko 300 kuća. Stotinjak kuća sredstvima drugih, raznih humanitarnih organizacija i vlada itd, a oko 300 kuća obnovili su ljudi svojim sredstvima. Sad trenutno u selu živi oko 1.300 stanovnika. Imamo školu, ambulantu, vodovod, rasvjetu“, zaključuje Hasančević.
Svi prilozi iz ovosedmičnog programa Pred licem pravde:
Kako BiH ocjenjuje strance u domaćem pravosuđu
Sarajevo: Izložba predmeta djece nastradale u opsadi
Suđenje Simatoviću: Završeno svjedočenje bivšeg djelatnika DB-a
Slučaj Bitići: Zločin bez kazne
Posmrtni ostaci civila iz Grapske još nisu pronađeni
Bramerc: Provedba Strategije za procesuiranje zločina ključna za BiH
*********
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).
Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.
Posmrtni ostaci 24 ubijena civila do danas nisu pronađeni, kaže jedan od predstavnika MZ Grapska Aljo Hasančević.
„To su bili uglavnom stari, iznemogli ljudi koji nisu mogli izaći prilikom evakuacije iz Grapske. Bilo je ljudi u invalidskim kolicima - Adem Muratović, čovjek invalid bez ruku i nogu. Bilo je starih, iznemoglih žena. Bilo je jedno dijete od 13 godina. I naš učitelj Ibrahim, koji je ovdje učio generacije i generacije i Bošnjaka i Srba, ubijen je u svom stanu u školi, zajedno sa svojim sinom od 14, 15 godina i sa svojom suprugom“, priča Hasančević.
Među ubijenim civilima u Grapskoj bio je i otac Almira Hidića.
„Mi smo oca našli 2005. u sekundarnoj grobnici u Sremskoj Mitrovici. I on je ovdje ukopan. A tetke još nikada nisu nađene - Bešić, rođena Hidić, Fatima i i Rašida“, kaže Almir.
Tokom maja 1992. godine iz dobojskog zatvora je u nepoznatom pravcu odvedeno 10 ratnih zarobljenika koji su uhapšeni nakon ulaska srpskih snaga u Grapsku.
Samiru Bešiću tada je ubijen brat, koji je uhapšen kao pripadnik rezervnog sastava tadašnje milicije. Samir kaže da bi mu puno značilo kada bi se pronašli posmrtni ostaci njegovog brata i drugih komšija.
„Da ga ukopamo ljudski. Da li će se to ikada desiti čisto sumnjam - jer mnogi u Doboju znaju gdje su oni, samo što svi šute“, kaže Bešić.
Zločini u selu Grapska kod Doboja spominju se u presudi Nikoli Jorgiću, zvanom Jorga, koji je poslije hapšenja na aerodromu u Dizeldorfu krajem 1995. godine pred njemačkim sudovima osuđen na doživotnu robiju. Jorgić, bivši komandir jedinice Jorgina grupa, je prva osoba kojoj je od Drugog svjetskog rata u Njemačkoj suđeno za genocid.
Zbog prinudnog preseljenja stanovništva iz Grapske i drugih zločina potiv čovječnosti na dobojskom području pred Sudom BiH na 17 godina zatvora osuđen je Predrag Kujundžić, komandir jedinice Predini vukovi.
Ubistva Bošnjaka u Grapskoj navode se i u presudi članici najužeg rukovodstva RS i SDS-a Biljani Plavšić, koju je Haški tribunal osudio na 11 godina zatvora.
Kažnjavanje zločinaca važno za pomirenje
Mještani Grapske kažu da je ovim presudama pravda tek djelimično zadovoljena.
Doboj
„Direktno još niko nije odgovarao za Grapsku. To bih sve nazvao indirektnom odgovornošću. Međutim, pravi izvršioci zločina - znaju se oni, još tu šetaju - još nisu odgovarali. Mi nismo zadovoljni i mislim da pravda nije zadovoljena“, kaže Adnan Karalić.
Kažnjavanje neposrednih izvršilaca zločina važno je zbog pomirenja na ovim prostorima, kaže Feriz Redžić.
„Što je najgore, mi sad vidimo ljude koji su ovuda hodali i sve to radili, prolaze kraj nas. Mogu političari pričati o nekom pomirenju, ali ne. Pomirenje mora biti individualno, razumijete. Ne može neko u moje ime govoriti da sam se ja pomirio. Nema pomirenja dok se sve to ne procesuira“, kaže Redžić.
Ovako razmišlja i dr. Murat Đogić.
„To je vrlo bitno - jer bez toga nema Bosne. Bosna je takva kakva jeste. Mi možemo pričati bajke, i nacionalno se opterećivati. Ali ja bih stvarno volio otići u pravoslavnu crkvu i dati donaciju u prave ruke, isto kao za džamiju. I u katoličku crkvu. Mi jednostavno moramo živjeti tu skupa“, poručuje on.
Iako je rat u BiH završen prije skoro punih 17 godina, pravosudni organi BiH još istražuju ulogu najviših političkih, policijskih i vojnih funkcionera u ratnim zločinima na području Doboja, među kojima je i major Milovan Stanković, komandant napada na Grapsku, koji se prema ranijim medijskim napisima nalazi u Srbiji.
Grapska je jedan od simbola stradanja civilnog stanovništva u opštini Doboj tokom rata, a 20 godina poslije i simbol povratka u ovom dijelu BiH. Selo koje u ratu bilo potpuno srušeno danas je najvećim dijelom obnovljeno, kaže predsjednik ove MZ Murat Hasančević.
„Selo je bilo porušeno, nigdje nije bilo krova, nijednog crijepa nije bilo. Zahvaljujući humanitarnoj organizaciji iz Švedske, obnovili smo oko 300 kuća. Stotinjak kuća sredstvima drugih, raznih humanitarnih organizacija i vlada itd, a oko 300 kuća obnovili su ljudi svojim sredstvima. Sad trenutno u selu živi oko 1.300 stanovnika. Imamo školu, ambulantu, vodovod, rasvjetu“, zaključuje Hasančević.
Svi prilozi iz ovosedmičnog programa Pred licem pravde:
Kako BiH ocjenjuje strance u domaćem pravosuđu
Sarajevo: Izložba predmeta djece nastradale u opsadi
Suđenje Simatoviću: Završeno svjedočenje bivšeg djelatnika DB-a
Slučaj Bitići: Zločin bez kazne
Posmrtni ostaci civila iz Grapske još nisu pronađeni
Bramerc: Provedba Strategije za procesuiranje zločina ključna za BiH
*********
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).
Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.