Pogoršana sigurnosna situacija u Libiji bila je povod da provjerimo kako danas posluju bh. kompanije u toj zemlji, sa kojim problemima se susreću i planiraju li poslovanje preusmjeriti na neka druga tržišta. Podsjećamo, najjače kompanije u BiH 90 posto angažmana imale su upravo u toj zemlji, no tokom ratnih sukoba, mnoge od njih su se povukle sa tog tržišta. Ostala su nenaplaćena višemilionska dugovanja.
Za vodeće bh. kompanije iz građevinskog, metalnog i elektroenergetskog sektora Libija je bila najveće tržište.
Tokom ratnih sukoba mnoge firme povukle su svoje radnike, a pet godina krize učinilo je da se većina njih više nije vratila na tržište.
Ostala su milionska dugovanja koja još nije moguće naplatiti, napominje Džemal Kalajdžisalihović iz Vanjskotrgovinske komore BiH.
‘’Ukupna naša potraživanja su oko 130 miliona, od čega 40 miliona eura samo za izvršene, a nenaplaćene poslove‘’, navodi Kalajdžisalihović.
Energoinvest je jedna od rijetkih firmi koje još uvijek posluju u Libiji, no sa mnogo manjim kapacitetom. Poslovanje u toj zemlji danas je pravi izazov ocjenjuje generalni direktor Energoinvesta Enes Čengić.
Energoinvest
‘’Poslovanje u Libiji je veoma, veoma teško, skoro na granici neodrživosti. Libija, bez obzira što je imala revoluciju, nikada nije proglasila ratno stanje. Dakle, u Libiji formalno pravno je mir. To u međunarodnom poslovanju znači da sve bankovne garancije i sve ugovorene obaveze se moraju provoditi bez obzira na opasnosti kojima su izloženi Libijci i strani radnici. Energoinvest je dao milione i milione dolara bankovnih garancija koje Vlada Libije u svakom momentu može povući ukoliko se svaki ugovoreni posao ne završi u zadatom roku, uprkos činjenici da u toj zemlji nije mir. Dugoročno gledano, dok se mir ne uspostavi nema ozbiljnijeg posla u toj zemlji’’, kaže Čengić.
Zajednički projekti
Kako kriza u Libiji predugo traje i nema naznaka kada bi se situacija mogla smiriti, bh. privrednici odlučili su sagledati i mogućnost otvaranja novih tržišta.
Adnan Ibišević, generalni direktor firme Bosna S, koja se bavi inžinjeringom i izvođenjem radova u oblasti nafte i petrohemije, kaže da su već angažovani na otvaranju novih tržišta, iako ova firma, od bosanskohercegovačkih, trenutno ima najveći broj radnika u Libiji.
‘’Razvijamo tržište u susjednim zemljama u Egiptu i Tunisu, imamo neke naznake i za poslove u Alžiru. Paralelno s tim na domaćem tržištu pokušavamo razviti sektor inžinjeringa. Imamo saradnju sa stranim kompanijama koje su lideri u polju nafte i gasa i s njima planiramo ići na treća tržišta. Najinteresantnija su nam tržišta afričkih zemalja", pojašnjava Ibišević.
Energoinvest je već sklopio ugovore o poslovanju kako u susjedstvu tako i u nekim dalekim zemljama, kaže direktor Enes Čengić.
‘’Mi smo otvorili tržište Albanije gdje smo dobili dva velika projekta na izgradnji južnog dijela dalekovoda, i sada radimo sjeverni dio 400 kilovoltnu konekciju Tirana – granica Kosova. Takođe, u Alžiru smo dobili dva tri velika projekta na trafo stanicama vrijedna oko 100 miliona eura. Otvorili smo i projekte u Makedoniji, nastavljamo radove i u Etiopiji, završili smo i jedav veliki projekat u Kurdistanu, međutim nažalost zbog ratnih dešavanja Vlada Kurdistana ne može da nam isplati oko 10 miliona dolara zarađenog novca", navodi Čengić.
Džemal Kalajdžisalihović podsjeća da se i Vanjskotrgovinska komora BiH angažovala oko pronalaska novih tržišta za firme koje su se povukle iz Libije, no nije bilo značajnijih rezultata. Stoga su pokušali spojiti kompanije sa sličnim u zemljama regije kako bi uspostavili saradnju za zajedničko nastupanje na trećim tržištima.
‘’Mi smo još od 2013. angažovani na pronalasku alternativnih tržišta, međutim nije bilo značajnijih rezultata. Nešto smo uspjeli u Kataru, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Saudijskoj Arabiji i jedan dio na alžirskom tržištu. Prošle godine pokrenuta je inicijativa Privredne komore Srbije za uvezivanje kompanija iz regiona za zajednički nastup na trećim tržištima. Do sada smo imali dva sastanka, upravo se priprema treći koji će se održati u Makedoniji, kada bismo trebali definisati sve što smo do sada dogovarali i krenuti u te aktivnosti", najavljuje Kalajdžisalihović.