Imajući u vidu činjenicu da će Republika Hrvatska od 01. jula 201.3 godine postati punopravna članica Europske unije i da će BiH direktno graničiti s njom, te uzimajući u obzir nova pravila i propise koji će važiti na tržištu Hrvatske, usklađeni sa standardima Unije, u Brčkom je održan okrugli sto pod nazivom „Posljedice ulaska Hrvatske u EU“.
Ističući važnost prilagođavanja privrednog sektora standardima EU na području Brčko distrikta kao i BiH u cjelini, a s namjerom održavanja postojećeg nivoa izvoza proizvoda na tržište Hrvatske, brčanski gradonačelnik Miroslav Gavrić pozvao je na ovaj okrugli sto predstavnike relevantnih državnih institucija, organizacija i privrednike koji izvoze na tržište susjedne zemlje.
Govoreći na okruglom stolu o uslovima koje BiH mora ispuniti do ulaska Hrvatske u EU, kako bi domaća privreda imala prohodnost na europsko tržište, analitičar Igor Gavran iz Vanjsko trgovinske komore BiH je kazao da u ovom trenutku nisu privrednici i izvoznici ti koji kasne, nego da institucije države zaostaju u ispunjavanju potrebnih uslova.
"Važno je naglašavati u svakoj prilici da su to uslovi koje treba ispuniti prije svega na institucionalnom nivou – Ured za veterinarstvo, Agencija za sigurnost hrane i neke druge. One zaostaju u ispunjvanju obaveza i morale bi ih hitno ispuniti. Kad je riječ o privrednicima i proizvođačima, mnogi od njih čak i nadmašuju europske standarde . U svakom slučaju su već usklađeni i uz male tehničke zahvate do zadatog roka mogu ispuniti sve potrebne uslove. Dakle, riječ je o institucijama BiH, one kasne, one su odgovorne i one su krive zašto već sada ti uslovi nisu ispunjeni", kazao je Gavran.
Aktivni učesnici okruglog stola u Brčkom bili su i domaći privrednici koji izvoze svoje proizvode na tržište Hrvatske i koji su iskazali svoju zabrinutost ali i očekivanja, da će država i njene institucije uraditi svoj dio obaveza iz Akcionog plana za prevazilaženje posljedica pristupanja Hrvatske EU, kojeg je usvojilo Vijeće ministara BiH.
Šaćir Rahman je direktor Zemljoradničke zadruge Brka iz Brčkog, koja već godinama izvozi na hrvatsko tržište i koji se nada da će nadležne institucije ipak uspjeti da odrade svoj dio posla.
"Mi smatramo da će institucije države učiniti sve da usvoje odgovarajuće pravilnike i set zakona kako bi omogućili da naša roba nesmetano ide iz BiH prema Hrvatskoj. Jer, nije to samo u interesu BiH nego i Hrvatske, koja želi dobru saradnju s nama. Nadamo se da će svi otvoreni problemi biti riješeni i da će na kraju svi koji se bave proizvodnjom i izvozom u Hrvatsku, biti zadovoljni", kaže Rahman.
Učesnici okruglog stola u Brčkom su razgovarali i o pozitivnim ali i negativnim posljedicama koje bi BiH mogla imati ulaskom Hrvatske u EU. Igor Gavran upravo to pojašnjava:
"Koliko će prevladati pozitivnog ili negativnog, najviše ovisi o samoj BiH. Potencijalno negativne psoljedice bi bile nemogućnost izvoza velikog broja proizvoda animalnog pa i biljnog porijekla, ukoliko BiH do ulaska Hrvatske u EU ne ispuni sve preostale obaveze i uslove za izvoz ovih proizvoda. Pozitivne posljedice su carinsko opterećenje na neke od značajnih uvoznih proizvoda iz Hrvatske, čime će domaći proizvodi postati konkurentniji kao i mogućnost preseljenja proizvodnje iz Hrvatske u BiH, što bi značilo novi razvoj, zapošljavanje i napredak za BiH".
Na okruglom stolu u Brčkom usvojena je lista od 10 zaključaka među kojima su svakako najznačajniji oni koji u kojima se očekuje da nadležne državne institucije na vrijeme izvrše harmonizaciju domaćih pravnih akata sa pravilima i standardima EU, da se uspostave potrebene institucije koje će omogućiti lakše poslovanje domaćih privrednih subjekata kao i pojačavanje aktivnosti na uspostavi dodatnog graničnog prelaza u Brčkom.
"Jako je bitno da smo napravili mrežu institucija koje su nadležne i pozvane da daju sve odgovore oko pristupanja Hrvatske Evropskoj uniji, odnosno pospješivanja izvoza u Hrvatsku tj. u EU. Uvezali smo i predstavnike EU, te očekujemo realizaciju brojnih zaključaka a jedan od njih je da se slični razgovori nastave za dva mjeseca. Tako ćemo podstaći sve one koji imaju zadatak da, na primjer, sačine podzakonske akte ,ili da uspostave laboratorije, kao i da urade preostale obaveze kako naša privreda ne bi imala zatvorena vrata, danas - sutra, već na Savskom mostu", kaže za RSE Miroslav Gavrić, gradonačelnik Brčko Distrikta.
Ističući važnost prilagođavanja privrednog sektora standardima EU na području Brčko distrikta kao i BiH u cjelini, a s namjerom održavanja postojećeg nivoa izvoza proizvoda na tržište Hrvatske, brčanski gradonačelnik Miroslav Gavrić pozvao je na ovaj okrugli sto predstavnike relevantnih državnih institucija, organizacija i privrednike koji izvoze na tržište susjedne zemlje.
Govoreći na okruglom stolu o uslovima koje BiH mora ispuniti do ulaska Hrvatske u EU, kako bi domaća privreda imala prohodnost na europsko tržište, analitičar Igor Gavran iz Vanjsko trgovinske komore BiH je kazao da u ovom trenutku nisu privrednici i izvoznici ti koji kasne, nego da institucije države zaostaju u ispunjavanju potrebnih uslova.
"Važno je naglašavati u svakoj prilici da su to uslovi koje treba ispuniti prije svega na institucionalnom nivou – Ured za veterinarstvo, Agencija za sigurnost hrane i neke druge. One zaostaju u ispunjvanju obaveza i morale bi ih hitno ispuniti. Kad je riječ o privrednicima i proizvođačima, mnogi od njih čak i nadmašuju europske standarde . U svakom slučaju su već usklađeni i uz male tehničke zahvate do zadatog roka mogu ispuniti sve potrebne uslove. Dakle, riječ je o institucijama BiH, one kasne, one su odgovorne i one su krive zašto već sada ti uslovi nisu ispunjeni", kazao je Gavran.
Šaćir Rahman je direktor Zemljoradničke zadruge Brka iz Brčkog, koja već godinama izvozi na hrvatsko tržište i koji se nada da će nadležne institucije ipak uspjeti da odrade svoj dio posla.
"Mi smatramo da će institucije države učiniti sve da usvoje odgovarajuće pravilnike i set zakona kako bi omogućili da naša roba nesmetano ide iz BiH prema Hrvatskoj. Jer, nije to samo u interesu BiH nego i Hrvatske, koja želi dobru saradnju s nama. Nadamo se da će svi otvoreni problemi biti riješeni i da će na kraju svi koji se bave proizvodnjom i izvozom u Hrvatsku, biti zadovoljni", kaže Rahman.
Učesnici okruglog stola u Brčkom su razgovarali i o pozitivnim ali i negativnim posljedicama koje bi BiH mogla imati ulaskom Hrvatske u EU. Igor Gavran upravo to pojašnjava:
"Koliko će prevladati pozitivnog ili negativnog, najviše ovisi o samoj BiH. Potencijalno negativne psoljedice bi bile nemogućnost izvoza velikog broja proizvoda animalnog pa i biljnog porijekla, ukoliko BiH do ulaska Hrvatske u EU ne ispuni sve preostale obaveze i uslove za izvoz ovih proizvoda. Pozitivne posljedice su carinsko opterećenje na neke od značajnih uvoznih proizvoda iz Hrvatske, čime će domaći proizvodi postati konkurentniji kao i mogućnost preseljenja proizvodnje iz Hrvatske u BiH, što bi značilo novi razvoj, zapošljavanje i napredak za BiH".
Na okruglom stolu u Brčkom usvojena je lista od 10 zaključaka među kojima su svakako najznačajniji oni koji u kojima se očekuje da nadležne državne institucije na vrijeme izvrše harmonizaciju domaćih pravnih akata sa pravilima i standardima EU, da se uspostave potrebene institucije koje će omogućiti lakše poslovanje domaćih privrednih subjekata kao i pojačavanje aktivnosti na uspostavi dodatnog graničnog prelaza u Brčkom.
"Jako je bitno da smo napravili mrežu institucija koje su nadležne i pozvane da daju sve odgovore oko pristupanja Hrvatske Evropskoj uniji, odnosno pospješivanja izvoza u Hrvatsku tj. u EU. Uvezali smo i predstavnike EU, te očekujemo realizaciju brojnih zaključaka a jedan od njih je da se slični razgovori nastave za dva mjeseca. Tako ćemo podstaći sve one koji imaju zadatak da, na primjer, sačine podzakonske akte ,ili da uspostave laboratorije, kao i da urade preostale obaveze kako naša privreda ne bi imala zatvorena vrata, danas - sutra, već na Savskom mostu", kaže za RSE Miroslav Gavrić, gradonačelnik Brčko Distrikta.