Američka državna sekretarka Hilari Klinton, posjetom regionu pred kraj mandata zajedno sa visokom predstavnicom EU za spoljnu politiku Katrin Ešton, potvrdila je posvećenost Sjedinjenih Država rješavanje pitanja u BiH i na području jugoistoka Evrope.
Klinton je već ranije rekla da će napustiti funkciju čak iako Barak Obama ostane predsjednik još četiri godine i analitičari u BiH ne vjeruju da njena posjeta ima veze sa američkim predsjedničkim izborima.
Mada neće biti u centru vanjske politike SAD, jugoistočna Evropa ostaće predmet interesovanja američke administracije, rekla je Klintonova u Sarajevu.
„Američki birači sasvim izvjesno većina njih ne zna ni gdje je Bosna, a kamoli da je to neka referenca Obamine administracije. S druge strane, to vjerovatno ima veze sa bilansom State department- a, u smislu protokolarnog značaja, odnosno da se državna tajnica trudila da zatvori sva otvorena pitanja“, kaže vanjskopolitički komentator Mufid Memija.
Znakovito je da su u posjetu regiji zajedno došle ona i visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i sigurnost.
Poručile su zajednički, da makar kada je o BiH riječ, SAD i EU govore jednim glasom.
„Shvatio sam to kao naglašavanje zajedničkog pristupa SAD i EU u odnosu na Zapadni Balkan. Odnosno da će u budućnosti Amerika biti potpora EU u nastojanjima da integriše zemlje regije“, kaže Memija.
I analitičar Esad Bajtal vjeruje da zajednička posjeta jasno pokazuje kompatibilnost američke i evropske politike prema regiji.
„Uvijek su ti odnosi bili nešto različiti, mi smo to naročito osjetili devedesetih godina, kada se američki i evropski koncept odnosa prema BiH drastično razlikovao. Ova posjeta spada u napor te vrste – poravnati te odnose, naći tu unutanju ravnotežu američkih i evropskih odnosa i učiniti je efikasnom na ovom prostoru“, objašnjava Bajtal.
Koketiranje
Neki drugi analitičari vjeruju da se zajednička posjeta Klintonove i Eštonove može tumačiti i kao odmicanje Amerike od riješavanja problema kojima je opterećen Balkan.
Odnosno da će Evropa biti ta koja će morati da nađe način kako da natjera lidere u regiji da poštuju preuzete obaveze i ispunjavaju zadate uslove.
Domaći mediji u BiH dali su izuzetan značaj posjeti američke državne sekretarke Hilari Klinton regiji.
S druge strane američki mediji, između ostalog zaokupljeni uraganom Sendi, posjetu Klintonove Zapadnom Balkanu tek su registrovali kao jednu u nizu protokolarnih posjeta američke administracije.
O tome govori i činjenica da strane novinare u Sarajevu koji su imali šansu postavljati pitanja, nije interesovala politička situacija u BiH niti na Balkanu, već su se zanimali za ukrajinske izbore i odnos Amerike prema Iranu.
„U ovom trenutku američka administracija ne nudi ništa, osim koketiranja u smislu ako budete dobri mi ćemo vam pomoći“, kaže urednik magazina Buka Aleksandar Trifunović.
Bez obzira što uticaj SAD ali i cjelokupne međunarodne zajednice vremenom slabi u BiH, američka državna sekretarka ipak je jasno rekla da će se lično založiti za članstvo BiH u NATO savezu, ukoliko svi uslovi iz Akcionog plana budu ispunjeni.
Takođe je podržala inicijativu američke ambasade u Sarajevu da se u BiH što prije sprovedu ustavne promjene.
Klinton je već ranije rekla da će napustiti funkciju čak iako Barak Obama ostane predsjednik još četiri godine i analitičari u BiH ne vjeruju da njena posjeta ima veze sa američkim predsjedničkim izborima.
Mada neće biti u centru vanjske politike SAD, jugoistočna Evropa ostaće predmet interesovanja američke administracije, rekla je Klintonova u Sarajevu.
„Američki birači sasvim izvjesno većina njih ne zna ni gdje je Bosna, a kamoli da je to neka referenca Obamine administracije. S druge strane, to vjerovatno ima veze sa bilansom State department- a, u smislu protokolarnog značaja, odnosno da se državna tajnica trudila da zatvori sva otvorena pitanja“, kaže vanjskopolitički komentator Mufid Memija.
Znakovito je da su u posjetu regiji zajedno došle ona i visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i sigurnost.
Poručile su zajednički, da makar kada je o BiH riječ, SAD i EU govore jednim glasom.
„Shvatio sam to kao naglašavanje zajedničkog pristupa SAD i EU u odnosu na Zapadni Balkan. Odnosno da će u budućnosti Amerika biti potpora EU u nastojanjima da integriše zemlje regije“, kaže Memija.
I analitičar Esad Bajtal vjeruje da zajednička posjeta jasno pokazuje kompatibilnost američke i evropske politike prema regiji.
„Uvijek su ti odnosi bili nešto različiti, mi smo to naročito osjetili devedesetih godina, kada se američki i evropski koncept odnosa prema BiH drastično razlikovao. Ova posjeta spada u napor te vrste – poravnati te odnose, naći tu unutanju ravnotežu američkih i evropskih odnosa i učiniti je efikasnom na ovom prostoru“, objašnjava Bajtal.
Koketiranje
Neki drugi analitičari vjeruju da se zajednička posjeta Klintonove i Eštonove može tumačiti i kao odmicanje Amerike od riješavanja problema kojima je opterećen Balkan.
Clinton i Ashton u Sarajevu
Odnosno da će Evropa biti ta koja će morati da nađe način kako da natjera lidere u regiji da poštuju preuzete obaveze i ispunjavaju zadate uslove.
Domaći mediji u BiH dali su izuzetan značaj posjeti američke državne sekretarke Hilari Klinton regiji.
S druge strane američki mediji, između ostalog zaokupljeni uraganom Sendi, posjetu Klintonove Zapadnom Balkanu tek su registrovali kao jednu u nizu protokolarnih posjeta američke administracije.
O tome govori i činjenica da strane novinare u Sarajevu koji su imali šansu postavljati pitanja, nije interesovala politička situacija u BiH niti na Balkanu, već su se zanimali za ukrajinske izbore i odnos Amerike prema Iranu.
„U ovom trenutku američka administracija ne nudi ništa, osim koketiranja u smislu ako budete dobri mi ćemo vam pomoći“, kaže urednik magazina Buka Aleksandar Trifunović.
Bez obzira što uticaj SAD ali i cjelokupne međunarodne zajednice vremenom slabi u BiH, američka državna sekretarka ipak je jasno rekla da će se lično založiti za članstvo BiH u NATO savezu, ukoliko svi uslovi iz Akcionog plana budu ispunjeni.
Takođe je podržala inicijativu američke ambasade u Sarajevu da se u BiH što prije sprovedu ustavne promjene.