Članovi i udruženja porodica srpskih žrtava ratnih zločina i nestalih u posljednjem ratu u Bosni i Hercegovini sve više izražavaju nezadovoljstvo zbog, kako tvrde, blokade istraživanja ratnih zločina nad Srbima i sporosti u ekshumaciji i identifikaciji u ratu nestalih Srba. Međunarodni dan nestalih porodice nestalih Srba obilježile su mirnom protestnom šetnjom na magistralnom putu Doboj – Tuzla, dok su ovih dana izrečene i prijetnje blokadom pravosudnih institucija u Sarajevu
Priče o ratnim zločinima i sudbinama porodica koje traže svoje najmilije jednako su stravične - bez obzira na nacionalno obilježje. No, porodice stradalih i nestalih Srba u proteklom ratu u Bosni i Hercegovini mišljenja su da Tužilaštvo BiH i državni Institut za nestale namjerno izbjegavaju procesuiranje zločina nad Srbima, te ekshumacije i identifikacije nestalih srpskih žrtava.
Pojedini članovi porodica tvrde da već godinama šalju upite Tužilaštvu kako bi vidjeli da li su njihove prijave uopšte ušle u razmatranje, te da ne dobijaju nikakav dogovor.
Odgovor čeka i Radojka Pilipović iz Bjelovca kod Bratunca, kojoj je nekoliko članova porodice stradalo u napadu na Bjelovac 14. decembra 1992. godine.
„Na kućnom pragu poginuli su mi suprug i svekar. Moja svekrva - starica, jetrva i njeno dvoje dece odvedeni su u srebrenički zatvor. Nemanji je bilo sedam meseci, Oliveri tri godine. Brano Pilipović je imao devet godina kada je zarobljen. Proveli su dva meseca u zatvoru. Ono što me kao čoveka boli sve ove godine jeste činjenica da sam krenula da vidim šta se dešava sa predmetima i da li uopšte postoje predmeti ratnih zločina počinjeni nad članovima naših porodica, a Tužilaštvo o tim predmetima ćuti.“
I Mirjana Simanić iz Istočnog Sarajeva ima sličnu priču. Od Tužilaštva traži imena odgovornih za ubistvo supruga 1994. godine u rejonu Sarajeva kojeg je pronašla i sahranila 2007.
„Još nisam dokazala niti imam odgovora od Tužilaštva BiH ko je počinio zločin nad mojim suprugom, iako imam odgovor Ustavnog suda od 27. maja 2005. godine, u kojem je niz apelacija od porodica – sad govorim cijelog Sarajeva i sarajevsko-romanijske regije – 156 odluka u kojima je Tužilaštvo BiH dužno dostaviti informaciju o sudbini i tijelima naših članova porodica koje tražimo.“
Na bilo kakvu informaciju iz Tužilaštva BiH već sedam godina čeka i Tomo Petković čiji je sin stradao na Crnom Vrhu u septembru 1992. godine.
„Masakriran je. Glava je odsječena. Pisao sam pismo toj tužiteljki kod koje je bio predmet. Nikad mi nije odgovoreno.“
Zamjenica glavnog tužioca i šefica Odjela za istraživanje ratnih zločina u Tužilaštvu BiH Vesna Budimir priznala je na nedavnom sastanku u Banjaluci sa članovima srpskih žrtava da postoje problemi u istragama. Ona smatra da bi tužioci morali da počnu da snose odgovornost za svoj rad.
„Ta obavezujuća uputstva koja ja kao rukovodilac Odjela dajem, ipak su rezultirala nekim pomacima. Procesuirane su tri ili četiri osobe za 'Viktor Bubanj', za 'Silos' osam osoba, do kraja godine će biti donijeta odluka za 'Veliki park'.“
I na polju ekshumacija i identifikacija traži se više transparentnosti. Rukovodilac Operativnog tima za traženje nestalih Republike Srpske Goran Krčmar kaže da se proces traženja nestalih mora vratiti u pravne okvire.
„Danas je proces traženja Srba u Bosni i Hercegovini nažalost zaustavljen. To govori činjenica da je za četiri godine od četiri hiljade identifikovanih samo sto dva tijela srpske nacionalnosti, tako da imamo stvarno problem.“
Vesna Budimir predlaže otvoreni dijalog o rješavanju problema u traženju nestalih.
„Predložićemo neke mjere da bi doista taj proces traženja nestalih konačno krenuo punom parom.“
No članove porodica žrtava više ne zanimaju sastanci i obećanja. Prošlo je sedamnaest godina od rata i svako dalje čekanje stvara samo dodatnu gorčinu i ljutnju, kakvu je pokazala i Radojka Pilipović u razgovoru sa tužiteljkom Vesnom Budimir.
„Više stvarno ne želim da dolazim na sastanke ovog tipa. Ne želim više ničija vrata da otvaram, ma ne želim više uopšte na ovu temu da pričam! Hoću konkretno! Ja hoću da mi predmet izvadite iz stola i da kažete: 'U ovom predmetu fali to, to i to', i da vidimo ko je odgovoran zašto taj predmet nije kompletan, ili zašto te izjave nisu obrađene kako treba. I da ne prebacujemo lopticu.“
**************
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).
Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.
Priče o ratnim zločinima i sudbinama porodica koje traže svoje najmilije jednako su stravične - bez obzira na nacionalno obilježje. No, porodice stradalih i nestalih Srba u proteklom ratu u Bosni i Hercegovini mišljenja su da Tužilaštvo BiH i državni Institut za nestale namjerno izbjegavaju procesuiranje zločina nad Srbima, te ekshumacije i identifikacije nestalih srpskih žrtava.
Pojedini članovi porodica tvrde da već godinama šalju upite Tužilaštvu kako bi vidjeli da li su njihove prijave uopšte ušle u razmatranje, te da ne dobijaju nikakav dogovor.
Odgovor čeka i Radojka Pilipović iz Bjelovca kod Bratunca, kojoj je nekoliko članova porodice stradalo u napadu na Bjelovac 14. decembra 1992. godine.
„Na kućnom pragu poginuli su mi suprug i svekar. Moja svekrva - starica, jetrva i njeno dvoje dece odvedeni su u srebrenički zatvor. Nemanji je bilo sedam meseci, Oliveri tri godine. Brano Pilipović je imao devet godina kada je zarobljen. Proveli su dva meseca u zatvoru. Ono što me kao čoveka boli sve ove godine jeste činjenica da sam krenula da vidim šta se dešava sa predmetima i da li uopšte postoje predmeti ratnih zločina počinjeni nad članovima naših porodica, a Tužilaštvo o tim predmetima ćuti.“
I Mirjana Simanić iz Istočnog Sarajeva ima sličnu priču. Od Tužilaštva traži imena odgovornih za ubistvo supruga 1994. godine u rejonu Sarajeva kojeg je pronašla i sahranila 2007.
„Još nisam dokazala niti imam odgovora od Tužilaštva BiH ko je počinio zločin nad mojim suprugom, iako imam odgovor Ustavnog suda od 27. maja 2005. godine, u kojem je niz apelacija od porodica – sad govorim cijelog Sarajeva i sarajevsko-romanijske regije – 156 odluka u kojima je Tužilaštvo BiH dužno dostaviti informaciju o sudbini i tijelima naših članova porodica koje tražimo.“
Na bilo kakvu informaciju iz Tužilaštva BiH već sedam godina čeka i Tomo Petković čiji je sin stradao na Crnom Vrhu u septembru 1992. godine.
„Masakriran je. Glava je odsječena. Pisao sam pismo toj tužiteljki kod koje je bio predmet. Nikad mi nije odgovoreno.“
Goran Krčmar
U udruženjima i nadležnim entitetskim institucijama tvrde kako je Tužilaštvu BiH dostavljena dokumentacija o ratnim zločinima nad Srbima koja jedva stane u nekoliko kamiona, te smatraju da se sa pravom pitaju zašto se procesuiraju tek pojedinačni zločini nad Srbima.Zamjenica glavnog tužioca i šefica Odjela za istraživanje ratnih zločina u Tužilaštvu BiH Vesna Budimir priznala je na nedavnom sastanku u Banjaluci sa članovima srpskih žrtava da postoje problemi u istragama. Ona smatra da bi tužioci morali da počnu da snose odgovornost za svoj rad.
„Ta obavezujuća uputstva koja ja kao rukovodilac Odjela dajem, ipak su rezultirala nekim pomacima. Procesuirane su tri ili četiri osobe za 'Viktor Bubanj', za 'Silos' osam osoba, do kraja godine će biti donijeta odluka za 'Veliki park'.“
I na polju ekshumacija i identifikacija traži se više transparentnosti. Rukovodilac Operativnog tima za traženje nestalih Republike Srpske Goran Krčmar kaže da se proces traženja nestalih mora vratiti u pravne okvire.
„Danas je proces traženja Srba u Bosni i Hercegovini nažalost zaustavljen. To govori činjenica da je za četiri godine od četiri hiljade identifikovanih samo sto dva tijela srpske nacionalnosti, tako da imamo stvarno problem.“
Vesna Budimir predlaže otvoreni dijalog o rješavanju problema u traženju nestalih.
„Predložićemo neke mjere da bi doista taj proces traženja nestalih konačno krenuo punom parom.“
No članove porodica žrtava više ne zanimaju sastanci i obećanja. Prošlo je sedamnaest godina od rata i svako dalje čekanje stvara samo dodatnu gorčinu i ljutnju, kakvu je pokazala i Radojka Pilipović u razgovoru sa tužiteljkom Vesnom Budimir.
„Više stvarno ne želim da dolazim na sastanke ovog tipa. Ne želim više ničija vrata da otvaram, ma ne želim više uopšte na ovu temu da pričam! Hoću konkretno! Ja hoću da mi predmet izvadite iz stola i da kažete: 'U ovom predmetu fali to, to i to', i da vidimo ko je odgovoran zašto taj predmet nije kompletan, ili zašto te izjave nisu obrađene kako treba. I da ne prebacujemo lopticu.“
**************
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).
Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.