Iako je prošlo više od tri mjeseca od kada su poplave zahvatile pojedine gradove u Bosni i Hercegovini, najveći broj objekata u tim područjima nije obnovljen. Tu spadaju i škole koje su potpuno devastirane, a vlast je čekala do posljednjeg trenutka da ih počne adaptirati. Zbog toga u Republici Srpskoj u četiri škole će se nastava odvijati u šatorima, a u Federaciji BiH još uvijek se ne zna kada će početi školska godina u gradovima zahvaćenim majskim poplavama. Zbunjeni su i nastavnici i roditelji, koji ne znaju ni gdje će im djeca ići u školu, niti da li trebaju kupovati knjige i školski pribor za novu školsku godinu.
Deset dana uoči početka septembra bosanskohercegovački predstavnici vlasti su se sjetili kako nova školska godina treba da počne, a škole u mjestima koja su pogođena majskim poplavama još nisu adaptirane.
Iako su imali više od tri mjeseca da se pobrinu da do 1. septembra sve bude spremno za početak škole, to se nije desilo. Umjesto toga, radovi na školama su započeli prošle sedmice, a da budu gotovi do početka devetog mjeseca nema ni teoretske šanse.
Primjer škole iz Janje, u okolini Bijeljine, mjesta koje je stopostotno uništeno poplavama: Na naše pitanje hoće li biti škola do prvog devetog, radnik koji radi na obnovi škole, odgovorio je "Ja mislim da neće".
Kako bi pokazale da nešto rade, vlasti ovih dana užurbano planiraju početak nove školske godine. Tako su u Republici Srpskoj odlučili da škola mora početi 1. septembra uprkos tome što zgrade nisu obnovljene u mjestima pogođenim poplavama. Plan im je, kako navodi ministar prosvjete Goran Mutabdžija, da se nastava odvija u šatorima:
„Kutak za djecu će biti formirani na bazi šatora koje će postaviti UNICEF i u tim šatorima će naši učitelji, sa partnerskim oragnizacijama UNICEF-a, izvoditi određene radionice u cilju pripreme za početak nastave, koja će relativno brzo i početi“, kaže Mutabdžija.
„Vjerovatno je moglo i bolje, efikasnije i prije. Ekonomska i finansijska situacija je teška, no ona ne bi smjela biti izgovor ako pravimo greške u koracima i ako nismo dovoljno agilni ili dovoljno odgovorni“, konstatuje Milan Gojković, direktor dobojske Osnovne škole „Vuk Stefanović Karadžić“.
No direktori osnovnih i srednjih škola se nisu pretjerano pitali da li školska godina može ili ne može početi. Oni su samo dobili naređenje da moraju startati sa školom 1. septembra.
Kako i gdje, pitaju se i u Janji. U zgradi u kojoj je smještena osnovna i srednja škola, sa oko 1.550 učenika svih uzrasta, nastava će se odvijati u tri smjene, a čas će trajati 30 minuta. No na koji način, nikome nije jasno s obzirom da su zidovi goli, nema parketa, podova, ni mokrih čvorova.
(FOTOGALERIJA: Škola u Janji)
Janja: Svi u školu, a klupa nigdje
„Prije dva dana počeo je ustvari da se radi taj objekat. Biće problem sa prostorom. Uspjeli smo da se dogovorimo sa osnovnom školom pošto djeca predškolskog ne kreću odmah da dobijemo dvije učionice“, pojašnjava Direktorica srednje škole u Janji Nada Goljanin.
I dok u Republici Srpskoj nastava počinje u šatorima i neuslovnim školama, u Federaciji BiH vlasti izgleda još ne znaju da školska godina treba početi. Nadležno federalno ministarstvo se još nije oglasilo kad nastava počinje, jer, kako navode, još utvrđuju u kakvom su stanju školski objekti u poplavljenim područjima. Najkritičnije je u Maglaju, gdje je sanacija školskih objekata počela tek prošle sedmice.
„Nažalost, zbog sigurnosti djece i zbog svih okolnosti koje građevinski radovi nose sa sobom, preporuka ministarstva a i naše razmišljanje ide u tom pravcu da zaštitimo našu djecu, da obezbijedimo sigurnost učenika i da pošto-poto ne počinjemo novu školsku godinu“, naglašava direktor Prve osnovne škole Admir Gračić.
Početak školske godine upitan je i u okolini Zenice. Klizišta su, tokom majskih poplava, bukvalno odsjekla od svijeta kuće mještana, a škola u koju su djeca išla je udaljena nekoliko kilometara. No puta da do nje dođu više nema, kaže Sedin Oruč, jedan od stanovnika sela Bistrica:
„Glavni zahtjevi su nam da se odmah izvrši sanacija jedine trenutno prohodne putne komunikacije. Mi očekujemo da se uključe ZD kanton i Federacija jer vidjeli smo da opština ne može ovo sve podnijeti. Nije problem samo ovo kod nas, nego imamo i susjedna mjesta“, navodi Oruč.
Postojeća vlast koja nema nikakav plan, niti daje novac za saniranje majske štete od poplava, zbunjene ostavlja i brojne druge roditelje koji ne znaju ni gdje će im djeca ići u školu, niti da li trebaju kupovati knjige i školski pribor za novu školsku godinu. Evo šta kažu neki od njih u Doboju, Janji i Maglaju:
Vaš browser nepodržava HTML5
Roditelji o školovanju djece nakon poplava
Završetak radova na školskim objektima postojeća vlast najavljuje za oktobar. No može li im se vjerovati, to niko ne smije prognozirati. Kad već nisu uspjeli za tri mjeseca završiti školske objekte, šta će se dešavati sa građanima koji još nisu dobili novac za popravak kuća, a jesen je uveliko na vratima? Ali, to je već neka druga priča.