Poplave i talibani ugrožavaju drevni minaret u Avganistanu

Džamski minaret, na Uneskovoj Listi svetske baštine, datira iz 1190. godine

Viševekovna zapuštenost i česte poplave ugrožavaju Džamski minaret, jedno od avganistanskih arheoloških blaga, piše redakcija Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku.

Prošle nedelje, 800 godina stara građevina u udaljenoj, zapadnoj provinciji Gor bila je na ivici kolapsa posle poplave izazvane pljuskovima. Blatnjava voda poplavila je arheološku lokaciju i naletela na osnovu minareta.

Smešten u rečnoj dolini okružnoj visokim planinama, toranj je izbavljen iz neposredne opasnosti pošto je vlada angažovala stotine radnika, koji su, većinom bosonogi i naoružani lopatama, preusmerili poplavne vode.

Lokacija s Uneskove Liste svetske baštine koja datira iz 1190. godine, međutim, i dalje je u opasnosti, ali sada od talibana, fundamentalističke grupe koja je ranije uništavala arheološke relikte u Avganistanu.

Minaret u rukama talibana

Desetine pripadnika vojske i provladinih naoružanih grupa bile su stacionirane na kontrolnim punkovima blizu minareta da bi zaštitili radnike koji su naporno radili na spasavanju spomenika.

Avganistanski radnici prošlog meseca na radovima zaštite minareta od poplava.

Desetine talibanskih ekstremista su 29. maja izveli napad i preuzeli kontrolu nad nekoliko kontrolnih punktova, presekavši pristup istorijskoj lokaciji i ubivši najmanje 18 pripadnika vladinih bezbednosnih snaga.

Abdul Hamid Nataki, član provincijskog saveta, rekao je da je bezbednosno osoblje koje je štitilo minaret bilo primorano da pobegne posle napada talibana.

"Da bi sprečili žrtve među radnicima i oštećenje minareta, bezbednosne snage su otišle", rekao je Nataki za RSE.

Nataki je takođe rekao da je rad na zaštiti minareta od poplava obustavljen pošto su radnici evakuisani.

'Velika opasnost'

Kontrola talibana nad arheološkom lokacijom uznemirila je aktiviste.

"Minaret je u velikoj opasnosti", rekao je Mohamad Vazir Nurani, kulturni aktivista u Firuzkuha, prestonice provincije Gor. "Ako vlada ozbiljno ne pokuša da vrati kontrolu nad tom oblašću, (arheološka) lokacija bi mogla biti ugrožena".

"Bezbednosna situacija u toj oblasti je veoma zabrinjavajuća", rekao je Šah Mahmud Šoab, civilni aktivista u Firuzkuhu. "Džamski minaret je pod kontrolom talibana".

Gor, planinska i udaljena provincija u centralnim visoravnima, jedna je od najsiromašnijih i najnestabilnijih oblasti u zemlji.

Provincijska vlada ima malo moći izvan Firuzkuha. Desetine nelegalnih naoružnih grupa pod kontrolom bivših gospodara rata i vođa ekstremista aktivni su u Goru, ključnoj tranzitnoj ruti za oružje i droge, i njihovi sukobi se smatraju izvorom većine nasilja u provinciji.

Istorija uništenja

Nagnuti minaret se smatra drugom najvišom građevinom od cigala u svetu, s visinom od 65 metara. Toranj je čuven po svojim uklesanim ukrasima i islamskim zapisima.

Džamski minaret napravili su Guridi, vladari koji su napravili carstvo koje se sastojalo od teritorija današnjeg Avganistana, Irana i delova centralne Azije, Pakistana i Indije. Vladari su prešli iz budizma u islam u 12. veku.

Avganistan je decenijama zahvaćen građanskim ratom i stranim invazijama, a antikviteti i istorijske lokacije su prošli kroz godine uništenja i pljačkanja.

Talibani su 2001. šokirali svet kada su u centralnom Avganistanu uništili drevne Bude iz Bamijana, nasleđe avganistanske preislamske istorije.

Za tri nedelje u proleće 2001. godine, ekstremistička grupa je postavila dinamit i raznela statue visoke 53 metra i 35 metara, uklesane u peščaru s pogledom na dolinu Bamijan.

Ekstremistička grupa je 1.500 godina stare budističke spomenike označila kao "idole" koje muslimani imaju dužnost da uništavaju.

Kada su 1996. talibani osvojili kontrolu nad Kabulom posle razornog građanskog rata, ekstremisti su divljali Nacionalnim muzejom i sistematski uništavali desetine drevnih relikvija.