U Bosni i Hercegovini živi 3.531.159 stalnih stanovnika, rezultat je popisa stanovništva provedenog 2013. godine
Od ukupnog broja stanovnika u Federaciji BIH živi 62,85 posto, u Republici Srpskoj 34,79, te u Brčko Distriktu 2,37 ukupne populacije stalnog stanovništva.
Na popisu 2013 godine, kao Bošnjaci izjasnilo se 50,11 posto, kao Srbi 30,78, te kao Hrvati 15,43 posto stanovnika.
Bošnjaka, je u odnosu na popis stanovništva iz 1991. godine više za sedam posto, proizilazi iz objavljenih podataka. Srpskog stanovništva u BiH je manje za oko jedan posto u odnosu na popis iz 1991. godine, a Hrvata dva posto manje u odnosu na stari popis.
Kada je riječ o nacionalnom izjašnjavanju u entitetima u FBiH živi 74 posto Bošnjaka, 22,4 posto Hrvata i 3,60 posto Srba. U Republici Srpskoj živi 81,51 posto Srba, 2,41 posto Hrvata i 13, 99 posto Bošnjaka. U Distriktu Brčko živi 42,36 posto Bošnjaka, Hrvata 20,66 i Srba 34, 58 posto.
Podaci o vjeroispovjesti kažu da u BiH živi 50,7 posto građana islamske vjeroispovijesti, 15,19 posto su katolici, a 30,75 pravoslavci.
Bosanski jezik govori 52,86 posto građana, 14,6 posto govori hrvatski, a 30,76 posto govore srpski jezik. Ostale jezike govori 1,57 posto građana.
Od ukupnog broja stanovnika 50,4 posto čine žene, a 49,06 muškarci. Omjer muške i ženske populacije na nižim nivima je skoro identičan, jedan je od podataka koje je pokazuje popis stanovništva u BIH.
Najveći grad je Sarajevo sa 275. 524 stanovnika, zatim Banjaluka sa 185.042 stanovnika.
Po gustini naseljenosti - ukupno 68,9 stanovnika živi po kilometru kvadratnom prosječno u BiH. Istočni Drvar je opština sa 1.05 stanovnika po kilometru kvadratnom, a Novo Sarajevo je najgušće naseljena općina sa 7.085 po kilometru kvadratnom.
Prema podacima popisa, u Bosni i Hercegovini živi 2,82 posto nepismenog stanovništva. Pod pismenom osobom podrazumijeva se ona koja zna napisati tekst s prostim rečenicama.
Visoku stručnu spremu ima 9,6 posto, srednju stručnu spremu 51,1 posto, aosnovnu školu završilo je 21,4 posto stanovništva.
Kompjuterski je nepismeno 38,7 posto (u ovu kategoriju spadaju osobe koje ne znaju nikako koristiti kompjuter), 36,2 posto se računa da su komjuterski pismeni.
U ekonomski aktivno stanovništvo spada 75,88 posto zaposlenih, dok se ostali dijele na nezaposlene: 12,94 onih koji su ranije radili i 11 posto bez iskustva.
Ekonomski neaktivno stanovništvo, bez zaposlenja i bez aktivnog traženja zaposlenja čine 17,06 posto učenika i studenata. Penzionera je 37 posto, 27, 4 posto je osoba koje obavljaju kućne poslove, 3,9 posto nesposobnih za rad i 14, 5 posto ostalih.
Popis 2013. godine
Direktor Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine Velimir Jukić podsjetio je na proces popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH koji je urađen je od 1. do 15. oktobra 2013. godine.
"Jedan ovakav projekat ne bi mogao biti završen bez suradnje svih učesnika", kazao je Jukić i zahvalio se zahvalio građanima BiH i svim učesnicima koji su na bilo koji način učestvovali u realizaciji popisa.
Koordinator Vijeća ministara BiH za popis Adil Osmanović je kazao da je prema ocjenama Međunarodne monitoring misije (IMO) popis uspješno realizovan.
Podaci su objavljeni uz protivljenje vlasti i opozicije u RS, a na osnovu odluke direktora Agencije za statistiku BiH, Velimira Jukića.
Državna i entitetske agencije za statistiku dugo se nisu mogle usaglasiti u vezi sa metadologijom obrade podataka popisa, a posebno je sporno bilo pitanje 40 iz popisnice o broju stalnih stanovnika u BiH.
Jukić je tako na osnovu zakonskih ovlaštenja odlučio da će među stalne stanovnike BiH biti ubrojano i 196.000 osoba čiji su status predstavnici vlasti u RS-u smatrali spornim, jer su kao mjesto rada ili školovanja naveli inostranstvo.
"Oni stanovnici koji budu određeni kao rezidenti, biće rezidenti, a oni koji nisu – to neće biti", poručio je Velimir Jukić.
Entitetske statističke agencije ostale su i dalje potpuno suprotnih stavova.
Skupština RS nije prihvatila usvojenu metodologiju za obradu podataka popisa, zbog neslaganja o načinu tretiranja rezidentnih stanovnika.
U skupštinskim zaključcima je navedeno da organi i institucije RS-a neće priznati, ni objaviti rezultate popisa, čiji sadržaj smatraju spornim i neće proizvoditi nikakva pravna djejstva.