Dom naroda Parlamenta Bosne i Hercegovine usvojio je u srijedu Prijedlog zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova 2013. Time će, zapravo, Bosna i Hercegovina u aprilu sljedeće godine, nakon 22 godine, provesti popis stanovništva.
Prošle godine, Bosna i Hercegovina, uz Somaliju, bila je jedina u svijetu koja nije provela popis stanovništva. I to pitanje u BiH je godinama politizovano, a svaki pokušaj da zakon bude usvojen u Parlamentu, bio je neuspješan.
Rasprava o popisu stanovništva u skupštinskim klupama završavala je, uglavnom, međusobnim uvredama poslanika i uvijek iznova vraćanjem na pitanje - ko je počeo rat?. Pitanja o kojem su se lomila koplja odnosila su se na povratak svih građana u prijeratna mjesta boravka, na čemu su insistirali predstavnici bošnjačkog naroda, tražeći da popis bude obavljen tek kada se taj proces završi.
U jednoj od izjava za naš radio prošle godine, Šemsudin Mehmedović, poslanik SDA u Parlamentu BiH je o tome rekao:
„Proces povratka nije završen. Završen je tek onda kada institucije Bosne i Hercegovine, a to je Parlament, kaže da je proces povratka okončan. Sve do tad, ukoliko je potrebno, da se obezbijede i kreditna sredstva i tehnički uslovi da se taj proces povratka okonča.“
Princip kojim su se godinama vodili predstavnici bošnjačkog naroda, pao je u vodu dogovorom šest stranačkih lidera krajem decembra 2011., prema kojem zakon o popisu stanovništva ne sadrži famozni član 48. Ovim članom bilo je definisano da će "primjena podataka o etničkoj strukturi stanovništva prema popisu stanovništva iz 1991. godine važiti i nakon okončanja ovog popisa za formiranje vlasti na svim nivoima u BiH, sve do potpunog provođenja Aneksa VII Dejtonskog mirovnog sporazuma".
Sulejman Tihić, predsjednik SDA, u odnosu na godine kada je insistirao na ovom članu zakona, danas kaže:
Bilo kako bilo, Prijedlog zakona o popisu stanovništva u srijedu je usvojio Dom naroda državnog parlamenta i to bez člana 48. U istovjetnom tekstu ga nije usvojio Zastupnički dom, pa će do kraja sedmice uslijediti usaglašavanje na komisijskom nivou.
Apsurd odlučivanja
Opozicija, iako pozdravlja donošenje zakona, ocjenjuje i kako je apsurdno da je zakon usvojen tek onda kada su to odlučili politički lideri u BiH, koji su odluke počeli donositi umjesto zakonodavne i izvršne vlasti.
„I dalje će se članovi Predsjedništva birati kako se biraju, i dalje će se Dom
Ukoliko tekst zakona bude usaglašen, Bosna i Hercegovina popis stanovništva, prvi put nakon 1991. imaće od 1. do 15. aprila 2013. godine, i koštaće zemlju oko 21 milion eura. Prilikom popisa, kako navodi Zdenko Milinović, direktor Agencije za statistiku BiH, biće angažovano 20 hiljada osoba.
„Ja se nadam da će i Evropska komisija danas otkloniti problem implementacije IPA projekata. Kroz IPA 2009 mi dobivamo opremu. Taj softverski i hardverski dio treba istestirati kroz probni popis, tako da bi to sve bilo spremno na proljeće iduće godine da idemo u realizaciju popisa“, navodi Milinović.
No, šta će zapravo pokazati popis stanovništva, domaćinstava i stanova 2013.? Procjene su da Bosna i Hercegovina statistički ni izbliza neće oslikavati onu državu kakva je bila prije 20 godina.
U zemlji će živjeti pola miliona stanovnika manje nego 1992. godine, a nacionalna struktura u gradovima i selima u 90% slučajeva neće imati veze sa onom prijeratnom. O tome Slavo Kukić, profesor na Mostarskom sveučilištu kaže:
„Kad se objelodani popis stanovništva 2013. godine, moći će oni koji su u funkciji „zaštite nacionalnih interesa“ ići korak dalje, tražiti federalizaciju ili konfederalizaciju Bosne i Hercegovine, ili i dalje istrajavati na referendumima. Imat ćemo naprosto dosta zanimljivu „smiješnu“ situaciju i situaciju koja će, bojim se, sve veći broj mladih ljudi učvršćivati u uvjerenju da trebaju sve ovo napustiti i otići negdje gdje imaju pravo na život.“
Prošle godine, Bosna i Hercegovina, uz Somaliju, bila je jedina u svijetu koja nije provela popis stanovništva. I to pitanje u BiH je godinama politizovano, a svaki pokušaj da zakon bude usvojen u Parlamentu, bio je neuspješan.
Rasprava o popisu stanovništva u skupštinskim klupama završavala je, uglavnom, međusobnim uvredama poslanika i uvijek iznova vraćanjem na pitanje - ko je počeo rat?. Pitanja o kojem su se lomila koplja odnosila su se na povratak svih građana u prijeratna mjesta boravka, na čemu su insistirali predstavnici bošnjačkog naroda, tražeći da popis bude obavljen tek kada se taj proces završi.
U jednoj od izjava za naš radio prošle godine, Šemsudin Mehmedović, poslanik SDA u Parlamentu BiH je o tome rekao:
Proteklih godina predstavnici bošnjačkog naroda insistirali su da popis bude obavljen tek kada se taj proces završi.
„Proces povratka nije završen. Završen je tek onda kada institucije Bosne i Hercegovine, a to je Parlament, kaže da je proces povratka okončan. Sve do tad, ukoliko je potrebno, da se obezbijede i kreditna sredstva i tehnički uslovi da se taj proces povratka okonča.“
Princip kojim su se godinama vodili predstavnici bošnjačkog naroda, pao je u vodu dogovorom šest stranačkih lidera krajem decembra 2011., prema kojem zakon o popisu stanovništva ne sadrži famozni član 48. Ovim članom bilo je definisano da će "primjena podataka o etničkoj strukturi stanovništva prema popisu stanovništva iz 1991. godine važiti i nakon okončanja ovog popisa za formiranje vlasti na svim nivoima u BiH, sve do potpunog provođenja Aneksa VII Dejtonskog mirovnog sporazuma".
Sulejman Tihić, predsjednik SDA, u odnosu na godine kada je insistirao na ovom članu zakona, danas kaže:
Sulejman Tihić
„Ima jedno pitanje koje se, po meni, neosnovano problematizira, a to je član 48 zakona, koji se sada, prema onome što smo danas radili, briše. Pitanje etničke zastupljenosti u institucijama i općina, i kantona, i entiteta, i države Bosne i Hercegovine već je riješeno ustavima entiteta, riješeno je Ustavom BiH. U ustavima entiteta jasno stoji da će etnička zastupljenost biti određena popisom stanovništra '91. godine.“Bilo kako bilo, Prijedlog zakona o popisu stanovništva u srijedu je usvojio Dom naroda državnog parlamenta i to bez člana 48. U istovjetnom tekstu ga nije usvojio Zastupnički dom, pa će do kraja sedmice uslijediti usaglašavanje na komisijskom nivou.
Apsurd odlučivanja
Opozicija, iako pozdravlja donošenje zakona, ocjenjuje i kako je apsurdno da je zakon usvojen tek onda kada su to odlučili politički lideri u BiH, koji su odluke počeli donositi umjesto zakonodavne i izvršne vlasti.
„I dalje će se članovi Predsjedništva birati kako se biraju, i dalje će se Dom
Mapa BiH prema popisu iz 1991.
naroda birati kako se bira, Predstavnički dom, Savjet ministara – sve ostaje isto. A mi dvije godine bez popisa, stavljeni na stup srama, bez ikakvog posebnog razloga i bez ikakvog posebnog dobitka! Rekao bih – vrlo neozbiljno, pa čak i smiješno – od onih kojima je to bila odbrana BiH, član 48 i prava izbjeglica, do onih koji su sve to proglašavali izdajom i ne znam ti čime sve ne. Jedan sveopšti cirkus koji je, u krajnjoj liniji, najveće negativne posljedice imao po građane zbog opšteg negativnog imidža ove zemlje“, kaže Mladen Ivanić, predsjednik PDP-a.Ukoliko tekst zakona bude usaglašen, Bosna i Hercegovina popis stanovništva, prvi put nakon 1991. imaće od 1. do 15. aprila 2013. godine, i koštaće zemlju oko 21 milion eura. Prilikom popisa, kako navodi Zdenko Milinović, direktor Agencije za statistiku BiH, biće angažovano 20 hiljada osoba.
„Ja se nadam da će i Evropska komisija danas otkloniti problem implementacije IPA projekata. Kroz IPA 2009 mi dobivamo opremu. Taj softverski i hardverski dio treba istestirati kroz probni popis, tako da bi to sve bilo spremno na proljeće iduće godine da idemo u realizaciju popisa“, navodi Milinović.
No, šta će zapravo pokazati popis stanovništva, domaćinstava i stanova 2013.? Procjene su da Bosna i Hercegovina statistički ni izbliza neće oslikavati onu državu kakva je bila prije 20 godina.
U zemlji će živjeti pola miliona stanovnika manje nego 1992. godine, a nacionalna struktura u gradovima i selima u 90% slučajeva neće imati veze sa onom prijeratnom. O tome Slavo Kukić, profesor na Mostarskom sveučilištu kaže:
„Kad se objelodani popis stanovništva 2013. godine, moći će oni koji su u funkciji „zaštite nacionalnih interesa“ ići korak dalje, tražiti federalizaciju ili konfederalizaciju Bosne i Hercegovine, ili i dalje istrajavati na referendumima. Imat ćemo naprosto dosta zanimljivu „smiješnu“ situaciju i situaciju koja će, bojim se, sve veći broj mladih ljudi učvršćivati u uvjerenju da trebaju sve ovo napustiti i otići negdje gdje imaju pravo na život.“