Demokratska partija socijalista obratila se Evropskoj komisiji i Eurostatu povodom odluke da se popis stanovništva u Crnoj Gori održi od 1. do 15. novembra i zatražila od međunarodnih partnera da se uključe u taj proces.
Oni su, u pismima komesaru za ekonomiju Evropske komisije Paolu Gentiloniju i generalnoj direktorki EUROSTAT-a Mariani Kocevoj, naveli da ta partija traži odgađanje popisa zbog urušenog institucionalnog sistema i političke tenzije.
Vlada Crne Gore duže od godinu funkcioniše u tehničkom mandatu a neizvjesno je kada i da li će nova vlada biti formirana. Ujedno, Skupština ne radi od jula jer nije izabran novi šef parlamenta nakon parlamentarnih junskih izbora.
"U uslovima visoke tenzije i naglašene polarizacije društva, popis stanovništva ne može biti sproveden kvalitetno", ocjenjuju u DPS-u.
Naglašavaju i da na manje od mjesec nisu obezbijeđeni logističko-tehnički uslovi, kao ni uputstva za instruktore i popisivače i metodologija za pripremu organizacije i sprovođenje popisa.
Ujedno, popis se održava u godini kada su održana dva kruga predsjedničkih izbora i vanredni parlamentarni, što je u suprotnosti sa međunarodnim preporukama.
Pročitajte i ovo: Popis stanovništva u Crnoj Gori – statistika, politika, nacijaPosljednji popis iz 2011. godine sproveden je upravo za vrijeme vladavine Demokratske partije socijalista, na čijem čelu je do nedavno bio Milo Đukanović. Ta partija je smijenjena u avgustu 2020, nakon tri decenije vladavine.
Inače, praksa je da se popis realizuje na svakih deset godina. Onaj planiran za 2021. odgođen je zbog pandemije korona virusa.
Osim DPS-a, i ostale opozicione partije i stranke manjinskih naroda u Crnoj Gori zatražile su odgađanje.
Predstavnici albanskog naroda zatražili su odgađanje popisa na mjesec kako bi materijal bio odštampan i na albanskom jeziku.
Zahtjev za odlaganjem je uputilo i Bošnjačko vijeće.
Pročitajte i ovo: Popis stanovništva u Crnoj Gori kao nacionalno prebrojavanjePredsjednik Srpskog nacionalnog Savjeta Momčilo Vuksanović zatražio je da şe obezbijede popisnice na ćiriličnom pismu, "kako bi građanini mogli ostvariti svoja legitimna i ustavna prava".
Iz DF-a su ranije poručivali da će popis pokazati da je u Crnoj Gori najviše građana koji se izjašnjavaju kao Srbi i da će se time država "vratiti svom srpskom identitetu".
Zahtjeve da popis bude odgođen , premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović je izričito odbio:
"Od toga ne treba praviti bauk. Popis nismo imali 12 godina i biće održan od 1. do 15. novembra."
Popis je za dio javnosti u Crnoj Gori političko, a ne statističko pitanje.
Osim ličnih podataka, popis će obuhvatiti i podatke o državljanstvu, nacionalnoj, odnosno etničkoj pripadnosti, vjeri, maternjem i jeziku kojim lice govori.
Podatke o nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti i jeziku ne prikuplja većina zemalja Evropske unije niti Sjedinjene Američke Države.
Iz crnogorske Uprave za statistiku ranije je saopšteno da će popis sprovoditi nešto manje od 4.000 popisivača a da će lista sadržati oko 50 pitanja.
Popis će, prema procjenama, koštati nešto manje od pet miliona eura.