Problem čistih romskih razreda u Međimurju, u Hrvatskoj, i ove je školske godine aktualan, iako je Međunarodni sud za ljudska prava u Strasbourgu kaznio proljetos Hrvatsku, sa 70 tisuća eura odštete, za diskriminaciju i kršenje prava na školovanje 15 romskih učenika iz Međimurja.
No, unatoč presudi, nastavnici u međimurskim selima u kojima živi oko 4 500 Roma, ponovo su Ministarstvu uputili prijedlog u kojem bi, i ove školske godine, miješani razredi bili u manjini, uz obrazloženje da su i Hrvati u tim selima u manjini i da se problem na terenu vidi drugačije nego li iz Zagreba ili Strasbourga, u čemu ih podržava i dio romskih predstavnika.
„Vele nam da smo nekakvi rasisti i nekaj takvoga, a to su gluposti! To su gluposti, jer u Međimurju nikad toga nije bilo i niti ne bude. Mi smo rekli ovim ljudima u Zagrebu, dođite ovamo i živite malo s nama pa ćete vidjeti kaj se dešava, kaj se dešava u tim školama, od problema nasilja do preturanja po torbama, a osim toga romska djeca, jer ne znaju hrvatski, teško prate nastavu i cijeli razred zaostaje, a ja želim da moje dijete napreduje, kao u svakom drugom razredu u Hrvatskoj. I, mi smo se roditelji dogovorili da ćemo našu djeci preseliti u obližnje škole u kojima bude bilo mjesta, makar su i nekoliko kilometara dalje, a ova nam je od kuće 300 metara, ali bit će bolji uvjeti rada i bolje obrazovanje i to smo učinili.“, ističe za Radio Slobodna Europa Željko Kofjač iz sela Macinac, nedaleko Čakovca.
Kofjač je jedan od desetak Hrvata koji je već ispisao svoju kćer iz Osnovne škole u Macincu i upisao u peti razred, nekoliko kilometara dalje, u Nedelišću.
Tako će od 16-ero malih Hrvata, u 3 peta razreda u Macincu, ostat samo troje ili četvero.
„Znači, troje-četvero djece hrvatske populacije prema 80 djece romske populacije, pa, sad, nek' Zagreb isplanira kako će s njih troje napraviti mješovite romske razrede.“
Ravnateljica: Ne treba robovati formi
Ukupno će u niže razrede Osnovne škole u Macincu ove jeseni krenuti 220 Roma, a 35 Hrvata.
Ravnateljica škole Božena Dogša, smatra da ne treba robovati formi i na silu praviti mješovite razrede, pa su Ministarstvu predložili da naprave samo neka odjeljenja mješovita, a ostala romska, no, Ministarstvo se još nije oglasilo.
„Mi smo predlagali da nam dozvole da tu šačicu učenika Hrvata, a riječ je o 8 Hrvata u prvom razredu i 35 Roma, dakle, da tih 8 učenika Hrvata, da bude zajedno u jednom razredu, a ostatak Romi, dakle da ih ne razdvajamo zbog forme o mješovitosti i ne stavljamo u svaki razred po dva Hrvata. Smatramo da zbog predznanja i poznavanja jezika i razvijenih drugih vještina, potrebnih za jedno funkcioniranje u školi, treba dozvoliti da učenici Hrvati budu zajedno, da dijele klupu i s učenicima Romima, ali da ih ne rascjepkamo u 3 razreda, nego da im damo mogućnost da budu zajedno, i zbog govora i zbog prijateljskih razloga,“ kaže Dogša.
Ravnateljica Dogša kaže da za takvo rješenje imaju i potporu dijela romskih predstavnika.
„Oni sami vide i sami su svjesni i kažu na sastanku, kad imamo Vijeće roditelja, 'pa, vidimo mi koliko naša djeca rade, koliko naša djeca sjede za knjigom, nemaju oni uvjeta. I, kaže ravnateljica Dogša, djeca nisu kriva, ali za školu ih treba pripremiti, ne može on pisati zadaću kad nema uvjeta, nema mirnog kutka, niti ga itko nadzire da to napravi, ne može to u dvorištu gdje netko svira, drugi cijepa drva, treći je pijan pa galami, četvrti razbija nešto s limom od auta, i dijete nema mira da uči, ako bi i htjelo i to dijete potpuno nespremno dolazi u školu. Dakle, zadaća koju je trebao napraviti nije napravio, nije naučio i učitelj slijedeći sat, umjesto da ide s gradivom dalje, mora pola sata ponavljati što je prošli sat radio, a što će za to vrijeme ono dvoje troje hrvatske djece koji su forme radi, zadovoljili 'integraciju', raditi. I, točno je da Hrvati ove godine sve masovnije ispisuju djecu i sele u druge škole. Nitko neće o problemu, kao takvom, na glas govoriti, ne razumiju nas, svi samo vele 'da,vi njih segregirate'! Ma, nikoga mi ne segregiramo, da mi njih mrzimo ne bi oni ni živjeli u Međimurju,“ rekla je ona.
Potrebna veća ulaganja u predškolske institucije za Rome
Rom,Vid Oršoš, iz romskog naselja Parag slaže se s prijedlogom ravnateljice Dogša,unatoč presudi u Strasbourgu.
„Od 307 Roma prema 127 'civila' Hrvata, da li se s takvim omjerom mogu urediti mješoviti razredi po principu 'djoker pola-pola', ma ne mogu. Osim toga, ja moram priznat da naša romska djeca ni u petom razredu još ne znaju hrvatski, pa kako ćeš onda ravnopravno organizirat nastavu, kad nismo u startu ravnopravni?" pita se Oršoš.
Svi naši sugovornici iz Međimurja, i Romi i Hrvati smatraju da bi država, osim deklarativno, trebala više ulagati u predškolske institucije za Rome, od vrtića do malih škola kako bi se djeca pripremila za školu, jer dosadašnja dva tri mjeseca uoči polaska u školu nije dovoljno.
„Radimo na nekom programu i bilo bi jako dobro da se osnuju 'male škole' koju bi pohadjala romska djeca od 3-6 godina, da nauče jezik i malo se naviknu na sve, e, onda će od 6 godina moći ići s ostalom djecom i onda će vrijediti, kako ja kažem 'djoker pola-pola' , ali sada, jednostavno, stvar ne funkcionira,“ smatra Vid Oršoš.
No, unatoč presudi, nastavnici u međimurskim selima u kojima živi oko 4 500 Roma, ponovo su Ministarstvu uputili prijedlog u kojem bi, i ove školske godine, miješani razredi bili u manjini, uz obrazloženje da su i Hrvati u tim selima u manjini i da se problem na terenu vidi drugačije nego li iz Zagreba ili Strasbourga, u čemu ih podržava i dio romskih predstavnika.
„Vele nam da smo nekakvi rasisti i nekaj takvoga, a to su gluposti! To su gluposti, jer u Međimurju nikad toga nije bilo i niti ne bude. Mi smo rekli ovim ljudima u Zagrebu, dođite ovamo i živite malo s nama pa ćete vidjeti kaj se dešava, kaj se dešava u tim školama, od problema nasilja do preturanja po torbama, a osim toga romska djeca, jer ne znaju hrvatski, teško prate nastavu i cijeli razred zaostaje, a ja želim da moje dijete napreduje, kao u svakom drugom razredu u Hrvatskoj. I, mi smo se roditelji dogovorili da ćemo našu djeci preseliti u obližnje škole u kojima bude bilo mjesta, makar su i nekoliko kilometara dalje, a ova nam je od kuće 300 metara, ali bit će bolji uvjeti rada i bolje obrazovanje i to smo učinili.“, ističe za Radio Slobodna Europa Željko Kofjač iz sela Macinac, nedaleko Čakovca.
Kofjač je jedan od desetak Hrvata koji je već ispisao svoju kćer iz Osnovne škole u Macincu i upisao u peti razred, nekoliko kilometara dalje, u Nedelišću.
Tako će od 16-ero malih Hrvata, u 3 peta razreda u Macincu, ostat samo troje ili četvero.
„Znači, troje-četvero djece hrvatske populacije prema 80 djece romske populacije, pa, sad, nek' Zagreb isplanira kako će s njih troje napraviti mješovite romske razrede.“
Ravnateljica: Ne treba robovati formi
Ukupno će u niže razrede Osnovne škole u Macincu ove jeseni krenuti 220 Roma, a 35 Hrvata.
Ravnateljica škole Božena Dogša, smatra da ne treba robovati formi i na silu praviti mješovite razrede, pa su Ministarstvu predložili da naprave samo neka odjeljenja mješovita, a ostala romska, no, Ministarstvo se još nije oglasilo.
„Mi smo predlagali da nam dozvole da tu šačicu učenika Hrvata, a riječ je o 8 Hrvata u prvom razredu i 35 Roma, dakle, da tih 8 učenika Hrvata, da bude zajedno u jednom razredu, a ostatak Romi, dakle da ih ne razdvajamo zbog forme o mješovitosti i ne stavljamo u svaki razred po dva Hrvata. Smatramo da zbog predznanja i poznavanja jezika i razvijenih drugih vještina, potrebnih za jedno funkcioniranje u školi, treba dozvoliti da učenici Hrvati budu zajedno, da dijele klupu i s učenicima Romima, ali da ih ne rascjepkamo u 3 razreda, nego da im damo mogućnost da budu zajedno, i zbog govora i zbog prijateljskih razloga,“ kaže Dogša.
Nitko neće o problemu, kao takvom, na glas govoriti, ne razumiju nas, svi samo vele 'da,vi njih segregirate'! Ma, nikoga mi ne segregiramo, da mi njih mrzimo ne bi oni ni živjeli u Međimurju, kaže Božena Dogša.
Ravnateljica Dogša kaže da za takvo rješenje imaju i potporu dijela romskih predstavnika.
„Oni sami vide i sami su svjesni i kažu na sastanku, kad imamo Vijeće roditelja, 'pa, vidimo mi koliko naša djeca rade, koliko naša djeca sjede za knjigom, nemaju oni uvjeta. I, kaže ravnateljica Dogša, djeca nisu kriva, ali za školu ih treba pripremiti, ne može on pisati zadaću kad nema uvjeta, nema mirnog kutka, niti ga itko nadzire da to napravi, ne može to u dvorištu gdje netko svira, drugi cijepa drva, treći je pijan pa galami, četvrti razbija nešto s limom od auta, i dijete nema mira da uči, ako bi i htjelo i to dijete potpuno nespremno dolazi u školu. Dakle, zadaća koju je trebao napraviti nije napravio, nije naučio i učitelj slijedeći sat, umjesto da ide s gradivom dalje, mora pola sata ponavljati što je prošli sat radio, a što će za to vrijeme ono dvoje troje hrvatske djece koji su forme radi, zadovoljili 'integraciju', raditi. I, točno je da Hrvati ove godine sve masovnije ispisuju djecu i sele u druge škole. Nitko neće o problemu, kao takvom, na glas govoriti, ne razumiju nas, svi samo vele 'da,vi njih segregirate'! Ma, nikoga mi ne segregiramo, da mi njih mrzimo ne bi oni ni živjeli u Međimurju,“ rekla je ona.
Potrebna veća ulaganja u predškolske institucije za Rome
Rom,Vid Oršoš, iz romskog naselja Parag slaže se s prijedlogom ravnateljice Dogša,unatoč presudi u Strasbourgu.
„Od 307 Roma prema 127 'civila' Hrvata, da li se s takvim omjerom mogu urediti mješoviti razredi po principu 'djoker pola-pola', ma ne mogu. Osim toga, ja moram priznat da naša romska djeca ni u petom razredu još ne znaju hrvatski, pa kako ćeš onda ravnopravno organizirat nastavu, kad nismo u startu ravnopravni?" pita se Oršoš.
Svi naši sugovornici iz Međimurja, i Romi i Hrvati smatraju da bi država, osim deklarativno, trebala više ulagati u predškolske institucije za Rome, od vrtića do malih škola kako bi se djeca pripremila za školu, jer dosadašnja dva tri mjeseca uoči polaska u školu nije dovoljno.
„Radimo na nekom programu i bilo bi jako dobro da se osnuju 'male škole' koju bi pohadjala romska djeca od 3-6 godina, da nauče jezik i malo se naviknu na sve, e, onda će od 6 godina moći ići s ostalom djecom i onda će vrijediti, kako ja kažem 'djoker pola-pola' , ali sada, jednostavno, stvar ne funkcionira,“ smatra Vid Oršoš.