Jedan od konkretnih primjera, gdje se oslikava nesrazmjer između objektivnih ekonomskih mogućnosti i nerealnih želja u Crnoj Gori, jeste pošast maturske večeri. Svake je godine u maju među mladima to glavna tema.
Ono što je nekada označavalo veče odrastanja i otvaranje vrata ka zrelom dobu, preraslo je u pretjerivanje svake vrste. Djeca, mladi ljudi, od roditelja traže da za njihova maturska odijela i haljine izdvoje pravo malo bogatstvo. Manje ih brine budućnost, odnosno da li će naći posao ili upisati studij.
U Budvi, gradu tranzicionih milionera, najskuplje kreacije su već prodate. Nije se štedjelo ni na čemu, a iznosi, koje su roditelji maturanata iz tog gradu plaćali za haljine, suknje, cipele, odijela, košulje, sakoe, višestruko premašuju prosječnu zaradu u Crnoj Gori, koja je nešto ispod 500 eura:
„Ako je haljina 500-600, tu su još cipele, torba, nakit, šminka, frizura. Koliko para, toliko muzike.“
Nije se samo na odjeću potrošilo na stotine eura, tu su i kozmetičke i usluge frizera:
„Frizura i šminkanje oko 500-600 eura.“
U Crnoj Gori postoji anegdota kako pojedine maturantkinje, nakon što odaberu odjevnu kombinaciju za matursko veče, uz svu šminku i frizuru, izgledaju kao djevojke bar 10 godina starije. Naglašen je seksipil, a njihovi vršnjaci, partneri na maturskoj večeri, izgledaju gotovo kao njihova mlađa braća.
Zašto je to vizuelno i materijalno toliko naglašeno i zašto se toliko novca troši na matursko veče, pitali smo psihološkinju Anđu Backović.
„Oni u ovoj situaciji najviše liče na potrošače, u najširem smislu riječi. Tu su i agencije i trgovine i razne vrste usluga koje se njima nude, od odjeće, zabave, muzike, vožnje kolima. Oni su konzumenti svega toga. Mislim da negdje blagovremeno propuštano, i kao roditelji i kao profesori, da im pomognemo, da urade ono što oni odlično znaju, a to je da drugim značenjima mature i proslave mature mogu da pridaju više značaja, da možda dožive neko mnogo kreativnije i socijalno bogatije iskustvo, a možda i dublje i ljepše, koje se može jednako pamtiti, kao i sama maturska proslava“, ocjenjuje Anđa Backović.
Studij, a ne posao
Polaganje mature i matursko veče su ispit zrelosti mlade generacije. Nekada su mnogi od njih nakon završene mature počinjali neki posao.
No, današnje generacije o budućnosti razmišljaju isključivo kroz odlazak na studije, kaže maturant gimnazije, Slobodan Škerović:
„Malo ko razmišlja o tome da radi tokom fakulteta ili umjesto fakulteta. Nakon gimnazije najveći broj njih, oko 99 posto, ode na fakultet.“
Psihološkinja Anđa Backović kaže da su mladi svjesni svoje budućnosti i da će uskoro morati da donose krupne odluke. Ipak, ne treba im zamjeriti to što u ovom trenutku još razmišljaju vršnjački.
„Oni su generalno skloni da čine ono što čine njihovi vršnjaci. Tu govorimo o socijalnom pritisku koji ponekada ima pozitivne i negativne uticaje. Adolescenti su definitivno skloni da odlučuju pod uticajem vršnjaka. Čak i kada su svjesni da te odluke nisu sasvim dobre i korisne za njih, oni će uraditi onako kako čini najveći broj njihovih vršnjaka. Oni se upravljaju emocijama i onda im kratkoročno zadovoljstvo i neka vrsta usaglašavanja sa grupom predstavlja daleko veću vrijednost ili važnost nego bilo koje druge vrijednosti na koje treba sačekati ili koje će se tek desiti“, navodi Anđa Backović.
No, da već sada mnogi maturanti razmišljaju o danima nakon polaganja mature i proslave maturske večeri, pokazala je i anketa među podgoričkim gimnazijalcima:
„Bili smo na sajmu za zapošljavanje, ali nas nisu još zvali.“
„Spajam lijepo i korisno. To je način da se zaradi, a s druge strane da čovjek ljetuje i upozna nove ljude, da shvati malo o radnoj etici, da zna šta ga očekuje i koliko je teško zaraditi novac. Radim već dvije godine i sada ću treću.“
Ono što je nekada označavalo veče odrastanja i otvaranje vrata ka zrelom dobu, preraslo je u pretjerivanje svake vrste. Djeca, mladi ljudi, od roditelja traže da za njihova maturska odijela i haljine izdvoje pravo malo bogatstvo. Manje ih brine budućnost, odnosno da li će naći posao ili upisati studij.
U Budvi, gradu tranzicionih milionera, najskuplje kreacije su već prodate. Nije se štedjelo ni na čemu, a iznosi, koje su roditelji maturanata iz tog gradu plaćali za haljine, suknje, cipele, odijela, košulje, sakoe, višestruko premašuju prosječnu zaradu u Crnoj Gori, koja je nešto ispod 500 eura:
„Ako je haljina 500-600, tu su još cipele, torba, nakit, šminka, frizura. Koliko para, toliko muzike.“
Nije se samo na odjeću potrošilo na stotine eura, tu su i kozmetičke i usluge frizera:
„Frizura i šminkanje oko 500-600 eura.“
U Crnoj Gori postoji anegdota kako pojedine maturantkinje, nakon što odaberu odjevnu kombinaciju za matursko veče, uz svu šminku i frizuru, izgledaju kao djevojke bar 10 godina starije. Naglašen je seksipil, a njihovi vršnjaci, partneri na maturskoj večeri, izgledaju gotovo kao njihova mlađa braća.
Zašto je to vizuelno i materijalno toliko naglašeno i zašto se toliko novca troši na matursko veče, pitali smo psihološkinju Anđu Backović.
„Oni u ovoj situaciji najviše liče na potrošače, u najširem smislu riječi. Tu su i agencije i trgovine i razne vrste usluga koje se njima nude, od odjeće, zabave, muzike, vožnje kolima. Oni su konzumenti svega toga. Mislim da negdje blagovremeno propuštano, i kao roditelji i kao profesori, da im pomognemo, da urade ono što oni odlično znaju, a to je da drugim značenjima mature i proslave mature mogu da pridaju više značaja, da možda dožive neko mnogo kreativnije i socijalno bogatije iskustvo, a možda i dublje i ljepše, koje se može jednako pamtiti, kao i sama maturska proslava“, ocjenjuje Anđa Backović.
Studij, a ne posao
Polaganje mature i matursko veče su ispit zrelosti mlade generacije. Nekada su mnogi od njih nakon završene mature počinjali neki posao.
No, današnje generacije o budućnosti razmišljaju isključivo kroz odlazak na studije, kaže maturant gimnazije, Slobodan Škerović:
„Malo ko razmišlja o tome da radi tokom fakulteta ili umjesto fakulteta. Nakon gimnazije najveći broj njih, oko 99 posto, ode na fakultet.“
Psihološkinja Anđa Backović kaže da su mladi svjesni svoje budućnosti i da će uskoro morati da donose krupne odluke. Ipak, ne treba im zamjeriti to što u ovom trenutku još razmišljaju vršnjački.
„Oni su generalno skloni da čine ono što čine njihovi vršnjaci. Tu govorimo o socijalnom pritisku koji ponekada ima pozitivne i negativne uticaje. Adolescenti su definitivno skloni da odlučuju pod uticajem vršnjaka. Čak i kada su svjesni da te odluke nisu sasvim dobre i korisne za njih, oni će uraditi onako kako čini najveći broj njihovih vršnjaka. Oni se upravljaju emocijama i onda im kratkoročno zadovoljstvo i neka vrsta usaglašavanja sa grupom predstavlja daleko veću vrijednost ili važnost nego bilo koje druge vrijednosti na koje treba sačekati ili koje će se tek desiti“, navodi Anđa Backović.
No, da već sada mnogi maturanti razmišljaju o danima nakon polaganja mature i proslave maturske večeri, pokazala je i anketa među podgoričkim gimnazijalcima:
„Bili smo na sajmu za zapošljavanje, ali nas nisu još zvali.“
„Spajam lijepo i korisno. To je način da se zaradi, a s druge strane da čovjek ljetuje i upozna nove ljude, da shvati malo o radnoj etici, da zna šta ga očekuje i koliko je teško zaraditi novac. Radim već dvije godine i sada ću treću.“