Federacija BiH dobila je zakone koji će osigurati pomoć stanovništvu pogođenom majskim poplavama. Predlagač je Vlada Federacije, a zakonska regulativa je prošla hitnu skupštinsku proceduru u oba doma entitetskog parlamenta. Ključno pitanje koje se sada postavlja je kako što prije aktivirati fond za pomoć poplavljenim, i kojim mehanizmima spriječiti eventualne malverzacije.
Usvajanjem tri zakona kojim se žele ublažiti posljedice katastrofalnih poplava u maju ove godine, (njima se precizira finansiranje pomoći za otklanjanje posljedica i obnovu područja zahvaćenih prirodnom nesrećom, te predviđa ustupanje građevinskog zemljišta, bez naknade, onima koji ostali bez kuća i poslovnih prostora), ispunjeni su uslovi da se formira fond solidarnosti u koji će se slijevati novac od donacija i kreditnih zaduženja.
Međutim, za ljude koji su ostali bez igdje ičega, najvažnije je pitanje kada će fond početi s radom. Iako je Zakon usvojen, to ne znači da će iznos od dva miliona eura, koliko Vlada Federacije ima trenutno na računu, biti raspodijeljen. Ministar pravde u Vladi Federacije Zoran Mikulić procjenjuje kada bi fond mogao početi s radom:
„U najkraćem mogućem periodu, ne možemo sad procijeniti vrijeme, ali najduže mjesec dana koliko je potrebno da se formiraju organi fonda, kako bi fond počeo zakonito da radi i kako bi mogao zakonito da troši sredstva“, navodi Mikulić.
Građani podržavaju formiranje fonda za pomoć, ali traže da informacije o novcu i njegovom raspolaganju budu dostupne svima:
Vaš browser nepodržava HTML5
Transparetnost
I rasprava u oba skupštinska doma bila je usmjerena na isti zahtijev – transparentnost i sprječavanje eventualnih malverzacija. Na tome je, između ostalog, insitirao nezavisni delegat u Domu naroda Zoran Jovanović, nezadovoljan odredbom da će fondom upravljati premijer i ministri:
„Moramo imati višestepnu kontrolu potrošnje javnih sredstava. Ovdje je kadija te tuži, kadija te sudi“, ustvrdio je Jovanović.
Amandman nije usvojen, što je Jovanovića navelo na zaključak da se u Parlament dolazi sa formiranim stranačkim mišljenjima:
„Ovdje više neće biti potrebne glave delagata, već samo ruke. I vjerovatno će ovdje izmisliti neke elektronske ruke, dogovoriti se prije sjednica šta ide, šta ne ide. Mi smo skloni manipulacijama, skloni kriminalu - i bez višestruke kontrole potrošnje sredstava nema nama izlaza iz ove situacije“, upozorio je Jovanović.
U očekivanju da fond profunkcioniše zatraženo je da se najugroženijim stanovnicima dodijeli jednokratna novčana pomoć. Amandman Ive Tadića iz HDZ-a BiH koji je tražio da se tako popuni prostor do aktiviranja fonda za pomoć nije usvojen:
„Mi smo smatrali da treba dati interventna sredstva na prostore tamo gdje su ljudi stradali. I naveo sam primjer moje općine, općine Žepča. Mi smo prije pet, šest dana imali dva, tri dana proteste - ljudi su dolazili iz Željeznog Polja, pravili su proteste ispred Općine, tražili su interventna sredstva. Ljudi nemaju novac za osnovna sredstva. I bojim se kada će do krajnjih korisnika i stradalnika stići novac. Dolaze nam izbori i izborne aktivnosti, imaćete deseti, jedanaesti i dvanaesti mjesec kada niko neće biti odgovoran za te građane - i niko neće biti vlast, a imat ćemo zimu i snijeg“, konstatovao je Tadić.
Zakon o finansiranju pomoći za otklanjanje posljedica prirodne nesreće i obnovu ovih područja predviđa učešće svih zaposlenih.
"Ovdje govorim o svima onima koji rade u Federaciji, predviđeno je izdvajanje od jedan posto njihovog neto dohotka u narednih šest mjeseci. Za one koji su uposleni u institucijama Federacije ili one koji su naslonjeni na Federaciju, javna preduzeća u vlasništvu Federacije, previđeno je da svi uposlenici u narednih šest mjeseci izdvoje jednu dnevnu zaradu“, naveo je premijer Nermin Nikšić.
Novac se neće izdvajati ukoliko zaposlenik pisanim putem obavijesti poslodavca da to ne želi. Građani, pak, izražavaju solidarnost, ali mnogi od njih traže da sami odluče o načinima pomoći:
Vaš browser nepodržava HTML5
Podijeljena mišljenja
Stigle su i dobre vijesti iz Svjetske banke i MMF-a. Svjetska banka je odobrila 100 miliona dolara za Projekat hitnog oporavka posljedica od poplava u BIH - od čega će Federaciji BiH i Republici Srpskoj pripasti po 47,5 miliona dolara, a Brčko Distriktu BiH pet miliona dolara.
Međunarodni monetarni fond je, uz redovnu sedmu i osmu tranšu standby-aranžmana u iznosu od 185 miliona konvertibilnih maraka ili 92,5 miliona eura, donio odluku da se isti iznos odobri za saniranje posljedica poplava.
Predviđeno je da se dva posto iznosa usmjeri Brčko Distriktu BiH, a po 49 posto entitetima. Ministar finansija u Vladi Federacije Ante Krajina za finansijsku injekciju iz redovne i vanredne tranše MMF-a kaže:
„Vrijedan iznos sredstava koji će u svakom slučaju značajno poboljšati krvotok financijski, odnosno likvidnosni, u proračunu, a ova dodatna sredstva će pomoći da Vlada, i kroz svoje programe i svoje druge aktivnosti, pomogne područjima koja su pretrpjela štetu bilo od klizišta, bilo od poplava.“