Paket pomoći građanima od gotovo tri milijarde eura, za ublažavanje posljedica rasta cijene energenata, izdvojila je Hrvatska vlada.
Vjeruje da će time osigurati svima, koji trpe posljedice globalne ekonomske krize posebno izražene nakon početka ruske invazije na Ukrajinu pre pola godine, mirnu i predvidivu jesen i zimu 2022/23. godine.
Reč je o opsežnom paketu zamrzavanja cijena osnovnim namirnicama i energentima do proljeća i pomoći zaposlenima, roditeljima, studentima, umirovljenicima i socijalno ugroženima težak gotovo 21 milijardu kuna (2,8 milijarde eura).
Kako podnosite poskupljenja?
"Dosta teško podnosimo poskupljenja", ne ustručava se da kaže poduzetnica Gordana Toić, sa kojom smo razgovarali dan pošto je Vlada donjela mere koje bi trebalo da olakšaju nošenje sa rastom cijena.
"Život je poskupio za više posto nego što mi možemo poskupiti sa našim uslugama i nego što se može na taj način podići plaća. Bilo bi idealno da za onaj postotak za koji je poskupio život, to se vrlo lako izračuna, za toliki postotak da se povećaju plaće", kaže ova Zagrebčanka za RSE.
Gordana Toić iz Zagreba kaže da teško podnosi poskupljenja.
"Očekivanja nemam nikakva, jer od ove Vlade ne očekujem ništa. To sigurno nećete napisati u vašim novinama. Sa poskupljenjima se nosim vrlo teško", potužila nam se umirovljenica Cvijeta Kovač.
Cijeta Kovač, iz glavnog grada Hrvatske, kaže da "nema nikakva očekivanja" od poslednjih mjera koje je poduzela Vlada kako bi pomogla građanima da se iznesu sa rastom cijena.
Kolike su zamrznute cijene?
Sredstava za mjere koje je donjela Hrvatska vlada su osigurana iz proračuna zahvaljujući rastu gospodarstva od preko sedam posto u prvoj polovici godine i uspješnoj turističkoj sezoni, rečeno je na sjednici Vlade u četvrtak, 8. rujna.
Do 1. travnja sljedeće godine ograničava se cijena električne energije na 59 eura za megavat za sva kućanstva koja troše do 2.500 kilovata polugodišnje.
Niža cijena električne energije uvodi se za zdravstvene i obrazovne institucije, državnu i lokalnu upravu i nevladin sektor, a za gospodarstvo napravljena je gradacija u cijeni megavata ovisno o potrošnji, od 52,95 do 180 eura, dok će veliki potrošači plaćati 230 eura.
Zamrznuta je i cijena plina na prosječno 52 eura po megavatu, kao i cijena toplinske energije za 160.000 građana koji se griju i koriste toplu vodu preko toplana.
Na cijene ogrjevnog drva određen je popust od 20 posto, a snižena je i cijena plina u bocama.
Pročitajte i ovo: Hrvatska ograničila cijene struje i osnovnih životnih namirnicaZa devet prehrambenih artikala dogovoreno je snižavanje cijene za 30 posto. Takođe i zamrzavanje na toj razini do 1. travnja: suncokretovog ulja, glatkog i oštrog brašna, mlijeka sa 2,8 posto mliječne masti, kristalnog šećera, cijelog pileta, svinjskog vrata s kosti, svinjske lopatice bez kosti i miješanog mljevenog mesa.
Osigurana je pomoć poljoprivrednicima i ribarima, povećan je broj korisnika socijalne naknade, a financijska potpora dodatno je osigurana roditeljima, umirovljenicima, studentima i nezaposlenima.
Odobrene su i značajne olakšice za projekte zelene energije. Biti će uveden i posebni porez na dobit, koji podrazumjeva dodatno oporezivanje onih poduzeća koja ostvaruju značajnu dobit, a koja je posebno narasla u vremenu krize.
Da li se zakasnilo?
Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) pozdravio je Vladin paket mjera, ali je upozorio da samo rast plaća u privatnom i u javnom sektoru može zaštititi životni standard radnika.
Predsjednik Saveza Mladen Novosel podsjetio je u izjavi novinarima 9. rujna da su privatni poduzetnici u Hrvatskoj u 2021. godini ostvarili 40 milijardi kuna (5,3 milijarde eura) neto dobiti, a da je isplata dividendi rasla 7 puta brže nego rast plaća.
"Dakle postoji prostor kod privatnih poduzetnika da se taj dio dobiti drugačije raspodijeli – da manje ide u dividende, a više u plaće radnika", traži Novosel.
"Dakle postoji prostor kod privatnih poduzetnika da se taj dio dobiti drugačije raspodijeli – da manje ide u dividende, a više u plaće radnika", kaže Mladen Novosel, iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (na fotografiji iz 2017.).
Na šta je upozoren premijer Plenković?
"Zamrzavanje cijena niza prehrambenih artikala je dobra mjera, ali bojimo se da ona može izazvati umjetnu nestašicu nekog od proizvoda kojima je cijena zamrznuta", kaže za Radio Slobodna Europa (RSE) predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever.
"Može se desiti da će neki distributer odlučiti da mu se to ne isplati prodavati po toj zamrznutoj cijeni i povući taj artikl iz prodaje, očekujući da će onda samo tržište napraviti dodatne pritiske, pa će oni vratiti tu robu na tržište, ali po cijeni koja njima odgovara", upozorava sindikalist Sever.
Pročitajte i ovo: Vladine mjere nisu zaustavile rast cijena hrane u HrvatskojPo njegovoj ocjeni, postoji i mogućnost da proizvođači i distriubuteri podignu cijene nekih drugih artikala, kako bi nadoknadili zaradu izgubljenu na proizvodima čija je cijena zamrznuta.
"Ja sam tu svoju zabrinutost prenio premijeru Andreju Plenkoviću, kada nas je unaprijed upoznavao sa paketom mjera koje je Vlada donijela 8. rujna, ali on mi je odgovorio kako su Vladi imali 'vrlo sadržajne razgovor' i sa proizvođačima i sa distributerima", prenosi Sever.
Vaš browser nepodržava HTML5
Nestašice i poskupljenja uzdrmale svet