Što treba znati o Tuskovim optužbama da Rusija planira terorističke aktivnosti na letovima u Evropi?

U julu 2024. godine, paket se neočekivano zapalio u skladištu DHL-a u njemačkom gradu Leipzigu.

Optužba je bila direktna i ozbiljna: Rusija planira terorističke napade na nepoznate mete koristeći avione, izjavio je poljski premijer.

"Neću ulaziti u detalje, mogu samo potvrditi opravdanost strahova da je Rusija planirala akte zračnog terora, ne samo protiv Poljske, već i protiv aviokompanija širom svijeta", rekao je Donald Tusk na konferenciji za novinare 15. januara.

Iako šokantni, komentari poljskog lidera nisu bili iznenadni: sve je više sumnjivih i alarmantnih incidenata u posljednjim mjesecima. Neki su uključivali međunarodne aviokompanije i optužbe da Rusija pokušava postaviti tajne eksplozive u teretnim letovima; drugi su uključivali brodove koji su ometali podmorske kablove, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.

U sve većem broju evropskih prijestolnica postaje sve jasnije ko je krivac i šta se dešava: Moskva vodi prikrivenu kampanju protiv Zapada.

Ozbiljnost problema dodatno su naglasili izvještaji da su američki obavještajci presreli komunikacije ruskih vojnih obavještajaca o planiranju bombaških napada te da je predsjednik Joe Biden naložio dvojici vodećih savjetnika za nacionalnu sigurnost da upozore ruske zvaničnike.

Moskva rutinski negira zapadne optužbe za terorističke napade, uključujući paljevine, provale, trovanja i napade na pojedince na Zapadu.

Šta trebate znati

U julu prošle godine, paket poslan iz Litvanije neočekivano se zapalio u skladištu DHL-a u istočnonjemačkom gradu Leipzigu, izazvavši požar. Vatra je brzo ugašena, a šteta je bila minimalna. No, to nije bio jedini slučaj.

Otprilike u isto vrijeme, 1.300 kilometara zapadnije, sličan zapaljivi uređaj aktivirao se u skladištu DHL-a u Birminghamu, Engleska. Uređaj je stigao DHL-ovim avionom. Također u približno isto vrijeme, uređaj u skladištu transportne kompanije u Jablonowu, blizu poljske prijestolnice Varšave, eksplodirao je i izazvao požar koji su vatrogasci gasili dva sata.

Poljski premijer Donald Tusk govori u Varšavi 15. januara

Kada se ovi incidenti posmatraju zajedno, ukazuju na jasan obrazac – neko namjerno postavlja zapaljive uređaje u teretnim letovima. Ovi događaji alarmirali su policijske i obavještajne agencije širom Evrope i Sjeverne Amerike.

Ne samo bombe: Novi incidenti potpiruju sumnje

Zapaljivi paketi podudarili su se s vijestima o još jednom incidentu koji je izazvao dodatne sumnje.

Početkom 2024. godine, prema izvještajima Financial Timesa, CNN-a i The New York Timesa, Armin Papperger, izvršni direktor njemačkog industrijskog giganta Rheinmetall, bio je meta neuspjelog pokušaja atentata.

Rheinmetall, jedan od najvećih svjetskih proizvođača artiljerijskih i tenkovskih granata, značajno je povećao proizvodnju za Ukrajinu nakon ruske invazije 2022. godine.

Američki zvaničnici obavijestili su Njemačku o zavjeri, nakon čega su njemačke obavještajne službe pružile zaštitu Pappergeru, napisao je The New York Times.

Na moru, posebno u Baltičkom moru, dogodio se niz incidenata u kojima su brodovi oštetili podvodne telekomunikacijske ili elektroenergetske kablove.

Prošlog mjeseca finske vlasti zadržale su tanker Eagle S koji je plovio iz Sankt Petersburga prema Port Saidu u Egiptu. Istraga je otkrila da je brod vukao sidro i oštetio kabl u Finskom zaljevu.

Iako brodovi nisu bili ruski, već pod zastavama pogodnosti drugih država, finski i drugi zvaničnici optužuju ih za pripadnost ruskoj "floti u sjeni".

Ta flota, prema izvještajima, koristi neobilježene brodove i zastave pogodnosti kako bi Rusija zaobišla zapadne sankcije. Većina ruske nafte sada se prodaje putem ove flote, tvrde ukrajinski istraživači.

"Flota u sjeni" također može pomoći Rusiji u provođenju obavještajnog nadzora. Jedan izvještaj objavljen nakon što je Eagle S zadržan kaže da je bio opremljen "posebnim odašiljačkim i prijemnim uređajima koji su korišteni za praćenje mornaričke aktivnosti".

"Cijele godine bilo je 500 sumnjivih incidenata u Evropi", izjavio je prošlog mjeseca češki ministar vanjskih poslova Jan Lipavsky. "Do 100 njih može se pripisati ruskim hibridnim napadima, špijunaži i operacijama utjecaja."

Šta je uslijedilo?

Ranije ovog mjeseca, finske vlasti zaplijenile su Eagle S, proglasivši ga nesposobnim za plovidbu. Još jedan brod, Yi Peng 3, u vlasništvu kineske kompanije, zaustavljen je u međunarodnim vodama kod Danske i Švedske zbog sumnje da je oštetio dva telekomunikacijska kabla. Kasnije je pušten i nastavio plovidbu prema Egiptu.

U oktobru je Ured državnog tužioca Poljske objavio saopćenje o paketima-bombama u avionima, navodeći da su četiri osobe uhapšene zbog sudjelovanja u međunarodnoj grupi za sabotažu, dok se za dvije osobe još uvijek traga.

"Njihove aktivnosti uključivale su sabotažu i diverziju povezane sa slanjem paketa koji su sadržavali kamuflirane eksplozive i opasne materijale preko kurirskih kompanija u zemlje Evropske unije i Veliku Britaniju", izjavila je glasnogovornica. "Paketi su se spontano palili ili detonirali tokom kopnenog i zračnog transporta. Cilj grupe bio je testirati kanale prenosa takvih paketa, koji su na kraju trebali biti poslani u Sjedinjene Američke Države i Kanadu."

Tanker za naftu Eagle S usidren u Finskom zaljevu, 7. januara.

Nagovještaji šire zavjere dolaze i od Thomasa Haldenwanga, šefa njemačke domaće obavještajne agencije, koji je izjavio kako je došlo do značajnog porasta ruskih špijunskih i saboterskih aktivnosti u Njemačkoj.

Da je paket iz Leipziga zapaljen tokom leta, Haldenwang je rekao zakonodavcima u septembru, "rezultiralo bi padom aviona".

Nakon prošlog avgusta, američki i evropski zvaničnici počeli su sarađivati s vodećim ljudima aviokompanija kako bi uveli nove procedure pregleda tereta na letovima. Predsjednik Joe Biden naložio je dvojici svojih najvažnijih sigurnosnih zvaničnika – direktoru CIA-e Williamu Burnsu i savjetniku za nacionalnu sigurnost Jakeu Sullivanu – da kontaktiraju najbliže saradnike Vladimira Putina i upozore ih, prenosi The Times.

Američke obavještajne službe presrele su razgovore među visokim zvaničnicima ruske vojne obavještajne službe GRU, koji su opisivali kako su zapaljeni paketi – uključujući male elektronske uređaje – predstavljali probni test za daljnje operacije.

U oktobru je šef britanske kontraobavještajne službe MI5 posebno optužio GRU za "kontinuiranu misiju stvaranja haosa na britanskim i evropskim ulicama: svjedočili smo podmetanju požara, sabotažama i drugim opasnim djelima izvedenim s rastućim nemarom".

Panika i reakcije

Iako nije iznio detalje, premijer Poljske Donald Tusk, tokom zajedničke konferencije za novinare s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, dao je upečatljivu izjavu optužujući Moskvu za terorizam.

Njegove izjave odražavaju i stavove drugih zapadnih zvaničnika, koji sumnjaju da Rusija "iz sjene" vodi kampanju sabotaže, špijunaže i dezinformacija širom Evrope i Sjeverne Amerike. Cilj? Destabilizirati Zapad i oslabiti njegovu podršku Ukrajini u njenoj odbrani od ruske invazije.

Rusija, s druge strane, kontinuirano i glasno negira bilo kakvu umiješanost u eksplozivne pakete ili oštećenja kablova. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov nazvao je izvještaje o sabotaži aviona primjerom "nejasne izmišljotine".