Zaokret poljske državne politike udesno još jednom će, po svemu sudeći, testirati vrijednosti na kojima počiva Evropska unija.
Naime, Poljska je upotrijebila svoj autoritet članice Evropske unije da zabrani putovanje kroz šengenski blok ukrajinskoj aktivistkinji za ljudska prava Ljudmili Kozlovskoj, uz obrazloženje da predstavlja prijetnju po bezbjednost.
Kozlovska, koja vodi Fondaciju za otvoreni dijalog, izjavila je medijima u ponedjeljak da ju je Poljska država na ovaj način kaznila zbog toga što su ona i njen suprug, Poljak Bartoš Kramek otvoreni kritičari aktuelne vlade u Varšavi.
Ukrajinska aktivistkinja kaže je da je već neko vrijeme pod "intenzivnom pritiskom" i da su je poljske službe sigurnosti stavile na crnu listu, zbog čega su je prošle sedmice vlasti u Briselu deportovale u Kijev, nakon što je doputovala na aerodrom.
"Poljsko Ministarstvo vanjskih poslova je pokušalo da promijeni menadžment naše organizacije i da me isključe. Nakon što im to nije uspjelo, odlučili su da me fizički uklone sa teritorije EU", rekla je Ljudmila Kozlovska.
Kozlovska, čija Fondacija za otvoreni dijalog ima kancelarije u Varšavi, Briselu i Kijevu, kaže da je rad njene organizacije uveliko fokusiran na promociju demokratije u Ukrajini, Kazahstanu i Moldaviji. Takođe su snažno lobirali da Evropska unija uvede sankcije za ljude bliske ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.
Od kada je poljska nacionalistička Stranka zakona i pravde došla na vlast 2015. i počela preoblikovanje državnog pravosuđa, Kozlovska i njen suprug, Poljak Bartoš Kramek takođe aktivista, optuživali su vladu u Varšavi da krši vladavinu zakona.
Od kada su izrekli te optužbe, Kozlovska se, kako kaže, suočila sa političkim pritiskom, pa su je, između ostalog, neki članovi vladajuće stranke i online trolovi optužili za veze sa Rusijom.
"Izložena sam kampanji kleveta", izjavila je Kozlovska Associated pressu (AP).
"Ako sam ruski agent, zašto bih tražila sankcije za ljude oko Putina? Apsolutni je nonsens da sam ja neka vrsta agenta", dodaje ukrajinska aktivistkinja.
Poljska agencija za unutrašnju sigurnost je u ponedjeljak saopštila da njihov kontraobavještajni sektor ima "ozbiljne sumnje" u vezi sa finansiranjem fondacija Kozlovske, te su pojasnili da je zabrana putovanja u EU rezultat toga što joj je ta agencija odbila zahtjev za trajni boravak.
Kozlovsku su 13. avgusta na briselskom aerodromu Zaventem zaustavile vlasti Belgije nakon što je doputovala iz Kijeva, zadržali je preko noći i sljedećeg jutra prvim letom vratili u Ukrajinu.
Belgijske su vlasti reagovale prema tome što su je poljske vlasti ubacile u šengenski informativni sistem, bazu podataka čiji je cilj osiguranje evropske bezbjednosti u Šengen oblasti.
Ovaj korak ne samo da sprečava 33-godišnjakinju Kozlovsku da putuje kroz EU, već u suštini prisiljava nju i njenog supruga, 32-godišnjeg Krameka, ili da žive odvojeno ili da on napusti rodnu Poljsku.
Oni vjeruju da je poljski zahtjev za zabranu ulaska u EU u vezi sa jednim otvorenim manifestom koji je Bartoš Kramek objavio prošle godine, u kojem je pozvao građane Poljske na građansku neposlušnost protiv vlasti.
Izuzetne akcije bazirane na ideji građanske neposlušnosti moraju biti preduzete.- Bartoš Kramek
"Samo protesti i apeli nijesu dovoljni, izuzetne i rezolutne akcije bazirane na ideji građanske neposlušnosti moraju biti preduzete odmah. Niko ne želi Maidan niti krvoproliće u Poljskoj, ali eskaliranje tenzija dovodi nas do toga da uzmemo u obzir svaki nezamislivi scenario - i budemo spremni za njega", napisao je Kramek u mafistu.
Kramek je rekao da mislio na njegovu podršku Euromajdanu, talasu prozapadnih demonstracija i građanskih nemira koji je počeo u Ukrajini 2013. i vodio do svrgavanja proruskog predsjednika Viktora Janukoviča, koji je pobjegao u egzil u Rusiju krajem februara 2014.
"Ja nijesam pozivao na nasilje", rekao je Kramek AP. "Ja sam pokušavao da objasnim da je Majdan bio miran revolucija i da niko nije bio nasilan dok vlada nije pokušala da suzbije demonstrante koristeći ekstremno nasilje."
'Upozorenje za sve strance'
Artur Lompart, direktor Press kancelarije Ministarstva vanjskih poslova Poljske, u pisanoj izjavi za AP je rekao da se imena stavljaju u data bazu Šengen sistema "iz razloga odbrane, nacionalne sigurnosti, i javnog reda".
"Tvrdnja koju su iznijeli gospodin Kramek i njegova supruga da je zabrana ulaska u Šengen oblast za gospođu Kozlovski rezultat njihovih antivladinih aktivnosti je uveliko preuveličana", naveo je Lompart.
Međutim, mnogi aktivisti za demokratiju u Poljskoj su u strahu da je ovaj potez dio napora da se diskredituje opozicija nakon tri godine čestih uličnih protesta.
Mihael Ščerba, opozicioni poslanik, ustvrdio je da se vlasti u Poljskoj "ponašaju kao u Rusiji, Kazahstanu i Turskoj".
Poljska je posljednjih godina primila skoro dva miliona Ukrajinaca.
Olena Babakova, ukrajinska slobodna novinarka koja živi u Varšavi, kaže da poljska vlada tretmanom Kozlovske šalje poruku i ukrajinskoj zajednici u toj zemlji.
"Ovo je upozorenje sa sve strance koji misle da je Poljska njihov dom i da mogu uzeti učešća u javnom životu zemlje", kaže Babakova.
Na testu je svakako EU i njene vrijednosti. Od njihovog ispitivanja ovog slučaja i odgovora, ukoliko se pokaže tačnim da je riječ o političkom pogonu političkih protivnika, zavisiće mnogo toga u budućnosti.