Tri mjeseca od održavanja opštih izbora, Bosna i Hercegovina nije dobila vlast na državnom nivou. Kako su na političkoj sceni dva dijametralno suprotna bloka, u ovom trenutku teško je prognozirati kada će se to i desiti. U ponedjeljak je propao sastanak jednog od njih, kojeg predvode dva HDZ-a, SNSD, SDS i Savez za bolju budućnost, koji bez SDP-a i SDA, koji čine drugi politički blok, vlast ne mogu formirati.
Dva politička bloka već danima se međusobno prepucavaju i jedni druge krive za opstrukciju.
„Ja nisam spreman da učestvujem na alibi-sastancima koji bi trebali da amnestiraju Sulejmana Tihića i Zlatka Lagumdžiju. Evo, došli smo u Parlament BiH, sjeli ovdje da pričamo o tome – a njih nema. Šta još treba!? Ko bira mjesto dalje? Odazvaću se na sastanak koji zakaže gospodin Radončić, odazvaću se na sastanke, kao partija, sutra, i biće naš predstavnik, ali – naš stav je da nema konstituisanja ni Parlamenta dok se ne manifestuje jasna parlamentarna većina i za Parlament i za Vijeće ministara“, kazao je Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a.
Sulejman Tihić, lider SDA, ne pristaje da učestvuje u razgovorima u kojima je Fahrudin Radončić, predsjednik Saveza za bolju budućnost, ali i navodi kako je besmisleno dolaziti na sastanke drugog političkog bloka na kojima nema nikakog dokumenta o kome bi se razgovaralo. Ipak, Tihić navodi i kako treba naći kompromis.
„SDA cijelo vrijeme pokušava da nađe rješenje, da bude dio rješenja a ne problema. Mi nikada nismo isticali nekakav ultimatum za nekakvu poziciju, ili u Vijeću ministara ili u federalnoj Vladi. Mi smatramo da je vitalni nacionalni interes svih naroda i svakog naroda pojedinačno, da se što prije implementiraju izborni rezultati“, poručio je Tihić.
I u SDP-u su već su ranije rekli da ne žele učestvovati na sastancima na kojima se ne raspravlja o smjernicama buduće parlamentarne većine. Na naše pitanje šta će stranka uraditi ukoliko se ostale partije dogovore o parlamentarnoj većini, Svetozar Pudarić, predsjednik Glavnog odbora kaže:
„Za SDP uopšte nije problem ako na kraju bude opozicija, kad drugi neće u vlast. Mi nismo za vlast po svaku cijenu, a pogotovo ne za vlast u kojoj se unaprijed zna da nećemo ništa raditi, a to je ovo što nude predstavnici ovih stranaka.“
Igre za vlast
SDP i SDA u svom bloku okupile su HSP i Stranku Radom za boljitak, za koje dva HDZ-a tvrde da nisu legitimni predstavnici hrvatskog naroda u BiH. HDZ BiH i HDZ 1990 sklopili su savezništvo na nivou Federacije BiH, a onda, sa Miloradom Dodikom, najavili i koaliciju na državnom nivou.
Svi zajedno se zalažu da predsjedavajući Vijeća ministara BiH, po nepisanom pravilu, bude Hrvat iz HDZ-a. Istovremeno, Dragan Čović, prvi čovjek HDZ BiH, navodi i to kako se baš oni zalažu za profunkcioniše državna vlast.
„Ako neko nekog misli još uvijek prevariti, da se može bez legitimnih predstavnika jednog, drugog ili trećeg naroda napraviti vlast bilo koje razine BiH, poruka je da je vrijeme da se oslobodimo jednog takvog opterećenja i pritiska, jer jasno je da time samo razgrađujemo ono što je duh BiH, razgrađujemo samu BiH“, kaže Čović.
„Naš interes je, i kao stranke i kao hrvatskog bloka, da se što prije uspostavi vlast na državnoj razini, na razini entiteta i županija, koja će odražavati narodni legitimitet“, rekao je predsjednik HDZ 1990 Božo Ljubić.
Savez za bolju budućnost Fahrudina Radončića osvojio je četiri mandata u Parlamentu BiH i, iako nakon izbora tu partiju oni sa većim brojem poslanika nisu razmatrali kao koalicionog partnera, situacija se krajem prošle godine promijenila. Radončić se već drugi put susreće na sastancima u organizaciji HDZ-a i sve to, kako kaže, zbog što skorijeg formiranja vlasti.
„Mi želimo da u jednoj tolerantnoj atmosferi ne pravimo elitistički skup pet stranaka, već da ga iskreno proširimo za dijalog i da napravimo jednu platformu koja će biti boljitak za BiH“, naveo je Radončić.
U igri za vlast na državnom nivou je i Mladen Bosić, predsjednik SDS-a, koji je u Republici Srpskoj Dodiku opozicija, a na državnom s njim ima dogovor o zajedničkom djelovanju. On ocjenjuje da Bosni i Hercegovini prijeti kriza ukoliko uskoro vlast ne bude formirana.
„Isključivi stavovi koji dolaze od pojedinih stranaka, a po principu 'ili prihvati ovo što ja nudim, ili neće biti nikako vlasti', dovesti će do nečega što, ja pretpostavljam, niko ovdje ne želi“, kazao je Bosić.
Za utorak je u Sarajevu zakazan sastanak kojeg je sazvao privremeni predsjedavajući Zastupničkog doma državnog Parlamenta Adnan Bašić, a na kojem bi trebalo da se izabere kolegij Doma. Oba politička bloka potvrdila su učešće. No, kako sada stvari stoje, teško da se bilo šta konkretno može očekivati od tog susreta. Jedan od mogućih scenarija jeste da će trakavica oko formiranja vlasti trajati do 15. marta, kada ističe privremeno finansiranje na državnom nivou, odnosno do datuma do kada su većini onih koji razgovaraju plate sigurne.
Dva politička bloka već danima se međusobno prepucavaju i jedni druge krive za opstrukciju.
„Ja nisam spreman da učestvujem na alibi-sastancima koji bi trebali da amnestiraju Sulejmana Tihića i Zlatka Lagumdžiju. Evo, došli smo u Parlament BiH, sjeli ovdje da pričamo o tome – a njih nema. Šta još treba!? Ko bira mjesto dalje? Odazvaću se na sastanak koji zakaže gospodin Radončić, odazvaću se na sastanke, kao partija, sutra, i biće naš predstavnik, ali – naš stav je da nema konstituisanja ni Parlamenta dok se ne manifestuje jasna parlamentarna većina i za Parlament i za Vijeće ministara“, kazao je Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a.
Sulejman Tihić, lider SDA, ne pristaje da učestvuje u razgovorima u kojima je Fahrudin Radončić, predsjednik Saveza za bolju budućnost, ali i navodi kako je besmisleno dolaziti na sastanke drugog političkog bloka na kojima nema nikakog dokumenta o kome bi se razgovaralo. Ipak, Tihić navodi i kako treba naći kompromis.
„SDA cijelo vrijeme pokušava da nađe rješenje, da bude dio rješenja a ne problema. Mi nikada nismo isticali nekakav ultimatum za nekakvu poziciju, ili u Vijeću ministara ili u federalnoj Vladi. Mi smatramo da je vitalni nacionalni interes svih naroda i svakog naroda pojedinačno, da se što prije implementiraju izborni rezultati“, poručio je Tihić.
I u SDP-u su već su ranije rekli da ne žele učestvovati na sastancima na kojima se ne raspravlja o smjernicama buduće parlamentarne većine. Na naše pitanje šta će stranka uraditi ukoliko se ostale partije dogovore o parlamentarnoj većini, Svetozar Pudarić, predsjednik Glavnog odbora kaže:
„Za SDP uopšte nije problem ako na kraju bude opozicija, kad drugi neće u vlast. Mi nismo za vlast po svaku cijenu, a pogotovo ne za vlast u kojoj se unaprijed zna da nećemo ništa raditi, a to je ovo što nude predstavnici ovih stranaka.“
Igre za vlast
SDP i SDA u svom bloku okupile su HSP i Stranku Radom za boljitak, za koje dva HDZ-a tvrde da nisu legitimni predstavnici hrvatskog naroda u BiH. HDZ BiH i HDZ 1990 sklopili su savezništvo na nivou Federacije BiH, a onda, sa Miloradom Dodikom, najavili i koaliciju na državnom nivou.
Svi zajedno se zalažu da predsjedavajući Vijeća ministara BiH, po nepisanom pravilu, bude Hrvat iz HDZ-a. Istovremeno, Dragan Čović, prvi čovjek HDZ BiH, navodi i to kako se baš oni zalažu za profunkcioniše državna vlast.
„Ako neko nekog misli još uvijek prevariti, da se može bez legitimnih predstavnika jednog, drugog ili trećeg naroda napraviti vlast bilo koje razine BiH, poruka je da je vrijeme da se oslobodimo jednog takvog opterećenja i pritiska, jer jasno je da time samo razgrađujemo ono što je duh BiH, razgrađujemo samu BiH“, kaže Čović.
„Naš interes je, i kao stranke i kao hrvatskog bloka, da se što prije uspostavi vlast na državnoj razini, na razini entiteta i županija, koja će odražavati narodni legitimitet“, rekao je predsjednik HDZ 1990 Božo Ljubić.
Savez za bolju budućnost Fahrudina Radončića osvojio je četiri mandata u Parlamentu BiH i, iako nakon izbora tu partiju oni sa većim brojem poslanika nisu razmatrali kao koalicionog partnera, situacija se krajem prošle godine promijenila. Radončić se već drugi put susreće na sastancima u organizaciji HDZ-a i sve to, kako kaže, zbog što skorijeg formiranja vlasti.
„Mi želimo da u jednoj tolerantnoj atmosferi ne pravimo elitistički skup pet stranaka, već da ga iskreno proširimo za dijalog i da napravimo jednu platformu koja će biti boljitak za BiH“, naveo je Radončić.
U igri za vlast na državnom nivou je i Mladen Bosić, predsjednik SDS-a, koji je u Republici Srpskoj Dodiku opozicija, a na državnom s njim ima dogovor o zajedničkom djelovanju. On ocjenjuje da Bosni i Hercegovini prijeti kriza ukoliko uskoro vlast ne bude formirana.
„Isključivi stavovi koji dolaze od pojedinih stranaka, a po principu 'ili prihvati ovo što ja nudim, ili neće biti nikako vlasti', dovesti će do nečega što, ja pretpostavljam, niko ovdje ne želi“, kazao je Bosić.
Za utorak je u Sarajevu zakazan sastanak kojeg je sazvao privremeni predsjedavajući Zastupničkog doma državnog Parlamenta Adnan Bašić, a na kojem bi trebalo da se izabere kolegij Doma. Oba politička bloka potvrdila su učešće. No, kako sada stvari stoje, teško da se bilo šta konkretno može očekivati od tog susreta. Jedan od mogućih scenarija jeste da će trakavica oko formiranja vlasti trajati do 15. marta, kada ističe privremeno finansiranje na državnom nivou, odnosno do datuma do kada su većini onih koji razgovaraju plate sigurne.