Novinari Hrvatske radio-televizije (HRT) javno su se ogradili od afera koje potresaju javni medijski servis - navodne preprodaje karata za Svjetsko nogometno prvenstvo i financiranja vanjske produkcije dokumentarne serije koja amnestira kriminal u privatizaciji devedesetih. Kako tvrde, upravo su afere zapreka da se Hrvatska televizija (HTV) pretvori u pravi javni servis, a politika, umjesto da to rješava, bavi se isključivo kadroviranjem.
"Ne krivite sve nas za postupke privilegirane manjine, a za stanje na javnoj televiziji odgovorni su zakoni koje su donosile sve vladajuće garniture", dramatična je poruka ogranka Hrvatskog novinarskog društva na HTV-u.
Naime, mediji objavljuju kako je sportski komentator i šef cijelog HTV-ova projekta Svjetskog nogometnog prvenstva Drago Ćosić navodno sudjelovao u preprodaji 40 ulaznica za Svjetsko prvenstvo u Rusiji, uključujući četiri za finale, gdje je jedna na crnom tržištu prodana za 18.500 eura.
Ćosić je te ulaznice od Međunarodnog nogometnog saveza (FIFA) tražio i dobio za potrebe HTV-a, a upravo je FIFA pokrenula cijelu priču kada je vidjela da se ulaznica namijenjena HTV-u prodaje na internetu.
Sa druge strane, mnogi pitaju kako to HTV plaća vanjskoj produkciji čak 600.000 kuna za seriju "Je li moglo drugačije", koja objektivno amnestira osuđenog tajkuna Miroslava Kutlu, ali i cijeli niz političara iz devedesetih koji su omogućili onakvu kriminalnu privatizaciju - od Ivića Pašalića do Borislava Škegre.
Predsjednica Ogranka Novinarskog društva na Televiziji Sanja Mikleušević Pavić za Radio Slobodna Europa (RSE) kaže povodom "slučaja Ćosić" kako ne želi nikoga osuđivati prije nego što se utvrde činjenice, ali da joj nije jasno kako navodno nitko drugi u upravi nije za to znao, a što se serije tiče, da su ljudi unutar kuće za mnogo manji novac snimali mnogo kvalitetnije stvari.
"Moj je stav, stav Hrvatskog novinarskog društva i ogranka kojem sam na čelu vezan ne samo za ovu upravu, nego i za sve ranije, da se prema resursima dobivenim od građana treba odnositi najodgovornije moguće. Je li to bila praksa?", pita se Mikleušević Pavić.
Ona podsjeća da je Nadzorni odbor HRT-a koji je pronašao nejasnoće u poslovanju bivše uprave predvođene Sinišom Kovačićem, naprasno smijenjen, a da nejasnoće ni dan-danas nisu razjašnjene.
Mikleušević Pavić: Najodgovornije se odnositi prema resursima dobivenim od građana
Inače, Kovačić je otišao sa HTV-a i postao prvi čovjek svih katoličkih medija u Hrvatskoj.
Sanja Mikleušević Pavić kaže kako je želja svih onih na televiziji koji nisu dio privilegirane manjine da umjesto skandala počnu proizvoditi kvalitetan program, i da prestanu biti politički plijen koji s izbornim promjenama mijenja "vlasnika", ideologiju, pa čak i sliku stvarnosti koju emitira u eter.
"Mi smo, nažalost, zbog različitih afera koje izlaze iz kuće, koje se očito guraju pod tepih i nikada se do kraja ne riješe, propustili priliku transformirati se u istinski javni servis. Nevjerojatna je indolencija vlasti i politička nevoljkost da se time odluče stvarno i istinski pozabaviti, a ne samo kadrovirati na HTV-u po svom osobnom odabiru", upozorava Sanja Mikleušević Pavić.
- Sud vratio novinara Kosanovića na HRT
- Osude negiranja zločina u Jasenovcu na HRT-u
- Problemi - govor mržnje i stanje u javnom servisu
Politika u svemu tome nikako nije nevina, ocjenjuju stručnjaci.
Sociolog sa zagrebačkog Pravnog fakulteta Josip Kregar za RSE kaže kako politika u sustavima poput javne televizije ima razne mogućnosti kupovanja podrške, ne samo zato što odlučuje o kadrovima, nego i tako da može kupovati ljude davanjem povlaštenih informacija ili novca.
"Naravno, novac ne direktno u kuverti, ali na taj način da se plaćaju sumnjive ili nikakve loše produkcije, da se ne postavlja pitanje - što koliko košta, nego - tko je taj koji je nešto napravio i je li to recimo patriotski ili nije. Dakle, to su načini na koje dolazi do kvarenja televizije kao javnog servisa", ocjenjuje Kregar.