Bosanskohercegovački predstavnici vlasti, pored toga što imaju najveće plate u regiji, ovih dana napravili su još jedan presedan. Izmijenivši Zakon o finansiranju, omogućili su političkim stranakama čiji su predstavnici, da ih u predizbornoj kampanji mogu finansirati pravna lica.
Iako se u Zakonu ne navodi o kojim pravnim licima se radi, opozicione stranke tvrde da su na taj način legalizovali praksu u kojoj su ih u predizbornoj kampanji finansirala javna preduzeća. A upravo na čelu tih preduzeća su ljudi koje su izabrale te iste stranke. Nezavisni poslanik Momčilo Novaković:
„Pokušalo se legalizovati ono što već i inače pravna lica koja rade, koja dobivaju poslove na tenderima, mogu više legalizovati. Ja i dalje tvrdim da oni mnogo više daju u kampanjama nego što je bilo – osam, pa petnaest, i vjerovatno više nego sto pedeset prosječnih plata neki daju.“
Ovakvu praksu finansiranja predizborne kampanje ne poznaje niti jedna država sa razvijenom demokratijom. No, uprkos tome, predlagač Zakona Niko Lozančić, inače visoki funkcioner HDZ BiH, kaže kako su korištena iskustva i standardi drugih zemalja, ali ne pominje kojih. Još jedan od apsurda je da Lozančić uporno tvrdi kako pravna lica nemaju veze sa javnim poslom:
„Svi oni koji rade javnim sredstvima, ne mogu davati donacije. Radi se isključivo o privatnim donacijama.“
Lozančića demantuje Vinko Zorić, poslanik HDZ 1990, stranke koja je također dio vladajuće koalicije. Pored toga, Zorić daje i recept onim strankama koje ne participiraju u vlasti i nemaju „svoje ljude“, odnosno pravna lica, kako se navodi u Zakonu:
„Oni trebaju na jedan drugi način zadobiti povjerenje građana, a ja sam prije za to da se poveća financiranje iz proračuna, nego da ministri, ili ne znam ko već u izvršnim vlastima ili javnim poduzećima pokuša na neki drugi način pomoći financirati svoju političku opciju.“
Zamjenik predsjedavajućeg državnog Parlamenta i potpredsjednik Stranke za BiH, Beriz Belkić:
„Dosadašnja su rješenja da jedna pomoć, donacija, ne može preći pet hiljada maraka godišnje. Ta se granica pomjera nešto više.“
Ili finansiranje ili donacije
Izmjenama Zakona onemogućeno je i da stranke dobijaju donacije iz inostranstva. Ovakav vid finansiranja do sada su najviše koristile SDP i LDS. U ove dvije političke partije kažu kako se nije radilo o tome da su dobijali novac, već o edukacijama ili putovanjima koja su im plaćena.
Pa, iako više neće moći biti finansirani na takav način, u SDP-u, kao najjačoj opozicionoj stranci, ogorčeni su zbog dijela Zakona koji se odnosi na to da pravna lica finansiraju stranke. Poslanica stranke u državnom Parlamentu Mirjana Malić:
„To je ono što se kod nas, u narodu, kaže 'tjeranje vode na svoj mlin'. Uporedite materijalne mogućnosti onih koji su 'male' partije ili onih koji trenutno imaju manje ljudi zainteresovanih da ih pomognu jer ne očekuju za uzvrat ništa, i velikih firmi, ili privatnih, ili javnih, koje će se sada trkati, a oni će, ustvari, samo legalno uzimati pare koje su prije morali ilegalno da uzimaju.“
Predsjednik LDS-a Bojan Zec Filipović:
„Jesmo oštećeni. Ovo jeste jedna ozbiljna politička ambicija da se, biću slobodan pa reći: urniše prostor malim strankama, one koje mogu da ponude drugačiju političku filozofiju ili drugačije političko gledanje na cjelokupnu situaciju, kako bi deblokirali BiH.“
U ništa boljoj situaciji neće biti ni ostale političke stranke koje nisu parlamentarne i koje se još uvijek bore za svaki glas birača. Među njima je i Naša stranka. Evo kako jedan od čelnih ljudi te političke partije, Fadil Šero, komentariše izmjene Zakona:
„Nove političke stranke vrlo teško uspijevaju, zbog samog načina finansiranja, rada, odnosa itd., da se izbore za svoj prostor na ovoj političkoj sceni.“
Finansiranje izbornih kampanja nije nepoznanica u svijetu, ističe profesor mostarskog Sveučilišta, Slavo Kukić, ali demokratski svijet se vodi principom - ili je dopušteno finansiranje, ili donacije:
„Ne može se ničin ograničavati mogućnost financiranja na javna, privatna, na domaća, strana poduzeća ili strane donacije bilo kojeg izvora i bilo koje vrste. Ako se ta mogućnost dopusti, onda je naprosto treba dopustiti. Onog časa kad se ta mogućnost reducira samo na određene pravne gospodarske ili druge subjekte, tog časa se nužno, po zakonu logike, postavlja masu pitanja.“
Izmjenama Zakona o finansiranju političkih partija, vladajuće, odnosno nacionalne stranke ojačaće sadašnju i izbornu poziciju. Istovremeno, postoji i opasnost da stranke koje su građanski orijentisane, ostanu na margini, a neke, nakon ovih izbora, nestanu sa političke scene Bosne i Hercegovine.
Iako se u Zakonu ne navodi o kojim pravnim licima se radi, opozicione stranke tvrde da su na taj način legalizovali praksu u kojoj su ih u predizbornoj kampanji finansirala javna preduzeća. A upravo na čelu tih preduzeća su ljudi koje su izabrale te iste stranke. Nezavisni poslanik Momčilo Novaković:
„Pokušalo se legalizovati ono što već i inače pravna lica koja rade, koja dobivaju poslove na tenderima, mogu više legalizovati. Ja i dalje tvrdim da oni mnogo više daju u kampanjama nego što je bilo – osam, pa petnaest, i vjerovatno više nego sto pedeset prosječnih plata neki daju.“
Ovakvu praksu finansiranja predizborne kampanje ne poznaje niti jedna država sa razvijenom demokratijom. No, uprkos tome, predlagač Zakona Niko Lozančić, inače visoki funkcioner HDZ BiH, kaže kako su korištena iskustva i standardi drugih zemalja, ali ne pominje kojih. Još jedan od apsurda je da Lozančić uporno tvrdi kako pravna lica nemaju veze sa javnim poslom:
„Svi oni koji rade javnim sredstvima, ne mogu davati donacije. Radi se isključivo o privatnim donacijama.“
Lozančića demantuje Vinko Zorić, poslanik HDZ 1990, stranke koja je također dio vladajuće koalicije. Pored toga, Zorić daje i recept onim strankama koje ne participiraju u vlasti i nemaju „svoje ljude“, odnosno pravna lica, kako se navodi u Zakonu:
„Oni trebaju na jedan drugi način zadobiti povjerenje građana, a ja sam prije za to da se poveća financiranje iz proračuna, nego da ministri, ili ne znam ko već u izvršnim vlastima ili javnim poduzećima pokuša na neki drugi način pomoći financirati svoju političku opciju.“
Zamjenik predsjedavajućeg državnog Parlamenta i potpredsjednik Stranke za BiH, Beriz Belkić:
„Dosadašnja su rješenja da jedna pomoć, donacija, ne može preći pet hiljada maraka godišnje. Ta se granica pomjera nešto više.“
Ili finansiranje ili donacije
Izmjenama Zakona onemogućeno je i da stranke dobijaju donacije iz inostranstva. Ovakav vid finansiranja do sada su najviše koristile SDP i LDS. U ove dvije političke partije kažu kako se nije radilo o tome da su dobijali novac, već o edukacijama ili putovanjima koja su im plaćena.
Pa, iako više neće moći biti finansirani na takav način, u SDP-u, kao najjačoj opozicionoj stranci, ogorčeni su zbog dijela Zakona koji se odnosi na to da pravna lica finansiraju stranke. Poslanica stranke u državnom Parlamentu Mirjana Malić:
„To je ono što se kod nas, u narodu, kaže 'tjeranje vode na svoj mlin'. Uporedite materijalne mogućnosti onih koji su 'male' partije ili onih koji trenutno imaju manje ljudi zainteresovanih da ih pomognu jer ne očekuju za uzvrat ništa, i velikih firmi, ili privatnih, ili javnih, koje će se sada trkati, a oni će, ustvari, samo legalno uzimati pare koje su prije morali ilegalno da uzimaju.“
Predsjednik LDS-a Bojan Zec Filipović:
„Jesmo oštećeni. Ovo jeste jedna ozbiljna politička ambicija da se, biću slobodan pa reći: urniše prostor malim strankama, one koje mogu da ponude drugačiju političku filozofiju ili drugačije političko gledanje na cjelokupnu situaciju, kako bi deblokirali BiH.“
U ništa boljoj situaciji neće biti ni ostale političke stranke koje nisu parlamentarne i koje se još uvijek bore za svaki glas birača. Među njima je i Naša stranka. Evo kako jedan od čelnih ljudi te političke partije, Fadil Šero, komentariše izmjene Zakona:
„Nove političke stranke vrlo teško uspijevaju, zbog samog načina finansiranja, rada, odnosa itd., da se izbore za svoj prostor na ovoj političkoj sceni.“
Finansiranje izbornih kampanja nije nepoznanica u svijetu, ističe profesor mostarskog Sveučilišta, Slavo Kukić, ali demokratski svijet se vodi principom - ili je dopušteno finansiranje, ili donacije:
„Ne može se ničin ograničavati mogućnost financiranja na javna, privatna, na domaća, strana poduzeća ili strane donacije bilo kojeg izvora i bilo koje vrste. Ako se ta mogućnost dopusti, onda je naprosto treba dopustiti. Onog časa kad se ta mogućnost reducira samo na određene pravne gospodarske ili druge subjekte, tog časa se nužno, po zakonu logike, postavlja masu pitanja.“
Izmjenama Zakona o finansiranju političkih partija, vladajuće, odnosno nacionalne stranke ojačaće sadašnju i izbornu poziciju. Istovremeno, postoji i opasnost da stranke koje su građanski orijentisane, ostanu na margini, a neke, nakon ovih izbora, nestanu sa političke scene Bosne i Hercegovine.