Sastanak političkih lidera iz BiH i evropskih zvaničnika zaduženih za proširenje završen je usvajanjem Mape puta koja bi omogućila BiH da do kraja godine podnese vjerodostojan zahtev za kandidatski status.
Političke vođe iz Bosne i Hercegovine uvjereni su kako su u stanju provesti reforme koje su potrebne da bi BiH do kraja novembra podnijela zahtjev za odobravanje statusa kandidata za punopravno članstvo u Evropskoj uniji.
Usvojena Mapa puta predviđa, između ostalog, da se preuzimanje zakonske regulative EU vrši na ujednačen i koordiniran način na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine, da se osigura politički dogovor u pogledu sudske odluke u predmetu „Sejdić i Finci“ i izvrše izmjene Ustava do novembra.
„Dogovorili smo se da se ustanovi jedan jasan, propulzivan i efikasan sistem koordinacije integracije Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju, koji bi ostvario jednu adresu, jedan glas Bosne i Hercegovine u odnosu na Brisel i koji bi koordinirao sve nivoe vlasti“, kaže predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik jedini je, donekle, osporavao zahtjeve iz Brisela. Uoči sastanka u Briselu Dodik je kazao kako je insistiranje Evropske unije na tome da BiH s Briselom razgovara jednim glasom "birokratski nametnuta iluzija". Nakon što mu je ponovljeno da proces evropskih integracija ne zahtijeva prenos nadležnosti, poručio je kako je dogovor ipak moguć:
„Prvi put smo bili u situaciji da čujemo konkretnu praksu u Evropskoj uniji što nam je predočeno za sistem koordinacije.“
SDA će nastaviti poštivati potpisane dogovore, no pokušaji izbacivanja iz vlasti ove stranke mogli bi, prema riječima predsjednika Sulejmana Tihića, dovesti u pitanje cjelokupan proces pristupanja Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji, o čemu je Tihić obavijestio i komesara za proširenje. Komentirajući preostale obaveze Bosne i Hercegovine, on je kazao da SDA ne može pristati na tzv asimetrična rješenja u sklopu dogovora u predmetu 'Sejdić Finci', oko čega, navodno, već postoji dogovor nove parlamentarne većine:
„Ako podrazumijevaju uspostavu druge izborne jedinice u Federaciji, ako podrazumijevaju da se u Federaciji vrši indirektan izbor, a u Republici Srpskoj direktan, mi to ne možemo podržati. Nema države u svijetu koja ima takvo tijelo gdje se jedni biraju direktno, drugi indirektno.“
Kriza u BiH ipak nije bila dominantna tema u Briselu. Kako je naglašeno nakon sastanka, za domaćine je bio prioritet prihvatanje Mape puta i njeno ispunjavanje, dok je vođenje zemlje stvar političara.
Čekanje od marta 2011.
Za profesora Milu Lasića, eksperta za evropske integracije, jedno bez drugog u Bosni i Hercegovini ne može funkcionisati. Unatoč umjerenom optimizmu, Lasić kaže kako će rokove koje je preuzela, BiH teško ispoštovati.
„Problem je u tome što ovdje nema zajedničke vizije i što se međusobno ne uvažava, pa je skoro nemoguće očekivati brzu izgradnju mehanizma koordinacije, a on, naime, podrazumijeva uvažavanje svih mogućih političkih i subjektiviteta i entiteta“, ocjenjuje Lasić.
Profesor Lasić upozorava i kako još jedno ozbiljno pitanje ostalo izvan razgovora, a to je da Bosna i Hercegovina uopće nema izgrađen nacionalni program integracije:
Donedavno prvi čovjek misije BiH pri Evropskoj uniji Osman Topčagić podsjeća kako su još u martu prošle godine definisani uslovi za podnošenje kredibilne aplikacije. Unatoč problemima i tada je ocjenjeno da se radi o izvodivom putu.
Nakon što je usvojen Zakon o državnoj pomoći, ostalo je pitanje implementacije presude 'Sjedić- Finci', što je, prema Topčagiću, ipak ostvarivo.
„Mislim da je zaista sve želja Evropske komisije, posebno da omogući da i Bosna i Hercegovina hvata korak s drugim državama u regiji. Evo, i sada, kad dobivamo upitnik za unutrašnje tržište, zaštitu okoline, na određen način nas uvode, možda i neformalno, ali uvode nas u proces pridruživanja – na jedan novi način. To je nešto što se u njihovoj terminologiji zove pre-screening“, kaže Topčagić.
U Briselu je ponovljeno da postoji apsolutni konsenzus među državama članicama kada je u pitanju evropska perspektiva BiH.
Banjalučki profesor Miloš Šolaja upozorava da je sada na domaćim političarima da definišu brzinu i dubinu procesa evrointegracija.
"Ono što je možda novo i što se ne čita tako lako iz papira jeste da više neće biti igranja ni separatizmom, ni centralizmom, nego da je ustvari zadatak institucija u Bosni i Hercegovini uspostavljenih po Dejtonskom sporazumu, da rade svaka svoj posao na način kako je to i dogovoreno“, zaključuje Šolaja.
Političke vođe iz Bosne i Hercegovine uvjereni su kako su u stanju provesti reforme koje su potrebne da bi BiH do kraja novembra podnijela zahtjev za odobravanje statusa kandidata za punopravno članstvo u Evropskoj uniji.
Usvojena Mapa puta predviđa, između ostalog, da se preuzimanje zakonske regulative EU vrši na ujednačen i koordiniran način na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine, da se osigura politički dogovor u pogledu sudske odluke u predmetu „Sejdić i Finci“ i izvrše izmjene Ustava do novembra.
„Dogovorili smo se da se ustanovi jedan jasan, propulzivan i efikasan sistem koordinacije integracije Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju, koji bi ostvario jednu adresu, jedan glas Bosne i Hercegovine u odnosu na Brisel i koji bi koordinirao sve nivoe vlasti“, kaže predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik jedini je, donekle, osporavao zahtjeve iz Brisela. Uoči sastanka u Briselu Dodik je kazao kako je insistiranje Evropske unije na tome da BiH s Briselom razgovara jednim glasom "birokratski nametnuta iluzija". Nakon što mu je ponovljeno da proces evropskih integracija ne zahtijeva prenos nadležnosti, poručio je kako je dogovor ipak moguć:
„Prvi put smo bili u situaciji da čujemo konkretnu praksu u Evropskoj uniji što nam je predočeno za sistem koordinacije.“
SDA će nastaviti poštivati potpisane dogovore, no pokušaji izbacivanja iz vlasti ove stranke mogli bi, prema riječima predsjednika Sulejmana Tihića, dovesti u pitanje cjelokupan proces pristupanja Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji, o čemu je Tihić obavijestio i komesara za proširenje. Komentirajući preostale obaveze Bosne i Hercegovine, on je kazao da SDA ne može pristati na tzv asimetrična rješenja u sklopu dogovora u predmetu 'Sejdić Finci', oko čega, navodno, već postoji dogovor nove parlamentarne većine:
„Ako podrazumijevaju uspostavu druge izborne jedinice u Federaciji, ako podrazumijevaju da se u Federaciji vrši indirektan izbor, a u Republici Srpskoj direktan, mi to ne možemo podržati. Nema države u svijetu koja ima takvo tijelo gdje se jedni biraju direktno, drugi indirektno.“
Kriza u BiH ipak nije bila dominantna tema u Briselu. Kako je naglašeno nakon sastanka, za domaćine je bio prioritet prihvatanje Mape puta i njeno ispunjavanje, dok je vođenje zemlje stvar političara.
Čekanje od marta 2011.
Za profesora Milu Lasića, eksperta za evropske integracije, jedno bez drugog u Bosni i Hercegovini ne može funkcionisati. Unatoč umjerenom optimizmu, Lasić kaže kako će rokove koje je preuzela, BiH teško ispoštovati.
„Problem je u tome što ovdje nema zajedničke vizije i što se međusobno ne uvažava, pa je skoro nemoguće očekivati brzu izgradnju mehanizma koordinacije, a on, naime, podrazumijeva uvažavanje svih mogućih političkih i subjektiviteta i entiteta“, ocjenjuje Lasić.
Profesor Lasić upozorava i kako još jedno ozbiljno pitanje ostalo izvan razgovora, a to je da Bosna i Hercegovina uopće nema izgrađen nacionalni program integracije:
Osman Topčagić
„To je najkrupnije pitanje i najhitnija zadaća, kako bismo onda dobili aplikaciju, potom gradili tzv. nacionalni program preuzimanja ACQUI-a. Tek tada smo mi ozbiljni, dakle ljudi koji ozbiljno pristupamo Evropskoj uniji.“Donedavno prvi čovjek misije BiH pri Evropskoj uniji Osman Topčagić podsjeća kako su još u martu prošle godine definisani uslovi za podnošenje kredibilne aplikacije. Unatoč problemima i tada je ocjenjeno da se radi o izvodivom putu.
Nakon što je usvojen Zakon o državnoj pomoći, ostalo je pitanje implementacije presude 'Sjedić- Finci', što je, prema Topčagiću, ipak ostvarivo.
„Mislim da je zaista sve želja Evropske komisije, posebno da omogući da i Bosna i Hercegovina hvata korak s drugim državama u regiji. Evo, i sada, kad dobivamo upitnik za unutrašnje tržište, zaštitu okoline, na određen način nas uvode, možda i neformalno, ali uvode nas u proces pridruživanja – na jedan novi način. To je nešto što se u njihovoj terminologiji zove pre-screening“, kaže Topčagić.
U Briselu je ponovljeno da postoji apsolutni konsenzus među državama članicama kada je u pitanju evropska perspektiva BiH.
Banjalučki profesor Miloš Šolaja upozorava da je sada na domaćim političarima da definišu brzinu i dubinu procesa evrointegracija.
"Ono što je možda novo i što se ne čita tako lako iz papira jeste da više neće biti igranja ni separatizmom, ni centralizmom, nego da je ustvari zadatak institucija u Bosni i Hercegovini uspostavljenih po Dejtonskom sporazumu, da rade svaka svoj posao na način kako je to i dogovoreno“, zaključuje Šolaja.