Od političke volje zavisi hoće li Bosna i Hercegovina dobiti novi Izborni zakon. Na stolu bi se trebalo naći nekoliko ključnih izmjena, a to su odredbe o izboru članova Predsjedništva BiH, izboru delegata u Domu naroda Federacije BiH, uvođenje instituta vanrednih izbora i elektronskog glasanja, te pitanje izbornog cenzusa i raspolaganja mandatom.
Osim ovih krupnih izmjena, Izborni zakon BiH i prateći podzakonski akti trebalo bi da pretrpe i nekoliko "tehničkih izmjena". Cilj svega je promijeniti zakon koji analitičari već godinama nazivaju diskriminatorskim.
Sadašnji Izborni zakon ima brojne nedostatke. Zloupotreba glasova, korupcija, manipulacija sa nacionalnim izjašnjavanjem, samo su neke od manjkavosti ovog propisa. Ovaj je zakon do sada pretrpio 19 izmjena i dopuna, no, čini se, da se nakon izbora uvijek uoče novi nedostaci.
Kako bi se stvari popravile formirana je Interresorna radna grupa koja radi na izmjenama zakona, no taj proces kako se pokazalo prilično je spor i politički predstavnici još uvijek nisu u stanju da se dogovore.
Vehid Šehić, nekadašnji član Izborne komisije BiH danas aktivan sudionik procesa za izmjene izbornog zakona kroz nevladin sektor, kaže da je osnovni problem nedostatak političke volje.
Vehid Šehić
"Političari su se bavili tim da li treba odložiti opštinske izbore, time bježeći od onog što je najaktuelnije - da se konačno Izborni zakon usaglasi sa odukama Ustavnog suda BiH, da se konačno implementiraju odluke Evropskog suda za ljudska prava u 'slučaju Sejdić - Finci' i u 'slučaju Zornić', i tu ne postoji politička volja niti način da se to riješi, jer svako polazi od činjenice da li će nešto time izgubiti ili dobiti. To se najbolje vidi na Gradu Mostaru. Tu je apsolutno jasna odluka Ustavnog suda BiH kada je u pitanju Izborni zakon o Gradu Mostaru. Međutim, vidimo da se Mostar ponovo pokušava dijeliti na dvije, odnosno četiri opštine što nas vraća unazad", navodi Šehić.
Iako je to bio jedan od prijedloga, Interresorna radna grupa na posljednjem sastanku nije donijela odluku o odgađanju lokalnih izbora za narednu godinu, odnosno o spajanju lokalnih sa opštim izborima.
Jedan od članova radne grupe, Halid Genjac, kaže da je su zato potrebne izmjene Ustava Federacije BiH, te dva zakona u RS. Odluka o tome će, kako navodi, biti donešena početkom 2016. godine.
"Zatim, razgovarali smo o pitanju pripadnosti mandata. Bilo je prilično velike podrške da se mandat definiše na način da pripada političkoj stranci, ali zbog upozorenja i procjena da bi to bilo korak unazad u nekim demokratskim principima i da je to suprotno sa evropskom tendencijom BiH, dogovorili smo se da to pitanje ostane za još razmatranja", rekao je Genjac.
'Konstruktivna' odgoda lokalnih izbora
Predsjedavajuća Predstavničkog doma Parlamenta BiH, Borjana Krišto, koja je, također, članica Interresorne radne grupe, smatra da je najprije potrebno napraviti politički konsenzus oko odgode lokalnih izbora koji se, prije svega, odnose na Grad Mostar.
Borjana Krišto
"Želimo biti konstruktivni. Znamo da izborni proces u Bosni i Hercegovini uistinu treba učiniti efikasnijim, treba ga demokratizirati, treba napraviti takve izmjene da se osigura i izborna, odnosno zakonska, a i ustavna jednakopravnost sva tri naroda u Bosni i Hercegovini. Mi ćemo činiti sve da u takvom jednom duhu, takvoj jednoj atmosferi dođemo do rješenja koja su dobra za sve konstitutivne narode i građane u Bosni i Hercegovini", kaže Krišto.
Protiv odgode lokalnih izbora, koji bi trebali biti održani prema sadašnjem zakonu 2016. godine, je Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).
"SNSD je 'za' lokalne izbore iduće godine. Cilj nam je da čujemo ključne političke aktere i njihove argumente, koji bi bili u smislu toga da se spoje lokalni i opšti izbori. Nakon toga ćemo zauzeti stav. Ima vremena, ne treba zaboraviti da podrška ovoj ideji zavisi od političkog konsenzusa u smislu podrške izmjenama zakona o lokalnoj samoupravi RS i teritorijalnoj organizaciji u smislu mandata, produženja ili skraćenja, a i Ustava Federacije BiH", navodi Lazar Prodanović iz SNSD-a.
I dok se predstavnici stranaka bave, prije svega, odlukom da li će lokalni izbori biti održani ili ne, ostaju na čekanju brojna druga pitanja, poput načina izbora članova Predsjedništva BiH, izbora delegata u Domu naroda Federacije BiH, uvođenja instituta vanrednih izbora i elektronskog glasanja, pitanje izbornog cenzusa i raspolaganja mandatom, ali i onog da li izborne liste trebaju biti otvorene ili zatvorene.
"Smatram da bi trebalo biti daleko više odgovornosti da se pristupi izmjenama Izbornog zakona i to onim koji su neophodne da bi se održali opštinski izbori i da bi se riješio 'slučaj' Grada Mostara. Onda treba nastaviti posao oko izmjena Izbornog zakona koje podrazumjevaju u nekim segmentima izmjenu Ustava BiH i, konačno, da imamo Izborni zakon, ali i Ustav BiH koji neće imati diskriminatorne odredbe, te koji će svim građanima omogućiti aktivno i pasivno biračko pravo na cijeloj teritoriji", zaključuje Vehid Šehić.