Tužilaštvo Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK) izdalo je nalog Federalnoj upravi policije (FUP) da istraži slučaj premlaćivanja mladića u Mostaru, na jugu Bosne i Hercegovine, potvrdila je za Radio Slobodna Evropa (RSE) Ana Rajić, glasnogovornica ove pravosudne institucije.
Dvojica policajaca Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) HNK, jednog od deset kantona u entitetu Federacija BiH, su 10. aprila pretukli mladića Slavena Blaževića. Sve je zabilježila video kamera koja je bila postavljena na ulazu zgrade u kojoj živi mladić.
Tom prilikom Blažević je zadobio i povrede, koje su mu utvrđene u Centru urgentne medicine Sveučilišne kliničke bolnice (SKB) Mostar, kaže za RSE glasnogovornica SKB Mostar, Adrijana Pandža, dodajući kako ne može iznositi više detalja o povredama.
"Nakon obrade u Centru urgentne medicine Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, muškoj osobi S.B. utvrđene su lakše tjelesne ozljede i otpušten je na kućno liječenje", izjavila je Pandža za RSE.
Zbog ovog incidenta, Tužilaštvo HNK je formiralo krivični predmet.
Šta se dogodilo?
Desetog aprila, nakon početka policijskog sata koji je u HNK-u od 21 sat, dvojica uniformiranih pripadnika MUP-a HNK fizički su nasrnuli na mladića Slavena Blaževića iz Mostara, koji se zatekao pred ulazom u zgradu. Snimci tog incidenta objavljeni su na društvenim mrežama.
RSE nije uspio stupiti u kontakt sa Blaževićem, koji je 12. aprila za mostarski portal Pogled.ba izjavio da je te večeri "bio kod prijatelja u susjednoj zgradi i pješačio prema svojoj zgradi".
"Nisam nikoga vidio, čuo sam da netko doziva stani, već sam bio na ulazu u svoj haustor. Svjestan da sam prekršio policijski sat, htio sam ući u zgradu kako bi izbjegao kaznu, no međutim, oni su me sustigli točno ispred zgrade. Dalje se na snimci vidi sve što se dogodilo. Ispričao sam se što sam prekršio policijski sat, ponudio da platim kaznu, no oni krenuli sa udarcima. Nakon toga odveli su me u policijsku stanicu", rekao je Blažević.
U prekršajnom nalogu nigdje nisu spomenute ozljede, samo piše da sam prekršio kretanja od 21 do 5 sati.- Slaven Blažević, pretučeni mladić
"U policijskom vozilu sam im već u nekoliko navrata napominjao da se ne osjećam dobro. U policijskoj stanici su napisali prekršajni nalog na kojem je pisalo da sam prekršio pravilo kretanja. U prekršajnom nalogu nigdje nisu spomenute ozljede, samo piše da sam prekršio kretanja od 21 do 5 sati. Nakon što su napisali prekršajni nalog pustili su me da idem kući pješke", dodao je Blažević.
Dvojica policajaca su suspendirani, a MUP HNK je pokrenuo unutrašnju istraga, koja treba utvrditi da li postoje elementi krivične odgovornosti policijskih službenika.
"Radi se o klasičnom primjeru prekoračenja ovlaštenja i policijskog kodeksa, zbog čega se duboko izvinjavamo cjelokupnoj javnosti, a posebno mladiću prema kojem se postupalo", saopšteno je iz MUP-a HNK.
Povodom cijelog slučaja reagovali su čelni ljudi Mostara. Gradonačelnik, Mario Kordić je izjavio kako osuđuje "neprimjereno postupanje i brutalno ponašanje policijskih službenika", a predsjednik Vlade HNK, Nevenko Herceg, rekao je da očekuje "promptno provođenje istrage u skladu sa zakonskom procedurom i najstrože kažnjavanje počinitelja".
Istovremeno, 12. aprila se nekoliko desetina građana okupilo ispred sjedišta Policijske uprave Mostar i MUP-a HNK, izražavajući nezadovoljstvo zbog incidenta.
Među okupljenima u Mostaru bili su i navijači fudbalskog kluba Zrinjski, tzv. Ultrasi, (12. april)
Šta kažu građani?
"Ne opravdavam. Policija je trebala da zapiše i da kazni, ako je kriv, a da neko nekoga tuče, malo je to previše", kaže Mostarac Mirko.
Njegova sugrađanka, Mira, postavlja pitanje digniteta policije.
"Pitanje na koje se mora odgovoriti je i zašto policija gubi dignitet, poštovanje i povjerenje svojih građana za čiju sigurnost je odgovorna", izjavila Mira.
U Uredu ombudsmena za zaštitu ljudskih prava Bosne i Hercegovine za RSE su kazali da je u konkretnom slučaju došlo do "prekoračenja ovlaštenja policijskih službenika".
Zakon o policijskim službenicima na nivou svakog kantona, u entitetu Federacija BiH, utvrđuje pravila postupka, posebno kod prvog kontakta policijskog službenika sa građaninom, navode u ovoj instituciji.
"Pozitivno je da su nadležni organi odmah reagovali i poduzeli mjere u odnosu na policajce koji su izvršili prekoračenje tih ovlaštenja. Ombudsmeni u svojim godišnjim izvještajima ukazuju na problem postupanja policije iz razloga što se iz godine u godinu bilježi povećan broj žalbi u odnosu na postupanje", kaže za RSE ombudsmenka za ljudska prava BiH Jasminka Džumhur.
Jasminka Džumhur (fotoarhiv): Ukazujemo na problem postupanja policije
Prema navodima Džumhur, u 2020. godini je zabilježeno 145 žalbi, od kojih su u devet slučajeva izdate preporuke. Žalbe se odnose na neprofesionalno postupanje policijskih službenika prema građanima, prekoračenje policijskih ovlasti prilikom vršenja službenih radnji, te na rad mehanizama kontrole po podnesenim prijavama građana protiv policijskih službenika.
"Želim ukazati da je institucija ombudsmena za ljudska prava već imala žalbe na postupanje policijskih službenika HNK u 2018. godini. Tokom istraživanja dobili smo izjašnjenje da nije uspostavljeno radno tijelo u HNK, Žalbeni biro. I da se uspostavi Žalbeni biro, bio bi sam sebi svrha iz razloga što je potrebno uspostaviti mehanizme kojih nema, koji se odnose na disciplinskog tužitelja, disciplinsku komisiju i policijski odbor kao drugostepeno tijelo", ističe Džumhur.
HNK od 2018. godine nema policijskog komesara, zbog čega nije moguće uspostaviti navedena tijela, s obzirom da, formalno-pravno, policijski komesar imenuje policijske službenike i članove tih tijela.
Komesar policije nije imenovan zbog neslaganja vodećih hrvatskih i bošnjačkih stranaka u Skupštini HNK, Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH i Stranke demokratske akcije (SDA).
SDA je na Kantonalnom sudu u Mostaru osporila imenovanje policijskog komesara kojeg je predložio HDZ, uz obrazloženje da, prema zakonu o unutrašnjim poslovima HNK, ministar MUP-a i komesar policije ne mogu biti iz istog naroda. Ministar MUP-a HNK je Slađan Bevanda iz HDZ-a BiH.
Ne propustite pročitati 'Greške' sarajevske policije"Nažalost, bojim se da nedjelovanje drugih tijela, koji treba da imenuju komesara, kako bi se uspostavila tijela za kontrolu postupanja policije, stvaraju pozitivnu klimu za ovakvo postupanje policijskih službenika i istovremeno postavljaju ozbiljno pitanje kako će se sada procesuirati ovi policijski službenici, ako nemaju tijela koja će to ispitati", ističe Džumhur, dodajući da kod edukacije policijskih službenika postoji nedostatak znanja primjene odredbi koje, između ostalog, nalažu da bi policijski službenik uopće imao kontakt sa građaninom, mora postojati sumnja da je taj građanin prekršio zakon.
"U prvom kontaktu mora se svakako identificirati prema građaninu i mora obrazložiti razlog zašto se uopće obratio građaninu. Ovo je kada imamo jednu normalnu okolnost. U uslovima kada lice koje je prekršilo zakon pruža otpor ili bježi itd, zakon predviđa korištenje određenih mjera koje naravno moraju biti korištene u skladu sa zakonom, kada govorimo o lišavanju slobode, privođenju u policijsku stanicu", navodi ombudsmenka Džumhur.
Problem je decentralizirani sigurnosni sistem u BiH
Sandi Dizdarević, profesor kriminalističke psihologije na Univerzitetu modernih znanosti CKM u Mostaru, za RSE kaže kako se u konkretnom slučaju premlaćivanja mladića u Mostaru radi "o individualnim slučajevima".
"Ovo što se desilo nedvojbeno je siledžijsko ponašanje ljudi koji su zloupotrebili uniformu, koji nisu počinili nikakav događaj nego kazneno djelo, i to više kaznenih djela i u odnosu na njih je nesporno i nužno sprovođenje istrage", rekao je Dizdarević.
Dizdarević ističe da je sigurnosni sistem u BiH decentraliziran, te da sigurnosne policijske agencije imaju "isprepletene nadležnosti u postupanju".
Dokle god u zakonima postoji odredba da komesari rade finansijski ovisni i pod sveobuhvatnim nadzorom ministara, bojim se da savremeni koncepti neće ući u policijske službe.- Sandi Dizdarević, stručnjak za sigurnost
"Operativni koncepti policijskih službi ne odgovaraju savremenim definicijama sigurnosti, zbog čega nailazimo na operativne probleme konstantno. Dokle god u zakonima o unutrašnjim poslovima postoji odredba da komesari, kao prvi policijski službenici Uprave policije, rade finansijski ovisni i pod sveobuhvatnim nadzorom ministara, kao političkih figura, bojim se da savremeni koncepti neće ući u policijske službe", rekao je Dizdarević za RSE.
U Bosni i Hercegovini djeluje ministarstvo sigurnosti na nivou države, te Agencija za provođenje istrage i zaštitu (SIPA), dva entitetska ministarstva unutrašnjih poslova (MUP Republike Srpske i MUP Federacije BiH). U okviru Federacije BiH ima i 10 kantonalnih ministarstava unutrašnjih poslova.
Inače, prema Izvještaju Odbora za žalbe građana Parlamentarne skupštine BiH u 2020. godini, zaprimljena je 161 žalba koja se odnosi na rad policijskih službenika u policijskim agencijama na nivou Bosne i Hercegovine.
Od tog broja, 131 se odnosi na policijske službenike Granične policije BiH, devet žalbi podneseno je protiv policijskih službenika Državne agencije za istrage i zaštitu, 10 žalbi na policijske službenike državne Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH, te 11 protiv policijskih službenika različitih policijskih tijela na nivou dva bh. entiteta i 10 kantona u entitetu Federacija BiH.
Odbor za žalbe građana Parlamentarne skupštine BiH je izvještaj podnio Parlamentu BIH, 9. februara 2021. godine.