Pokrenut Evropski servis za vanjske poslove

Catherine Ashton, oktobar 2010.

Neuobičajeno tiho, iza zatvorenih vrata, od prošle srijede do petka su u zgradi Evropskog vijeća na briselskom trgu Schuman, sjedili izabrani evropski ambasadori - njih 136 - zajedno sa visokom predstavnicom EU, Catherine Ashton.

Pripremali su se za posao koji je samim njihovim dolaskom u Brisel označen kao započet: pokrenuli su mašineriju Evropskog servisa za vanjsku politiku.

Tako važan projekat, čiji je početak nekoliko puta odgađan baš da bi ispunio krupna očekivanja svih koji bi željeli da se o Evropi prestane govoriti kao o bezubom džinu, i neobjašnjiva šutnja briselskih zvaničnika - ne samo šutnja, već i zatvaranje vrata pred nosom briselskih dopisnika i to sve pod izlikom štednje.

"Uspostava Evropskog servisa za vanjske poslove nije moguća za jedan dan. Ono što se dogodilo ove sedmice - to je da smo vrh menadžmenta Evropskog servisa stavili u pogon. Međutim, u vrijeme štednje, jednostavno nismo željeli oko svega toga praviti veliku gužvu. Riječ je o važnom ali ne i jedinom koraku koji treba preduzeti kako bismo stvorili servis koji služi građanima EU“, kazala je glasnogovornica Catherine Ashton, Maja Kocijančić.
Riječ je o važnom ali ne i jedinom koraku koji treba preduzeti kako bismo stvorili servis koji služi građanima EU, kazala je Maja Kocijančić.

U svakom slučaju, izvori bliski susretu su prenijeli kako je visoka predstavnica svojim ambasadorima, onima koji zastupaju evropske interese - od Amerike, preko Kine sve do Arube i Djevičanskih ostrva - naglasila prioritete Evropskog servisa za vanjske poslove: od klimatskih promjena, odnosa sa Amerikom, koja se označava kao najvažniji globalni partner, do strateških partnera, posebno Kine, razvoja, borbe protiv siromaštva, a za ljudska prava, stabilnost, demokratiju.

Ipak, čini se da je najvažnije da prije svega Evropa govori jednim glasom, da se 27 različitih interesa i glasova Evropljana usaglase sa 28-im, glasom onoga što neki vole da zovu prvim evropskim ministarstvom vanjskih poslova, na čijem je čelu Catherine Ashton.

„Ja sam i potpredsjednica Evropske komisije i približavam Komisiju i Vijeće u razmišljanju o potezima na vanjskom planu, o tome koliko naše vanjsko-političke akcije odgovaraju našim interesima",
kazala je ona.

Zajednička evropska agenda

„Evropski servis za vanjska pitanja će lakše okupiti članice oko zajedničke evropske agende", ocjenio je specijalni predstavnik EU za Afriku, Koen Vervaeke.

„Stvaranje Servisa Evropljanima daje jedinstvenu šansu, priliku da možemo
djelovati zajedno, kao snažna ruka ruka koja Afganistanu donosi dobro“,
poručio je specijalni predstavnik EU za Afganistan, Vygaudas Usackas.

Šef EU delegacije u Izraelu, Andrew Stanley kazao je da je uloga EU u međunarodnim odnosima, na polju politike i sigurnosti je jasno osnažena kao rezultat Lisabonskog sporazuma.
Ilustrativna fotografija

"Izmijenila se i uloga delegacija EU. Jedna od ključnih promjena, koja ima uticaja na svakodnevni posao, je da smo sada odgovorni za ulogu evropskog predsjedništva tu, u Izraelu. To znači, na primjer, da svakoga mjeseca predsjedavamo sastankom gdje se okupe ambasadori svih 27 evropskih članica", rekao je on.

Predstavnik EU sa Zapadnu obalu i pojas Gaze, Christian Berger naglasio je da je ključna zadaća da se primjeni evropska politika kada je riječ o mirovnom procesu.

"Uz to, rad na infrastrukturama, tehničkoj saradnji i razvoju, sve su to snažne komponente ukupne evropske politike",
kazao je Berger.

"Gospođa Ashton uvijek ponavlja tri stvari; prva je da Bosna i Hercegovina ima budućnost koja je evropska budućnost. Gospodin Fule je još tu rekao: građani BiH će biti građani Evrope, ali i ovo: da moraju građani i da moraju vlade BiH tu dati svoj doprinos“, izjavio je visoki/ specijalni predstavnik za BiH, Valentin Inzko.

Od početka ovog mjeseca, dakle, jedna od zgrada evropskog kvarta u Briselu dom je Evropskom servisu za vanjske poslove, koji će, u punom sastavu brojati gotovo pet hiljada ljudi - diplomata, analitičara, stratega, admistrativaca iz cijele Evrope koji će, sa budžetom što za narednu godinu iznosi gotovo 480 miliona eura, biti evropsko vanjsko-političko oruđe - koliko uspješno, odrediće ne samo težina izazova, već i stepen evopskog jedinstva kada je u pitanju svijet sa one strane granice.

*****
Ostali prilozi iz ovosedmičnog programa Na vratima Evrope:
U BiH raste podrška ulasku u EU

*****
Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 sati samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autor programa:
Gordana Sandić-Hadžihasanović)