Glavna komanda EUFOR-a organizirala je, 11. marta, ceremoniju u vojnoj bazi Butmir kod Sarajeva na kojoj su predstavljene nove trupe koje su došle u BiH.

Osim 600 vojnika, u BiH je prošle sedmice stiglo još njih 500, kako je najavljeno, jer bi "pogoršana sigurnosna situacija na međunarodnom nivou mogla potencijalno uzrokovati nestabilnost u BiH".

U Facebook rubrici Radija Slobodna Evropa Zašto? pitali smo šta čitatelji misle o jačanju snaga EUFOR-a u BiH.

Rezultati koje smo dobili iz anketa na društvenim mrežama na koncu dana - dijametralno su suprotni.

Facebook publika koja je glasala u anketi 80 posto ne podržava pojačano prisustvo EUFOR-a u BiH, a 20 posto njih podržava.

Što se tiče ankete provedene na Instagramu 49 posto podržava prisustvo EUFOR-a u BiH, 33 posto ne podržava, dok je 18 posto ispitanika odgovorilo sa - svejedno mi je.

Donosimo neke od komentara sa naših društvenih mreža:

"Čim drugi gaze tvojom zemljom bez tvoje dozvole, ti si nula...Nisu oni nikakvi mirotvorci ni garancija mira. Ljudi ne shvataju zašto su tu i ko ih šalje i u kojim situacijama bivaju poslani. Do rata neće doci, jer nema potrebe. BiH je već zemlja bez buducnosti. Već sada je zemlja penzionera, a svi mladi su napustili državu.

Dijaspora jos održava BiH a i to neće jos dugo...sve je to vještačko odrzavanje.
Uz to BiH se samo zaduzuje kod MMF, a na kraju ce uzeti šume i rijeke jer BiH neće biti sposobna da vrati dug....Mislite malo izvan okvirova....
Ko želi spas BiH neće slati EUFOR nego će promijeniti Dejton, koji je ovu zemlju unazadio 100 godina";

"Dok su u BiH strah i sumnje bili dovoljni razlog za NATO da pojaca svoje vojno prisustvo tamo u Ukrajini na delu nisu samo strah i sumnje... Već je na delu stradanje i patnja civilnog stanovništva ogromnih razmera... Mislim da je vreme da se trupe povuku iz BiH i upute u Ukrajinu...";

"Prkose Rusiji na ovim prostorima, k'o fol da nas odbrane od nekoga, od koga?";

"Država nije država ako ne moze sama da se čuva, nego moraju neki tamo da šalju vojsku, helikoptere, avione...kako bi "sprečili" eventualne sukobe. Zašto u sve moraju neki tamo sa zapada da umešaju prste? Veštački stvaraju tenziju.";

U Bosnu i Hercegovinu je stigla austrijska četa u sklopu prvog raspoređivanja dodatnih 500 pripadnika Evropskih vojnih snaga (EUFOR Althea). Osim Austrijanaca, trebaju doći vojnici iz Bugarske, Rumunije i Slovačke.

Oni bi trebali biti raspoređeni u dijelove BiH u kojima su u proteklom periodu zabilježeni ekscesi, posebno u povratničkim naseljima, prema najavama šefa delegacije Evropske unije (EU) u BiH Johana Sattlera.

No, iz EUFOR-a za RSE navode da još nije donesena konačna odluka o tome gdje će rezervne snage biti smještene.

"Upućivanje i raspored snaga EUFOR-a vršit će se na osnovu kontinuiranih procjena", rekao je Seamus Shannon, portparol EUFOR-a u odgovoru na upit RSE.

Nema neposredne prijetnje sigurnosti

Shannon navodi i da EUFOR trenutno ne vidi nikakvu neposrednu prijetnju sigurnom i stabilnom okruženju, dodavši da raspoređivanje dodatnih snaga predstavlja "mjeru predostrožnosti" u cilju jačanja stabilnosti u BiH.

"Time što će vršiti učestalije patrole zemljom, ovi rezervni elementi pružiće dodatnu sigurnost i uvjeriti građane BiH da je EUFOR posvećen sigurnom i stabilnom okruženju. Ove rezervne snage, također, će biti sposobne da reaguju na situacije do kojih može doći širom BiH", rekao je Shannon.

TV Liberty: Sigurnost Zapadnog Balkana u fokusu svjetskih sila

"U ovom ključnom trenutku izuzetno je važno prisustvo EUFOR-a na terenu u osiguranju sigurnosti. Još je važnije nego ikada. Iz tog smo razloga uduplali naše prisustvo. U ovom trenutku uvjeravam građane BiH da je naše čvrsto opredjeljenje očuvanje stabilnosti BiH", izjavio je visoki predstavnik Evropske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josep Borrell u srijedu, 16. marta prilikom obilaska baze Evropskih vojnih snaga (EUFOR Altea), kod Sarajeva, koji su posljednjih dana dobile pojačanje.

Kako je rekao, važnost mira i sigurnosti je nesporna.

"Prije 30 godina situacija je ovdje bila mnogo gora. Mi smo od svojih predaka naslijedili prošlost sa njenim dobrim i lošim stranama. Naša je uloga da podržimo žrtve i kaznimo počinioce. Vaša uloga u svemu tome je nezamjenjljiva. Pozivam sve današnje političke aktere da zajednički rade, da ne blokiraju institucije, da udruže snage i iskoriste ekonomske potencijale, da se bore protiv korupcije", rekao je Borell.

Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini (BiH) Christian Schmidt ocijenio je nakon sastanka s austrijskim kancelarom Karlom Nehammerom da u BiH nema akutne ratne opasnosti te da se građani mogu osjećati sigurno jer su vojne snage Evropske unije (EUFOR) razmještene u BiH.

Stabilnost i sloboda

Naveo je da su vojnici EUFOR-a u BiH da garantuju stabilnost i slobodu, a ne da plaše stanovnike, bez obzira na to u kojem entitetu žive.

"Ne, ovdje nema rata ali postoji politička kriza i obaveza političara je da rade", naglasio je Schmidt.

EUFOR-ovo pojačanje na ceremoniji u Butmiru

Rekao je da članu Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku, koji je i predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata koji je vladajuća partija u entitetu Republika Srpska, treba poručiti da treba ukinuti blokade, a to je moguće samo kada se bude radilo na donošenju odluka, "umjesto pojavljivanja na nekom sastanku na pet minuta".

"Međunarodna zajednica će i dalje BiH biti siguran, ali ne i naivan partner jer očekujemo da će glasači birati predstavnike koji će raditi", podcrtao je Schmidt.

Povratnicima EUFOR daje dodatnu sigurnost

Prisustvo dodatnih snaga EUFOR-a dobilo je odobravanje i od povratnika u Bosnu i Hercegovinu.

Azem Aletović u Janju pored Bijeljine, na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine (BiH), vratio se 2004. godine. Janja je jedno od naselja u Bosni i Hercegovini gdje su se vratili prijeratni stanovnici nakon završetka rata. Prema popisu stanovništva iz 2013. godine u toj mjesnoj zajednici živi više od 8.500 Bošnjaka i oni čine dvije trećine stanovništva tog naselja.

U Janji je u proteklih dvadesetak godina zabilježen niz incidenata i provokacija.

Posljednja dva incidenta su se dogodila u januaru ove godine uoči obilježavanja pravoslavnog Božića, te 9. januara, neustavnog Dana entiteta Republika Srpska (RS), kada je došlo i do pucnjave u zrak u neposrednoj blizini lokalne džamije.

"Policija dobro reaguje, ali zakazuje pravosuđe, koje adekvatno ne kažnjava počinioce", navodi Aletović.

Azem Aletović smatra da je dobra ideja da se u povratnička naselja u BiH razmjeste snage EUFOR-a. To bi, kaže, doprinijelo smanjenju međunacionalnih tenzija naraslih i zbog rata u Ukrajini.

"Mislim da bi kroz razgovore, a i stalno prisustvo tih snaga, došlo do smanjenja tih tenzija. Nas su i do sada posjećivali pripadnici EUFOR-a, koji su smješteni u Brčkom, te su razgovarali sa Bošnjacima i Srbima i predstavnicima lokalne vlasti", ističe Aletović za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Osim u Janji, uoči obilježavanja 9. januara, provokacije i uvrede u vidu pjevanja nacionalističkih pjesama, te veličanja ratnih zločinaca, zabilježene su i u Gackom i Foči (jugoistok BiH), te Prijedoru (sjerozapad BiH).

U Brčko distriktu BiH, policija je 9. januara čuvala grafit posvećen žrtvama genocida u Srebrenici, obnovljen nakon što je veče prije, 8. januara uništen.

Šehida Abdurahmanović, koja živi nadomak Memorijalnog centra Potočari, kod Srebrenice, na istoku BiH, priča kako joj dešavanja u Ukrajini bude sjećanja na proživljeno u Srebrenici 1995. godine

Prema presudama međunarodnih sudova, u ljeto 1995. godine u Srebrenici se dogodio genocid počinjen nad oko 8.000 Bošnjaka gradu koji je tada bio zaštićena zona Ujedinjenih nacija (UN).

"Meni kao osobi, koja je proživjela sve te strahote, je možda to i strašnije gledati nego ljudima koji se nisu našli u toj situaciji", kaže Abdurahmanović.

I Branko Todorović, predsjednik Helsinškog odbora za ljudska prava RS. Ocjenjuje za RSE kako je dodatni broj vojnika EUFOR-a jasan signal da se u Bosni i Hercegovini neće dopustiti nasilje.

"To treba da bude jasna poruka svima onima koji destabilizuju državu i koji izazivaju strah kod velikog broja građana, posebno povratnicima koji su u proteklim mjesecima, ali i proteklim godinama bili žrtve različitih oblika izazivanja straha i povjerenja", kaže Todorović za RSE.

Postrojavanje Ravnogorskog četničkog pokreta, planirano 13. marta u Višegradu, na istoku Bosne i Hercegovine, nije bilo održano. Ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Dragan Lukač je u programu televizije K3 govorio o razlozima otkazivanja postrojavanja, a jedan od njih je pojačano prisustvo snaga EUFOR-a.

"S obzirom na situaciju u okruženju, regionu, cijeloj Evropi gdje imamo i ratna dejstva, gdje to mnogi ljudi gledaju nekim očima straha, pa evo u BiH imamo prisustvo snaga EUFOR-a koji se kreću tom teritorijem naoružani, gdje nam lete avioni iznad glava. Mislim da u tim trenucima održavanje radikalnog skupa nije potrebno i da će se poslati samo pogrešna poruka. To bi bilo samo dizanje tenzija iz RS, a mi u RS ne smijemo nikome dozvoliti da ugrožava bilo koga, ni svojom pojavom, izjavama ili koreografijama“, rekao je Dragan Lukač.

Ranija okupljanja u Višegradu privlačila su pažnju javnosti, ali i izazivala strah kod bošnjačkih povratnika u Višegradu.

Šta je EUFOR Althea?

Misija EUFOR Althea je najduža vojna operacija EU-a, jedina kopnena misija, te jedina misija koja ima izvršni mandat da koristi silu.

Snage EUFOR-a su raspoređene u BiH od 2004. godine, i sastoje se od približno 3.500 pripadnika, od kojih je, bez najavljenih pojačanja, oko 600 trenutno raspoređeno u zemlji.

Na početku ih je bilo oko 7.000, ali je taj kapacitet smanjivan kako se popravljala bezbjednosna situacija u zemlji.

Zvanični mandat svih stranih vojnih misija u BiH je osiguravanje provođenja Dejtonskog mirovnog sporazuma, kojim je okončan rat u BiH, te "doprinos sigurnom okruženju".

Mandat misije Althea u BiH je 3. novembra 2021. na godinu dana jednoglasno produžio Savjet bezbjednosti UN, uz glasove Rusije i Kine.

Ona se na terenu provodi korištenjem sredstava i sposobnosti NATO-a, na temelju dogovora s NATO-om poznatim kao "Berlin Plus".

Brojni detalji ovog sporazuma između NATO-a i EU-a nose oznaku tajnosti, a ono što je poznato je da je između institucija EU-a i NATO-a osigurana razmjena povjerljivih podataka.

Prema sporazumu iz 2003. godine, EU i NATO mogu u bilo kom trenutku, u kratkom roku rasporediti dodatni broj vojnika u BiH u slučaju prijetnje bezbjednosti ove zemlje.

Te vojne snage, prema rezolucijama Ujedinjenih nacija, imaju izvršni mandat koji podrazumijeva i upotrebu sile, posebno kako bi se odbranile od napada ili prijetnje napadom.

Trenutno je u Bosni i Hercegovini angažovano 1.100 vojnika EUFOR-a.

Vježba spašavanja žrtve minske nesreće