BIH je pak kao i u svemu drugom podijeljena i po pitanju odnosa prema SAD.
Još od vremena kada je priznala BiH, 6 aprila 1992. godine, Amerika igra jednu od najznačajnijih uloga u političkom životu zemlje. Od zauzimanja za NATO intervenciju pa do potpisivanja mirovnog sporazuma u Dejtonu, koji je proizvod tzv. šatl diplomatije vođene pod medijtorskom ulogom SAD.
Od tada pa do danas snažno američko prisustvo u velikoj mjeri utiče na domaće političke strukture, koje ga, opet, doživljavaju s jedne strane kao nepoželjan pritisak, a s druge kao dobrodošlu pomoć prijateljske zemlje.
Pitali smo građane Banjaluke i Sarajeva kakav je njihov odnos prema ulozi SAD u BiH:
„Negativan. Navijački su prema nekoj opciji koja nije pristojna.“
„Moj odnos prema SAD-u ne može ništa promjeniti, a ja mislim da je isti kod svih – negativan.“
„Negaitvan. Demonstriranje sile, ništa drugo.“
„To je viša interesna sfera, kao i Rusija ili Turska koja sad hoće da napravi interesnu sferu na jednom području. Najbolje je da nas puste na miru. Dok nas oni ne puste na miru neće ni biti mira.“
„Ja sam se nadao većoj podršci Amerike, međutim dolaskom Obame čini mi se da je ta euforija splasla, ali vidjet ćemo šta će biti. Idu novi izbori u Americi pa da li će se nešto pojačati deklarativno. Imamo podršku, ali finansijski sve slabiju i slabiju.“
„Malo me iznenadio stav Moona u Srebrenici. Ja mislim da ne bi trebali Amerikanci da prepuste Srebrenicu jer tamo je izvršen genocid i nema smisla da oni koji negiraju genocid da vode žrtve genocida.“
„Po meni kao običnom građaninu to je nekakvo plivanje, ako nam treba i ako nas stisnu onda su fenomenalni odnosi ako ne stisnu balansiramo. Uglavnom plivamo. Dovijamo se.“
„Mi bez SAD-a teško da možemo prevazići duboke rane i podjele koje su posljedice rata ili različitih aspiracija usmjerenih na diobu zemlje“, ocjenjuje Turković.
Kao primjere navodi neka od nastojanja da se promijeni stanje u BiH.
„Ja lično vidim taj utjecaj kao izuzetnu pokretačku snagu koja će s vremenom dovesti do potpune normalizacije stanja. Ona nažalost još uvijek nije na sceni kao takva ali da ostavimo po strani ono što se dešavalo u skorašnjoj prošlosti da se fokusiramo na ono što se dešava u zadnje vrijeme. Od tog aprilskog paketa oko kojeg postoji određena polarizacija, pa do Butmirskog sporazuma, do zadnjih talasa snažne podrške za naredni korak u pravcu pridruživanja NATO-u. Sve su to itekako pozitivni podstreci koji vode jačanju i učvršćenju BiH.“
Lekcije bh. političarima
Kroz BiH također su prošle najviše delegacije SAD od tadašnjeg predsjednika Bila Klintona, preko sadašnjeg potpredsjednika Džoa Bajdena, pa do državne tajnice Hilari Klinton.
Iako su se njihove poruke, pa i ono što se između redova može pročitati kao lekcija političarima u BiH, kretale u pravcu normalizacije odnosa i izgradnje države, često su stizale i kritike o njihovoj pristrasnosti jednom dijelu BiH a protiv drugog.
Turkovićeva, pak smatra da nema favorizovanja, niti podjela, te da se SAD fokusiraju na one stvari koje nisu dobre u datom trenutku.
„Mislim da se gleda na zemlju kao cjelinu i da jednostavno tamo gdje iskaču problemi tamo se i fokusirate i pokušavate otkloniti probleme na izvjestan način. To je po mom dubokom ubjeđenju jedini ispravan put i jedini ispravan postupak“, kaže Turković.
Ipak bh političari, uključujući i one iz RS jasno su u više navrata kazali kako uloga SAD treba biti shvaćena kao prijateljska, s tim što se domaćim snagama treba dopustiti da sami nađu izlaz iz problema u kojima se nalaze.
Svima je još prilikom posjete potpredsjednika Bajdena bilo jasno kako su poruke koje dolaze iz SAD važne, kao podrška putu BiH ka daljim integracijama. Član Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović tom je prilikom rekao:
„Podrška SAD-a je uvijek dobrodošla svima, posebno BiH. Podrška SAD-u Europskoj uniji o njenom načinu proširenja u koji spada i BiH je također vrlo dobro došla a posebno poruke potpredsjednika Bajdena oko unutrašnjih odnosa u BiH koji se moraju zasnivati na dogovoru i konsenzusu.“
Između politika isključivosti koje su već decenijama na sceni u BiH SAD čini se pažljivo balansiraju, te je njihov uticaj zasigurno mnogo veći nego što će to priznati ijedna strana.
Još od vremena kada je priznala BiH, 6 aprila 1992. godine, Amerika igra jednu od najznačajnijih uloga u političkom životu zemlje. Od zauzimanja za NATO intervenciju pa do potpisivanja mirovnog sporazuma u Dejtonu, koji je proizvod tzv. šatl diplomatije vođene pod medijtorskom ulogom SAD.
Od tada pa do danas snažno američko prisustvo u velikoj mjeri utiče na domaće političke strukture, koje ga, opet, doživljavaju s jedne strane kao nepoželjan pritisak, a s druge kao dobrodošlu pomoć prijateljske zemlje.
Pitali smo građane Banjaluke i Sarajeva kakav je njihov odnos prema ulozi SAD u BiH:
„Negativan. Navijački su prema nekoj opciji koja nije pristojna.“
„Moj odnos prema SAD-u ne može ništa promjeniti, a ja mislim da je isti kod svih – negativan.“
„Negaitvan. Demonstriranje sile, ništa drugo.“
„To je viša interesna sfera, kao i Rusija ili Turska koja sad hoće da napravi interesnu sferu na jednom području. Najbolje je da nas puste na miru. Dok nas oni ne puste na miru neće ni biti mira.“
„Ja sam se nadao većoj podršci Amerike, međutim dolaskom Obame čini mi se da je ta euforija splasla, ali vidjet ćemo šta će biti. Idu novi izbori u Americi pa da li će se nešto pojačati deklarativno. Imamo podršku, ali finansijski sve slabiju i slabiju.“
„Malo me iznenadio stav Moona u Srebrenici. Ja mislim da ne bi trebali Amerikanci da prepuste Srebrenicu jer tamo je izvršen genocid i nema smisla da oni koji negiraju genocid da vode žrtve genocida.“
„Po meni kao običnom građaninu to je nekakvo plivanje, ako nam treba i ako nas stisnu onda su fenomenalni odnosi ako ne stisnu balansiramo. Uglavnom plivamo. Dovijamo se.“
Bisera Turković
Bivša ambasadorica BiH u SAD Bisera Turković svjesna je kaže različitog poimanja američke uloge u BiH, no nesumnjivo je da je ona itekako važna i potrebna zemlji.„Mi bez SAD-a teško da možemo prevazići duboke rane i podjele koje su posljedice rata ili različitih aspiracija usmjerenih na diobu zemlje“, ocjenjuje Turković.
Kao primjere navodi neka od nastojanja da se promijeni stanje u BiH.
„Ja lično vidim taj utjecaj kao izuzetnu pokretačku snagu koja će s vremenom dovesti do potpune normalizacije stanja. Ona nažalost još uvijek nije na sceni kao takva ali da ostavimo po strani ono što se dešavalo u skorašnjoj prošlosti da se fokusiramo na ono što se dešava u zadnje vrijeme. Od tog aprilskog paketa oko kojeg postoji određena polarizacija, pa do Butmirskog sporazuma, do zadnjih talasa snažne podrške za naredni korak u pravcu pridruživanja NATO-u. Sve su to itekako pozitivni podstreci koji vode jačanju i učvršćenju BiH.“
Lekcije bh. političarima
Kroz BiH također su prošle najviše delegacije SAD od tadašnjeg predsjednika Bila Klintona, preko sadašnjeg potpredsjednika Džoa Bajdena, pa do državne tajnice Hilari Klinton.
Iako su se njihove poruke, pa i ono što se između redova može pročitati kao lekcija političarima u BiH, kretale u pravcu normalizacije odnosa i izgradnje države, često su stizale i kritike o njihovoj pristrasnosti jednom dijelu BiH a protiv drugog.
Turkovićeva, pak smatra da nema favorizovanja, niti podjela, te da se SAD fokusiraju na one stvari koje nisu dobre u datom trenutku.
„Mislim da se gleda na zemlju kao cjelinu i da jednostavno tamo gdje iskaču problemi tamo se i fokusirate i pokušavate otkloniti probleme na izvjestan način. To je po mom dubokom ubjeđenju jedini ispravan put i jedini ispravan postupak“, kaže Turković.
Ipak bh političari, uključujući i one iz RS jasno su u više navrata kazali kako uloga SAD treba biti shvaćena kao prijateljska, s tim što se domaćim snagama treba dopustiti da sami nađu izlaz iz problema u kojima se nalaze.
Svima je još prilikom posjete potpredsjednika Bajdena bilo jasno kako su poruke koje dolaze iz SAD važne, kao podrška putu BiH ka daljim integracijama. Član Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović tom je prilikom rekao:
„Podrška SAD-a je uvijek dobrodošla svima, posebno BiH. Podrška SAD-u Europskoj uniji o njenom načinu proširenja u koji spada i BiH je također vrlo dobro došla a posebno poruke potpredsjednika Bajdena oko unutrašnjih odnosa u BiH koji se moraju zasnivati na dogovoru i konsenzusu.“
Između politika isključivosti koje su već decenijama na sceni u BiH SAD čini se pažljivo balansiraju, te je njihov uticaj zasigurno mnogo veći nego što će to priznati ijedna strana.