Podjele i oko Sutjeske: Jedna bitka, dvije proslave

Spomenik na Tjentištu

Godišnjica bitke na Sutjesci i ove godine se u BiH obilježava odvojeno. U petak su predstavnici boračke organizacije RS i vlade ovog entiteta položili vijence na Spomen-kosturnicu palim herojima na Tjentištu. Borci iz Federacije, 70-ogodišnjicu Pete ofanzive, na istom mjestu obilježiće u subotu.

Sedamdesetu godišnjicu slavne bitke U dolini Heroja na Tjentištu, malobrojni, živi borci ove i drugih pobjedonosnih ofanziva obilježiće, nažalost, dva puta. Borci iz RS, zajedno sa predstavnicima Vlade, odnosno nadležnog entitetskog ministarstva, učinili su to u petak.

“Okupili smo se tačno uz sami spomenik i kod kosturnice, okićeni odlikovanjima, i invalidi i nosici Spomenice itd., i posvetili pažnju tom velikom istorijskom događaju naroda Jugoslavije. Uglavnom, sve je u redu“, kaže sa Tjentišta za RSE predsjednik entitetskog SUBNOR-a Blagoje Gajić.

Bilo bi sve u redu da su se borci iz nekada istog stroja i danas našli rame uz rame. Kao što su nekada bili jedinstveni u sedam ofanziva Drugog svjetskog rata, od kojih se čak šest vodilo na području BiH.

„Ja bih rekao prije da će borci to obilježiti zajedno, a da ovo što se danas radi, radi se u organizaciji Vlade RS. Ustvari je to kod njih politička manifestacija, a mi smo se dogovorili da na našim manifestacijama, ne samo na Sutjesci nego i na Neretvi i svim drugim, nema mjesta politici, već da dignemo naš glas, glas antifašizma u borbi protiv sve više prisutnih fašističkih ideja, ne samo u BiH nego i u cijelom regionu“, navodi Nijaz Skenderagić, predsjednik Organizacionog dobora za obilježavanje godišnjice slavne bitke na Sutjesci.

Muhamed Bešić, potpredsjednik SABNOR-a BiH, kaže da se posljedice duboko podijeljene države osjećaju i među nekadašnjim partizanima, onima koji su porazili fašizam:

„Naš problem je što je BiH podijeljena država. Mi smo sve činili da ujedinimo boračku populaciju sa čitavog prostora BiH, da odbacimo uticaj tekuće, dnevne politike na ono što je vječna vrijednost“, tvrdi Bešić.

Blagoje Gajić, predsjednik SUBNOR-a RS, kaže kako je šteta da dogovora nije došlo:

„Meni je to žao. Ako imamo nekakvih zađevica, onda treba da to uzmemo pa dobro iščešljamo i da nastavimo da radimo ono za što je ovdje ostalo, na ovoj površini oko krvave Sutjeske, preko 7.000 boraca NOB-a. Ja mislim da ćemo mi to postići jednim razgovorom, dogovorom ljudskim, pa da se okupimo, ako nikako, onda iduće godine u ovo doba. Kada se sjetim pod kojim se uslovima ratovalo - borci NOB-a nijesu imali, ono što se kaže, ni u lijevoj ni u desnoj.“

Žaljenje što se borački redovi dijele izražava i učesnik bitaka na Neretvi i Sutjesci Jovo Dragić, uz sjećanje na Šestu istočnobosansku proletersku brigadu:

„Moja četa je brojala 45 ljudi. Bilo je Srba, Hrvata, muslimana, Jevreja, Makedonaca. Mi smo sve učinili da se dogovorimo sa njima da zajedno slavimo, međutim ne možemo naći zajednički jezik. Hoće li se kad promijeniti, ko zna?“, kaže Dragić.

Na pitanje može li se podjelama oslabiti front antifašističkih, civilizacijskih ideja, Nijaz Skenderagić odgovara ovako:

„S time se pokušava. Međutim, mi smo dobili puno poruka od građana iz Banje Luke, Prijedora, Brčkog, Bijeljine i mi očekujemo sutra neke od njih da će doći. Dogovorili smo da idemo jedni drugima, da se posjećujemo i da se družimo - i da upravo tako dignemo glas protiv ovih koji hoće da nas dijele. A čini mi se da je takvih podjela i previše. Mi zagovaramo, u principu, ako treba da se dijelimo u BiH, onda se podijelimo na dva fronta: na antifašiste i one druge.“