Godinu 2017. obilježila su burna dešavanja širom svijeta, ali i na Balkanu.
Odlazeća 2017. ostaće upamćena po prvoj godini mandata američkog predsjednika Donalda Trumpa (Tramp) i njenim političkim refleksijama na Sjedinjene Države i svijet.
Pamtiće se i po intenziviranju nuklearnih aktivnosti Sjeverne Koreje, protjerivanju Islamske države Iraka i Levanta (IDIL) iz Sirije i Iraka, ali i intenziviranju napada njihovih "usamljenih vukova" širom svijeta, promjeni snaga u šestogodišnjem ratu u Siriji, izbornim porazima ali i nastavku rasta podrške populističkim snagama u Evropi i šire, pokretu javnog razotkrivanja moćnih seksualnih nasilnika, te izbacivanju Rusije sa Zimskih olimpijskih igara (ZOI) u Pjongčangu zbog otkrivene "državne šeme dopinga".
Kada je riječ o Zapadnom Balkanu, spomenimo majsko-junski ulazak Crne Gore u NATO, kao 29. članice Alijanse. Kraj rada Haškog tribunala za bivšu Jugoslaviju obilježile su osuđujuća prvostepena presuda Ratku Mladiću za genocid i ratne zločine tokom rata u Bosni i potvrda osuđujuće presude liderima Hrvatskog vijeća odbrane (HVO) koja je rezultirala i samoubistvom Slobodana Praljka.
Na koncu godine, uz obilježavanje 22. godišnjice potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma kojim je okončan rat u BiH, stigla je sugestija o neophodnosti Dejtona 2.
Januar
Neposredno pred inauguraciju 45. predsjednika SAD-a Donalda Trumpa, američke obavještajne službe objelodanile su svoja saznanja prema kojima je Rusija vodila kampanju u cilju uticaja na predsjedničke izbore u SAD-u 2016.
Inauguracija predsjednika SAD Donalda Trumpa, 20. januar
Direktor Nacionalne obavještajne agencije James Clapper (Džejms Kleper) na saslušanju 10. januara pred Komitetom za obavještajne službe američkog Senata je o ruskim obavještajnim aktivnostima rekao: "Uvjereni smo da je ruski predsjednik naredio uticaj na kampanju u 2016. čiji su cilj bili američki predsjednički izbori".
Američki predsjednik Barack Obama (Barak) održao je oproštajni govor u Chicagu istog dana, 10. januara.
Poručio je da naciju ostavlja snažniju, ali sa dubokim podjelama koje se moraju prevladati da bi osigurali da SAD i ubuduće ostane svjetska sila.
"Razumljivo, demokratija ne zahtijeva uniformnost svih. Naši utemeljivači su se raspravljali, svađali i na kraju došli do kompromisa, i očekuju od nas da učinimo isto. Ali oni su znali da demokratija zahtijeva osnovni osjećaj solidarnosti. Ideja je da smo, i pored svih naših iskazanih razlika, svi u ovome skupa - da ustanemo svi kao jedan", rekao je Obama.
Bilo je trenutaka kroz našu istoriju, ukazao je Obama, koji su prijetili našoj solidarnosti.
"Početak ovog stoljeća je bio jedan od tih trenutaka. Svijet koji tone, rastuća nejednakost, demografske promjene i teroristički spektar. Te snage nijesu samo testirale našu bezbjednost i naš prosperitet, već testiraju i našu demokratiju, takođe. I na koji način ćemo se odnositi prema tim izazovima kroz naše demokratske procedure odrediće našu sposobnost da obrazujemo djecu, stvaramo dobra radna mjesta i zaštitimo našu domovinu", zaključio je Barack Obama.
Američki predsjednik Donald Trump je 20. januara u inauguralnom govoru, čiji je moto "America first" (Amerika na prvom mjestu) nakon polaganja zakletve na Capitol hilu u Washingtonu poručio: "Dvadeseti januar 2017. biće zapamćen kao dan u kojem su ljudi postali vladari ove nacije ponovo ...(aplauz). Zaboravljeni muškarci i žene ove zemlje više neće biti zaboravljeni".
Već sjutradan su uslijedili protesti i "ženski marševi" širom SAD-a i svijeta protiv Trumpove retorike podjela. Posebnu buru izazvala je njegova odluka o zabrani ulaska građanima sedam dominantno muslimanskih zemalja u SAD, koju su, međutim, mjesecima potom sve sudske instance obarale, dok se nije našla pred Vrhovnim sudom SAD-a u kojem je vodeća-konzervativna većina, koju je Trump osigurao imenovanjem konzervativnog Neila Gorsucha (Nil Gorsač) na upražnjeno mjesto, godinu dana ranije preminulog sudije Antonia Scalie (Skalija).
Vaš browser nepodržava HTML5
Masovni odziv na globalnom maršu protiv Trumpa
Vrhovni sud je sredinom oktobra ukinuo blokade nižih sudskih instanci i odobrio primjenu zabrane ulaska sve do konačne odluke o tom pitanju pred Vrhovnim sudom.
Februar
Michael Flynn (Majkl Flin), savjetnik za nacionalnu sigurnost predsjednika Donalda Trumpa, reagovao je 1. februara na iransko balističko testiranje.
"Od danas, mi smo zvanično Iran ubilježili na listu", rekao je.
Sam Flynn se, u međuvremenu, našao u ozbiljnim problemima. Istraga američkog Federalnog istražnog biroa (FBI) o ruskom miješanju u američke predsjedničke izbore, kao i istrage više komiteta američkog Kongresa, dovele su do toga da je utvrđeno da je Flynn lagao o svojim kontaktima sa Rusima, zbog čaga je bio prisiljen da podnese ostavku na mjesto savjetnika za nacionalnu sigurnost Bijele kuće.
Od februarskih dešavanja bilježimo i da je azerbejdžanski predsjednik Ilham Alijev (Aliyev) na sastanku Vijeća za nacionalnu sigurnost u Bakuu 21. februara, imenovao svoju ženu Mehriban Alijevu (Aliyeva) za prvu potpredsjednicu. Tim novoformiranim mjestom joj je omogućeno da preuzme dužnost svoga supruga ako predsjednik Alijev umre ili nije sposoban da obavlja dužnost.
"Danas je mojim dekretom Merhiban Alijava imenovana za prvog potpredsjednika Azerbejdžana", rekao je Ilham Alijev.
Predsjednik i prva potprjedsednica Azerbejdžana: Ilham i Mehriban Alijev
Mart
Ovaj mjesec su obilježili burni događaji u američkoj administraciji.
Nakon ostavke Flynna, američki državni tužilac Jeff Sessions (Džef Sešns), koji je na čelu Ministarstva pravde i koji je nadgledao istragu FBI-ja o mogućim vezama Trumpovog izbornog tima sa Rusima i miješanju Moskve u predsjedničke izbore u SAD-u, izuzeo je sebe iz svih istraga, nakon što se ispostavilo da nije govorio istinu senatorima tokom svog saslušanja za potvrđivanje imenovanja. Naime, Sessions se nekoliko puta susreo sa ruskim ambasadorom Sergejom Kislijakom (Sergey Kislyak) tokom izborne kampanje.
U Rusiji, tamošnji antikorupcijski aktivista i predsjednički aspirant Aleksej Navaljni (Alexei Navalny) govorio je u Moskvi 26. marta, na jednom od antikorupcijskih skupova koje je sazvao u više gradova širom Rusije.
"Veoma sam srećan što sam dio ovoga jer vidimo da ljudi izlaze na ulice da protestuju protiv korupcije u gradovima u kojima se protesti nijesu održali decenijama, jer je ljudima svega dosta. Svi danas shvataju da korupcija znači siromaštvo. To je usko povezano. Kada izađemo na ulice da protestujemo protiv korupcije, mi jednostavno protestujemo da bi živjeli bogatije živote", rekao je Navaljni.
U martu se dogodio prvi od nekoliko terorističkih incidenata u Velikoj Britaniji takozvanih usamljenih vukova koji su, ili simpatizeri, ili članovi IDIL-a. Kako je počela mjesecima duga bitka za Mosul i ova teroristička grupa je počela gubiti tlo pod nogama u Siriji i Iraku, tako su intenzivirani pozivi na pojedinačne napade.
Na desetine ih je spriječeno u svjetskim metropolama, ali su neki od njih, nažalost, i uspjeli tokom godine. Gotovo pa nebrojeni u Iraku i Avganistanu, te još dva u Londonu, onaj najtragičniji u Manchesteru, potom Sankt Peterburgu, Stokholmu, Barseloni, New Yorku.
April
Portparol ruskog Nacionalnog antiterorističkog komiteta Andrej Prezdomski (Andrey) je 3. aprila govorio za TV stanicu Rossia 24 iz Moskve o bezbjednosnoj situaciji nakon napada na metro stanicu u Sankt Peterburgu.
"Eksplozivna naprava kućne izrade locirana je i onesposobljena u skladu sa procedurom u metro stanici Ploščad Vostanija u Sankt Peterburgu. Sve je urađeno profesionalno i brzo. Specijalne službe i agencije za sprovođenje zakona nastavljaju da rade na odgovarajući način u vanrednim okolnostima i preduzimaju mjere da otkriju i spriječe moguće terorističke prijetnje", kazao je Prezdomski.
Švedski premijer Stefan Lofven je 7. aprila razgovarao sa novinarima u Skeni nakon što je napadač kamionom uletio u prometnu robnu kuću u Stokholmu. Nešto kasnije je uzbekistanski državljanin optužen da je izveo napad u kojem je smrtno stradalo petoro ljudi.
"Švedska je napadnuta, sve indikacije govore da je riječ o terorističkom napadu. Vlada je informisana o svemu i neprekidno dobijamo nove detalje. Vlada čini sve da podrži agencije koje rade svoj posao. Apelujemo na javnost da bude veoma obazriva i da pažljivo sluša policijske informacije", poručio je Lofven.
Jedan drugi teroristički napad i to zabranjenim hemijskim oružjem dogodio se 4. aprila na pobunjenike u provinciji Idlib u Siriji, u mjestu Kan Šejkun. Stradalo je 80 osoba među njima i 20 djece. Svi osim Rusije za napad su optužile snage Bašara el Asada (Bashar al-Assad).
Vaš browser nepodržava HTML5
Sirija: Desetine mrtvih u napadu hemijskim oružjem
Sjedinjene Države su dva dana kasnije, 6. aprila, ispalile 59 krstarećih raketa sa dva broda u istočnom Sredozemlju i pogodile sirijsku vazdušnu bazu Šajrat sa koje su poletjeli sirijski vojni avioni za koje se sumnja da su bacili hemijske otrove na Kaj Šejkun.
Zamjenik ruskog ambasadora u Ujedinjenim nacijama Vladimir Safronkov u aprilu je imao žustar okršaj sa britanskim ambasadorom Matthewom Rycroftom (Metju Rajkroft) na zasjedanju Savjeta bezbjednosti UN, 12. aprila.
"Da se nijeste usudili više da vrijeđate Rusiju! Stvar je u tome i puno ljudi u UN-u to zna, da se vi plašite. Vi ne možete da spavate noću. Ideja da ćemo raditi zajedno sa SAD-om vas plaši. Vi činite sve što možete da podrijete tu saradnju. I upravo zato... (obraća se Rycroftu direktno). Gledajte u mene! Ne okrećite glavu i ne prevrtajte očima! I upravo zato danas nijeste rekli ništa o političkom procesu. Vi namjerno ne slušajte specijalnog izaslanika UN-a za Siriju, Staffana de Misturu", riječi su Safronkova.
Rerendumom Erdogan dobio takozvane „sultanske ovlasti“
Turska je na tijesnom referendumu 16. aprila za koji su međunarodne posmatračke misije rekle da je bio neregularan, omogućila predsjedniku Recepu Tayyipu Erdoganu (Redžep Tajip Erdoan) takozvane sultanske ovlasti, kojima je praktično uloga vlade i parlamenta obesmišljena i sve prepušteno njemu na odlučivanje.
U zemlji je tokom cijele godine pod izgovorom borbe protiv terorista i pučista iz jula 2016. nastavljen pritisak na sve protivnike vlasti, čistke u javnim institucijama i medijima.
Maj
Nezaustavljivi rast populista i njihovih pristalica – kako je izgledalo još od Brexita (Bregzit) 23. juna 2016. godine, potom Trumpove pobjede u SAD-u, te za malo pobjede ekstremnih desničara na predsjedničkim izborima u Austriji, potom na parlamentarnim izborima u Holandiji – zaustavljen je u Francuskoj.
Izabrani francuski predsjednik Emmanuel Macron (Emanuel Makron) se 7. maja obratio pristalicama ispred muzeja Luvr u Parizu nakon što je pobijedio na predsjedničkim izborima.
"Oni, pristalice Marine Le Pen (Marin) iskazali su danas dio ljutnje, nezadovoljstva, a ponekad i dio uvjerenja. Poštujem ih. Ali ja ću narednih pet godina učiniti sve što mogu da nikome više ne dam razlog da ponovo glasaju za ekstremiste", poručio je Macron.
Emmanuel Macron pobijedio na predsjedničkim izborima u Francuskoj
U Americi je nastavljena takozvana ruska istraga. Ovoga puta korak je povukao predsjednik Trump smjenom direktora FBI-ja.
Trump je 10. maja u Bijeloj kući u Washingtonu komentarisao svoju dan ranije donesenu odluku da smijeni direktora FBI-ja Jamesa Comeya (Džejms Komi).
Na pitanje novinara zašto je otpustio Comeyja, Trump je odgovorio: "Zato što, vrlo jednostavno, nije dobro obavljao posao. Nije dobro radio svoj posao".
Iranski predsjednik Hasan Rohani (Hassan Rouhani) je 20. maja u televizijskom obraćanju iz Teherana, nakon pobjede na predsjedničkim izborima, održanim dan ranije, poručio: "Juče je iranski narod odbacio poziv onih koji su željeli da nas vrate u prošlost ili nas drže u istoj situaciji. Pomogli su nam da krenemo naprijed".
Jun
Kraj maja i početak juna obilježio je ulazak Crne Gore u NATO kao 29. članice Atlantske alijanse, uz ulazak u Evropsku uniju ključni strateški cilj države.
Nakon što je crnogorska zastava 6. juna na svečanosti podignuta na jarbolu NATO-a u Briselu, predsjednik Crne Gore Filip Vujanović je izjavio: "Danas je veliki dan za Crnu Goru, zemlju koja zajedno sa NATO-om slavi ispunjavanje našeg strateškog cilja. To je veliki uspjeh i istorijski događaj. Samo deset godina od obnove naše državnosti vrijedan rad i snažna posvećenost učinili su nas članicom NATO-a".
Vaš browser nepodržava HTML5
Washington: Crna Gora primljena u NATO
Američki predsjednik Donald Trump je 1. juna ispred Bijele kuće objavio svoju odluku da Sjedinjene Države izvede iz međunarodnog Klimatskog sporazuma iz Pariza kojeg je 180 nacija prihvatilo i potpisalo 2015.
"U cilju da ispunim svoju svetu obavezu i zaštitim Ameriku i sve njene građane, SAD će se povući iz Pariskog klimatskog ugovora. Tražimo jednu potpuno novu transakciju pod uslovom da je fer prema SAD-u, njegovom biznisu, njegovim radnicima, narodu i poreskim obveznicima".
Odluku su mnogi analitičari ocijenili kao "najgoru u SAD-u od rata u Iraku". Francuski predsjednik Macron je pozvao Trumpa da promijeni odluku, ali bez rezultata.
Usprotivili su se i mnogi guverneri saveznih američkih država koji su poručili da će nastaviti da se pridržavaju dogovora iz Klimatskog sporazuma na dobrobit njihovih zajednica.
Na klimatskom summitu koji je Macron u decembru održao u Parizu u delegaciji SAD-a bili su bivši državni sekretar John Kerry, koji je i potpisao Pariski ugovor, te bivši potpredsjednik Al Gore (Al Gor), bivši gradonačelnik New Yorka, Michael Bloomberg (Majkl Blumberg), guverner Californije Jerry Brown (Džeri Braun), osnivač Microsofta Bill Gates (Bil Gejts). Svi i dalje ulažu ogroman novac i energiju da se u SAD-u smanji emisija štetnih gasova.
Globalno zagrijavanje kao posljedica klimatskih promjena
Jun je obilježila i kriza u Kataru.
Ministar vanjskih poslova Saudijske Arabije Adel al-Džubeir (Adel al-Jubeir) novinarima je u Parizu 6. juna obrazlagao odluku njegove zemlje, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Egipta i Bahreina da prekinu odnose sa Katarom, optuživši ih za podršku terorizmu.
"Mi želimo da vidimo da Katar primjenjuje obećanje koje je dao prije nekoliko godina, koje se tiče njihove podrške ekstremističkim grupama, njihovih neprijateljskih medija i njihovog miješanja u unutrašnje poslove drugih država. I mi smo preduzeli ovaj bolni korak u cilju da osiguramo da Katar razumije da takva politika nije prihvatljiva niti održiva i da je moraju promijeniti", rekao je Al-Džubeir.
Britanska premijerka Theresa May (Tereza Mej) se 9. juna obratila ispred Downing Streeta, nakon što je njena Konzervativna stranka pobijedila na prijevremenim izborima održanim dan ranije, ali je izgubila većinu koju je imala u britanskom parlamentu.
"Ova vlada će voditi ovu zemlju kroz krucijalne pregovore o Brexitu, koji će početi za samo deset dana i ispuniti želju britanskog naroda da ga izvede iz Evropske unije", naglasio je May.
May je izbore sazvala da bi, kako je vjerovala prije ovakvog ishoda, osigurala čvršći mandat za pregovore o Brexitu, koji u velikoj mjeri kaskaju među ostalim i zato što je opstruiraju unutar njene stranke, desnog krila konzervativnih torijevaca.
Na kraju je podršku za formiranje manjinske vlade morala da joj osigura ekstremno desna Demokratska unionistička stranka Sjeverne Irske (DUP).
Ova partija joj je sredinom decembra ali i njeni torijevci, zajedno sa ostalima u britanskom parlamentu, blokirala postignuti dogovor sa Briselom o završetku prve i ulaska u drugu fazu pregovora o Brexitu.
Velika Britanija, prema ranije utvrđenom dogovoru, napušta Evropsku uniju 30. marta 2019.
Ukrajinski predsjednik Petro Porošenko (Poroshenko) je 10. juna u Kijevu organizovao simboličnu ceremoniju odbrojavanja do uvođenja vizne liberalizacije za građane Ukrajine, što je stupilo na snagu 11. juna.
"Konačno možemo da kažemo: danas lansiramo odbrojavanje. Odbrojavanje do nepovratnih promjena. Ovo je konačno 'zbogom' ruskom carstvu i riječi 'povratak u Sovjetski Savez' će se samo slušati na pločama Beatlesa. Nikad se nećemo vratiti Savezu, jer mi, ponosna i slobodna demokratska nacija, vraćamo se porodici evropskih država. Ja sam ponosan da smo u tome uspjeli", kazao je Porošenko.
Jul
Čečenski lider Ramzan Kadirov (Kadyrov), blizak saveznik ruskog predsjednika Vladimira Putina, je na sastanku svog kabineta 13. jula u Groznom oštro reagovao na presudu izrečenu petorici muškaraca optužnih za ubistvo ruskog opozicionog političara Borisa Njemcova (Nemtsov) 27. februara 2015. Riječ o bivšim pripadnicima posebnih jedinica pod komandom Kadirova.
"Danas su osuđeni potpuno nevini ljudi samo da bi se udovoljilo ruskom društvu. Ubistvo Njemcova... Oni su samo mlatnuli 19-18 godina zatvora. Tužiteljka je tražila doživotnu kaznu... Ona je bila željna da se pokaže kao glavni ruski patriota jer je ona sestra, majka, žena... A kada Čečeni ginu niko se ne osvrće na njih, ni u Moskvi, niti u ruskim regionima. Kao da Čečeni ili muslimani nijesu čak ni ljudska bića. Svi oni mediji koji se smatraju liberalnim, svi su takođe nijemi na to", rekao je Kadirov.
Kadirov: Niko se ne osvrće na pogibije Čečena
Bivši gruzijski predsjednik i bivši guverner ukrajinske Odese Mihail Sakašvili (Mikheil Saakashvili) je 26. jula iz New Yorka reagovao na činjenicu da mu je ukrajinski predsjednik Petro Porošenko oduzeo ukrajinsko državljanstvo.
"Osjećam se kao običan Ukrajinac. Danas oni pokušavaju da mi prijete na isti način na koji tužioci i birokrate ciljaju obične Ukrajince kada pljuju po njihovim pravima. Živim u Ukrajini više od 12 godina. Učestvovao sam u tri revolucije: kao običan student u Granitnoj revoluciji u oktobru 1990. i na dva Maidana. Imam samo jedno državljanstvo, ukrajinsko, i neće uspjeti da mi ga otmu", rekao je Sakašvili.
"Sada su spremni da me prisile da tražim status izbjeglice. To se neće dogoditi! Nemam namjeru da napustim Ukrajinu i odem negdje drugo, niti da tražim izbjeglički status. Ja ću insistirati na mom zakonskom pravu da se vratim u Ukrajinu. Ja ću se vratiti u Ukrajinu", riječi su Sakašvilija.
Porošenko i Sakašvili, potonji optužuje prvog za korupciju i kriminal, nastavili su konfrontaciju do kraja godine. Pokušaj vlasti u Kijevu, pod optužbom da ruši ustavni poredak u saradnji sa Rusima, da uhapsi Sakašvilija – do sada je bez rezultata.
Suprotno obećanjima Donalda Trumpa tokom izborne kampanje odnosi SAD-a i Rusije nijesu se popravili, iako su se dvojica lidera kratko susreli na summitu G20 u julu u Hamburgu.
Prethodna američka administracija predsjednika Baracka Obame, naredila je još u decembru 2016. oduzimanje dva objekta u Marylandu i New Yorku, uz protjerivanje 35 ruskih diplomata, zbog odgovornosti na ruske pokušaje da utiču na američke predsjedničke izbore, kao i zbog lošeg tretmana američkih diplomata u Rusiji.
Kako pregovori o vraćanju tih objekata dvije strane nijesu uspjeli, ruski predsjednik Vladimir Putin je u Moskvi 30. jula u intervju za rusku TV stanicu Rossia 1 govorio o uzvratnim mjerama koje će biti preduzete zbog novih sankcija koje su Sjedinjene Države uvele Rusiji i protjerivanja dijela ruskog diplomatskog osoblja iz Amerike.
"Sa stanovišta rada diplomatskih kancelarija, ove će se mjere značajno osjetiti. Zato što više od hiljadu zaposlenih Amerikanaca, diplomata i pomoćnog osoblja, je radilo i još radi u Rusiji. Ukupno 755 njih će morati da obustavi svoje aktivnosti u Ruskoj Federaciji. To će se značajno osjetiti", kazao je Putin.
Izvojevana je ključna bitka protiv militantnog IDIL-a koji je izbačen iz Mosula
Sredinom jula nakon više od šest mjeseci borbi, iračkih snaga, kurdskih milicija i međunarodne koalicije koju je iz vazduha predvodio SAD izvojevana je ključna bitka protiv IDIL-a koji je izbačen iz Mosula.
Iako je ovo označilo prekretnicu u borbi sa ovom terorističkom grupom, nakon koje je u oktobru uslijedilo i njihovo izbacivanje iz Rake u Siriji, de facto glavnog grada samoproglašenog kalifata, podaci su koji su kraju godine izašli o broju civilnih žrtva u oslobađanju Mosula, a koji su sa julskih nekoliko stotina, došli do 9.000 hiljada možda čak i 11.000 žrtava ne ostavljaju prostora za slavlje.
Avgust
Ljetnji avgustovski mjesec u Bijeloj kući obilježile su brojne smjene i ostavke saradnika Donalda Trumpa i rasni i neonacistički nemiri u Charlottesvillu, kada su neonacisti, antisemiti, rasisti i pristalice Kju Kluks klana (Ku Klux Klan) održali demonstracije, koje su izazvale kontraproteste antifašista.
Heather Heyer (Heder Hejer) je ubijena u Charlottesvillu, pošto je automobil uletio u demonstrante koji su se protivili okupljanju ultradesničara koji su izazvali nerede.
Vaš browser nepodržava HTML5
Šarlotsvil: Automobilom na protvnike ultradesničara
Donald Trump se našao na udaru javnosti jer je odbio da osudi nasilje neonacista i bijelih suprematista. Nakon brojnih kritika uspio je da kaže da su za nasilje odgovorne "obje strane" ali i da je na "obije strane bilo dobrih ljudi".
Ipak, krajem avgusta Bijelu kuću morao je da napusti Trumpov glavni savjetnik i, kako se smatra, ideolog desničarskog "alt-righta" Steve Bannon (Stiv Benon).
Prelazni premijer Pakistana Šahid Hakan Abasi (Shahid Khaqan Abbasi) 2. avgusta u gradu Mure razgovarao sa novinarima, nakon susreta sa njegovim prethodnikom u kabinetu, Navazom Šarifom (Nawaz Sharif) koji je podnio ostavku 28. jula, ubrzo nakon što je Vrhovni sud te zemlje naredio njegovo uklanjanje s mjesta šefa vlade.
"Morali smo da dođemo u Mure danas sa se susretnemo sa Nawazom Sharifom. Prije svega, on je čestitao cijeloj stranci Pakistanska muslimanska liga - Navaz (PML-N) zbog toga što je ostala ujedinjena i zbog obnavljanja demokratskog procesa koji je bio prekinut u našoj zemlji - zbog obnavljanja za samo četiri dana sa velikom većinom u parlamentu", rekao je Šahid Hakan Abasi.
Avgust je obilježio i razočarenje jedne međunarodne ikone. Nobelovka Aung San Su Ći (Aung San Suu Kyi), de facto liderka Mjanmara, koja vlast dijeli sa vojnom huntom, ostala je nijema tada i do dana današnjeg, na, kako su Ujedinjene nacije kvalifikovale, etničko čišćenje Rohindža muslimana iz njene zemlje.
Uprkos brojnih dokaza, kolonama izbjeglica u susjednom Bangladešu, apela i posjeta predstavnika SAD-a, EU, UN-a i pape Franje, Aung San Su Ći niti priznaje da se u njenoj zemlji događa nasilje nad manjinskom zajednicom, niti čini nešto da to zaustavi.
Na brojne zahtjeve da joj se oduzme Nobelova nagrada za mir, iz Nobelovog komiteta je rečeno da to nije predviđeno.
Vaš browser nepodržava HTML5
Egzodus Rohindža uslijed sukoba u Mijanmaru
Septembar
Septembar je počeo testiranjem hidrogenske bombe Sjeverne Koreje, kako se procjenjuje, 11 puta jače nego što je bila atomska bomba bačena na japanske gradove Hirošimu i Nagasaki, na kraju Drugog svjetskog rata.
Uslijedila su još dva balistička testa, jedan polovinom septembra i potom 28. novembra. Ovaj posljednji balistički test, prema ocjenama stručnjaka u SAD-u, najdalekosežniji je i uzrokovao je seriju sankcija UN-a i SAD-a za koje je Pjongjang rekao da predstavljaju "akt objave rata".
Septembar je počeo testiranjem hidrogenske bombe Sjeverne Koreje
Septembar će se pamtiti i po njemačkim izborima na kojima je zvijezda Angele Merkel počela da tamni. Najuticajnija politička figura Evropske unije, a, prema tvrdnji istoričara Timothyja Gartona Asha (Timoti Garton Aš) i liderka slobodnog svijeta, nakon Trumpovog izbora u SAD-u, očekivano je sa svojom Hrišćansko-demokratskom unijom i Hrišćansko-socijalnom unijom (CDU-CSU) dobila izbore, ali ne dovoljne da formira vladu.
Socijaldemokrate (SDP) sa kojim je do sada tvorila "veliku koaliciju", ostvarile su svoj najgori rezultat od Drugog svjetskog rata zbog čega ne žele više koaliciju sa Merkel. Najviše brine, iako nije neočekivano, uspjeh ekstremno desne Alternative za Njemačku (AfD).
To je prvi put nakon Drugog svjetskog rata da je u Bundestag ušla jedna ekstremno desničarska i antisemitska stranka sa 13 posto podrške biračkog tijela. U istočnoj Njemačkoj čak je druga po snazi stranka.
Pregovori o formiranju vlade su zapali u krizu budući da se, kako se prvobitno očekivalo, Merkel nije uspjela dogovoriti sa probiznis Slobodnim Demokratama i lijevo orijentisanim Zelenima.
Da bi se očigledno spriječilo jačanje desnih snaga i novi izbori ponovo su sve karte stavljene na formiranje velike koalicije CDU-CSU-a i SPD-a. Nastavak pregovora očekuje se u januaru 2018.
Suprotno pozivima Sjedinjenim Državama koji su godinama bili njihov saveznik, te UN-a i EU, a posebno lidera Iraka, Turske i Irana, kurdski region u Iraku odlučio je održati referendum o nezavisnosti Kurdistana.
Necirvan Barzani (Nechirvan), premijer iračke autonomne Kurdske regionalne vlade, i bivši premijer Iraka, na pres-konferenciji 25. septembra je u glavnom gradu regije Irbilu, na dan održavanja unilateralnog referenduma o nezavisnosti Kurdistana rekao: "Naravno, za nas u regionu Kurdistana današnje glasanje na referendumu o nezavisnosti ne znači da ćemo mi proglasiti nazavisnost Kurdistana sljedećeg dana. To takođe ne znači demarkaciju granica Kurdistana. Ova dva pitanja su veoma važna, i svi naši susjedi (Iran, Turska i Sirija) i Bagdad to moraju razumjeti".
"Mi samo želimo da pokažemo svijetu šta naš narod želi - želimo reći svijetu da želimo da idemo ka nezavisnosti na demokratski način, kroz dijalog i pregovore sa Bagdadom", istakao je Barzani.
Iako se strahovalo od ishoda koji je očekivano bio u velikoj većini za nezavisnost, ništa se nije dogodilo osim što je Barzani nakon pobjede na referendumu, ali i poraza na političkom polju, podnio ostavku u oktobru.
Oktobar
I prvog oktobarskog dana održan je "jednostrani referendum", onaj u Kataloniji. Španska vlada premijera Mariana Rajoya (Marijano Rahoj) neočekivano je u stilu neevropskih već autokratskih vlasti upotrijebila brutalnu silu na građane Katalonije koji su željeli da glasaju.
Evropa je otćutala.
Carles Puigdemont (Karles Pućdemon), predsjednik španske autonomne regije Katalonije, kasno 1. oktobra dao je izjavu za javnost u Barseloni nakon održanog referenduma o nezavisnosti.
"U ovom danu nade i patnje, građani Katalonije su zaslužili pravo da imaju nezavisnu državu u formi republike. Stoga će moja vlada u narednih nekoliko dana poslati rezultate današnjeg glasanja u katalonski parlament, u kojem leži suverenost građana, tako da mogu djelovati u skladu sa zakonom o referendumu", rekao je Puigdemont.
Protesti u Kataloniji
Nakon što su katalonske vlasti u parlamentu proglasile Deklaraciju o nezavisnosti, Rajoyeva vlada je, kako je i obećavala, pozivajući se na španski Ustav, uvela direktnu upravu nad Katalonijom. Lideri regiona su smijenjeni, mnogi i uhapšeni, ne i Carles Puigdemont, koji je na vrijeme otišao u Brisel gdje je dočekao i izbore, 21. decembra, koje je Madrid raspisao sa namjerom da obeshrabri independiste.
I ovoga puta tijesnu većinu na katalonskim izborima osvojile su stranke koje se zalažu za nezavisnost. Ubjedljivo najgore od svih političkih stranaka prošla je Rajoyeva, Narodna partija (PP) koja je osvojila samo dva mandata.
Britanski Guardian je u komentaru zaključio da bi obje strane iz ponovljenih izbora morale izvući poruku da su dobile mandat za "kompromis koji je neophodan".
U Rusiji su počele pripreme za predsjedničke izbore.
Ksenija Sobčak (Ksenia Sobchak), opoziciono profilisana novinarka i TV ličnost, koja je i kćer Putinovog bivšeg šefa, gradonačelnika Sankt Petersburga, čiji je zamjenik nekada bio, u video poruci 18. oktobra je najavila da će se kandidovati na predsjedničkim izborima 18. marta 2018.
"Moje ime je Ksenija Sobčak. Imam 36 godina. Baš kao i svaki drugi ruski građanin, imam pravo da se kandidujem za predsjednika. Odlučila sam da iskoristim to pravo, između ostalog, i zbog toga što sam protiv svih onih koji obično koriste to pravo", rekla je Ksenija Sobčak.
Ksenija Sobčak: Odlučila sam da iskoristim svoje pravo
U SAD-u višemjesečna istraga o Rusiji, specijalnog zastupnika koji vodi istragu FBI-ja Roberta Muellera, koji je nekad bio na čelu ove agencije, na samom kraju oktobra rezultirala je sa dvije optužnice, protiv bivšeg šefa izborne kampanje Donalda Trumpa, Paula Manaforta i njegovog zamjenika Ricka Gatesa, te priznanja krivice savjetnika za spoljnu politiku tokom izborne kampanje Georgea Papadopoulosa (Džordž Papadopulos), zbog laganja FBI-ju o kontaktima sa Rusima.
Početom decembra i Michael Flynn je dogovorio sporazum o priznanju krivice zbog laganja o kontaktima sa Rusima.
Nakon toga, konzervativni mediji koji podržavaju američkog predsjednika, i dio republikanaca, započeli su, prema tvrdnjama demokrata, podrivanje kredibiliteta Muellera. Samom Trumpu na Twitteru redovna meta je bio kredibilitet FBI-ja.
Nakon više prozivki visokorangiranih članova Demokratske stranke u Kongresu, Trump i Bijela kuća su u dva navrata krajem decembra negirali da je namjera američkog predsjednika da otpusti Muellera.
Oktobar 2017. u SAD-u ali i šire, ostaće upamćen po tome što su New Yorker i New York Times razotkrili najmoćnijeg čovjeka Hollywooda (Holivud), filmskog mogula Harvey Weinsteina (Harvi Vajnstin), zahvaljujući tome što je više od desetak žena smoglo hrabrosti i snage da progovori o seksulanom uzemiravanju, napadima i silovanju kojem su bile izložene.
To je ohrabrilo druge da prijave moćne ljude poput njega ili Kevina Spaceya (Spejsi), te brojnih drugih ne samo u SAD-u, i ne samo u zabavi već i politici, biznisu, medijima i drugdje, koji su u međuvremenu otkriveni, osramoćeni, podnijeli ostavke i otpušteni s posla zahvaljući pokretu "Me too" (Ja, takođe) koji je ove godine magazin TIME proglasio za najuticajne ličnosti 2017, u njihovom tradicionalnom izboru u kojem je do sada biran pojedinac.
NOVEMBAR
Zamjenik komesara policije New Yorka za kontraterorizam John Miller (Džon Miller) je na pres-konferenciji 1. novembra govorio o terorističkom napadu koji se dan ranije, 31. oktobra, dogodio na donjem Manhattanu. U napadu je smrtno stradalo osam ljudi, a povrijeđeno 12.
"Osumnjičeni je identifikovan kao Sayfullo Saipov (Sajfulo), 29-godišnji mještanin sa trajnim boravkom u SAD-u koji je u zemlju došao iz Uzbekistana u martu 2010.", rekao je Miller.
Teroristički napad na donjem Manhattanu
Novembar su obilježila dešavanja na Bliskom istoku u kojima je glavnu ulogu imala Saudijska Arabija, odnosno potezi mladog princa prijestolonasljednika Mohammada Bin Salmana Al Sauda ili, kako ga kratko zovu, MBS-a.
Osim njegovog intenzivnog učešća u sukobima u Jemenu, koji se smatra najvećim humanitarnim žarištem na svijetu, jer su milioni ljudi na ivici gladi, djeca svakodnevno umiru od neuhranjenosti i brojnih zaraznih bolesti, mladi princ kojeg neki smatraju i reformatorom, omogućio je da žene u ovoj zemlji od 2018. mogu voziti automobil, te je izveo antikorupcijsku akciju u kojoj je pohapsio, u hotelu sa pet zvjezdica doduše, na stotine visokih zvaničnika, ministara, čak i članova kraljevske porodice.
Svi se sumnjiče za različite kriminalno korupcijske djelatnosti. Među uhapšenima je jedan od najbogatijih ljudi na svijetu, princ Al-Waleed bin Talal (Al Valed) koji je u decembru odbio izlazak na slobodu u zamjenu za stotine miliona dolara jemstva.
Iako je Saudijska Arabija ogrezla u korupciji i potrebna joj je modernizacija, poput odluke da će se nakon 35 godina ponovo moći ići u bioskop, mnogi sumnjaju da je MBS iskoristio priliku i da se riješi svih mogućih konkurenata.
Zvanični Rijad je bio umiješan u iznenadnu i čudnu ostavku libanskog premijera Rafika Haririja baš sa saudijskog tla, koja je povučena nakon intervencije francuskog predsjednika Emmanuela Macrona.
Novembar je bio značajan i za Balkan. U finišu rada Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY), koje je okončan u decembru, bilježimo dva važna događaja.
Holandski advokat i sudija Alphons Orie (Alfons Ori) je 22. novembra izrekao presudu ratnom komandantu bosanskih Srba Ratku Mladiću pred sudom u Hagu. Madić je osuđen na doživotni zatvor.
"Vijeće je utvrdilo da Ratko Mladić nije kriv po tački 1 - genocid. A kriv je kao član različitih udruženih zločinačkih poduhvata po sljedećim tačkama: tačka 2 - genocid, tačka 3 - protjerivanje, zločin protiv čovječnosti, tačka 4 - uništavanje, zločin protiv čovječnosti, tačka 5 - ubistvo, zločin protiv čovječnosti, tačka 6 - ubistva i kršenje zakona u običaja rata, tačka 7 - deportacija, zločin protiv čovječnosti, tačka 8 - nehumano djelovanje i prisilno premještanje, zločin protiv čovječnosti , tačka 9 - teror, kršenje zakona o običaja rata, tačka 10 - nezakoniti napadi na civile, kršenje zakona i običaja ratovanja, tačka 11 - uzimanje civila, kršenje zakona i običaja rata. Utvrđeno je da odgovarajuća kazna bude određena od strane Vijeća uzimajući u obzir težinu zločina za koje je Ratko Mladić proglašen krivim", kazao je sudija Orie.
Orie je potom saopštio i visinu kazne: "Zbog počinjenja ovih zločina Vijeće osuđuje Ratka Mladića krivim na doživotni zatvor".
Ratko Mladić u sudnici Haškog tribunala na dan izricanja presude, 22. novembar 2017.
Slobodan Praljak, bivši komandant Hrvatskog vijeća odbrane (HVO) tokom rata u Bosni i Hercegovini 1992-1995., 29. novembra je pred Apelacionim vijećem Haškog tribunala, na kojem je osuđen na 20 godina zatvora za ratne zločine, prije nego što je umro od trovanja cijanidom rekao: "Suci, Slobodan Praljak nije ratni zločinac. S prezirom odbacujem vašu presudu... to je otrov koji sam popio".
Uslijedile su burne i oprečne reakcije i Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Žrtvama se, kao i obično, malo ko bavio.
Preostale slučajeve Haškog tribunala preuzima takozvani Rezidualni mehanizam.
Decembar
Predsjednik Međunarodnog olimpijski komiteta Thomas Bach (Tomas Bah) govorio je 5. decembra na pres-konferenciji u Lozani, Švajcarskoj, kada je objavio da će Rusiji, zbog utvrđenog državnog sponzorisanja dopingovanja sportista, biti zabranjeno učešće na Zimskim olimpijskim igrama 2018. u Pjongčangu u Južnoj Koreji.
"Ruski Olimpijski komitet je suspendovan a odluka stupa na snagu odmah. Čisti pojedinci, ruski sportisti, biće u mogućnosti da učestvuju pod striktnim uslovima na Zimskim olimpijskim igrama u Pjongčangu 2018. Ovi pozvani sportisti učestvovaće, bilo kao pojedinci ili u timovima pod imenom 'Olimpijske atlete iz Rusije' sa akronimom OAR. Oni će se takmičiti u uniformama koje nose ovo ime i pod olimpijskom zastavom. Olimpijska himna biće intonirana na ceremoniji. Niti jedan zvaničnik ruskog Ministarstva sporta neće biti akreditovan za Olimpijadu u Pjongčangu 2018. Tadašnji ministar sporta Vitaliji Mutko (Vitaly) i njegov tadašnji zamjenik Yuri Nagornykh (Jurij Nagornikin) biće isključeni sa učešća na bilo kojim budućim olimpijskim igrama", rekao je Bach.
Vladimir Putin na redovnoj godišnjoj konferenciji za medije, decembar 2017.
Ruski predsjednik Vladimir Putin je 6. decembra tokom susreta za fabričkim radnicima u Nižnji Novgorodu, objavio da će se kandidovati na predsjedničkim izborima koji će održati u martu 2018.
"Ja ću objaviti svoju kandidaturu za predsjednika Ruske Federacije", kazao je.
Malo ko sumnja da Putin neće komotno osvojiti još jedan šestogodišnji mandat. Ipak, mogući glavni opozicioni protivnik Aleksej Navaljni diskvalifikovan je zvanično 25. decembra, jer je prethodno osuđen za privredni kriminal.
Akciona grupa pod nazivom Sve-ruski narodni front (ONF), koju čine političari, slavne ličnosti i drugi javnosti poznati Rusi, zvanično su nominovali Vladimira Putina 26. decembra kao nezavisnog kandidata na predsjedničkim izborima.
Na istom mjestu, radnicama u fabrici, Putin je 6. decembra govorio i o ruskoj vojnoj kampanji u Siriji.
"Ministar odbrane Sergej Šojgu (Sergey Shoygu) je upravo izvijestio da su vojne operacije na istočnoj i zapadnoj obali Eufrata okončane kompletnim porazom terorista. Očigledno, još ima sporadičnih tačaka otpora, ali, u suštini, borbeni rad u ovoj fazi i na ovoj teritoriji je okončan i kompletiran - reći ću ponovo, našom pobjedom i porazom terorista", istakao je ruski predsjednik.
Da Putin, koji se u rat u Siriji umiješao krajem septembra 2015. godine, jeste postavio novu ravnotežu odnosa, govori i to što je 26. decembra ministar Šojgu objavio da Rusija uspostavlja stalne vojne i pomorske baze u sirijskim gradovima Latakija i Tartus. Ugovor je sa Asadom potpisan još u januaru a traje u narednih 49 godina, sa mogućnošću produženja na još 25.
Ipak, isti 6. decembar je značajan i po tome što je američki predsjednik Donald Trump donio još jednu odluku koja je uzburkala svijet. Suprotno većini preporuka priznao je Jerusalim za glavni grad Izraela, čime se konfrontirao sa saveznicima i na Zapadu i na Bliskom istoku.
Odluka je izazvala i nove sukobe Palestinaca i Izraelaca, te glasanje protiv SAD-a na Generalnoj skupštini UN-a.
Vaš browser nepodržava HTML5
Sukobi u Betlehemu
Iako su i Trump i njegova ambasadorica Nikki Haley (Niki Hejli) prijetili da će bilježiti imena svih koji glasaju za rezoluciju, odnosno protiv SAD-a, te da će svima biti uskraćena američka pomoć, 128 država glasalo je za neobavezujuću rezoluciju, devet ih je bilo protiv a 35 se uzdržalo od glasanja.
Rezoluciju Generalne skupštine UN-a kojom se osuđuje američka odluka o priznanju Jerusalima kao glavnog grada Izraela, od zemalja balkanskog regiona podržale su Srbija, Crna Gora i Makedonija, dok su Hrvatska i BiH bile uzdržane.
Glasanje je bivši crnogorski šef diplomatije Branko Lukovac ovako sažeo: "Na strani SAD-a su bile samo devet članica u UN-u i to malene države koje nemaju nikakvu ulogu u međunarodnim odnosima".
Irački premijer Hajdar al-Abadi (Haider) se 9. decembra u Iraku obratio iračkim trupama u Ministarstvu odbrane u Bagdadu. Abadi je proglasio konačnu pobjedu nad IDIL-om nakon trogodišnje kampanje protiv ove ekstremističke grupe.
"Objavili smo našem narodu i cijelom svijetu da su veliki heroji iračkih snaga sigurnosti došli do posljednjeg uporišta Daeša (IDIL), očistili ih od militanata, i podigli iračku zastavu iznad oblasti zapadno od provincije Anbar, gdje su bile posljednje neočišćene teritorije u Iraku. Iračka zastava se vijori danas nad cijelom iračkom teritorijom i u najudaljnijim graničnim oblastima", rekao je Al-Abadi.
Austrija je nakon oktobarskih izbora dobila desnu vladu sa najmlađim premijerom u Evropi, 32-godišnjim Sebastianom Kurzom (Sebastijan Kurc), koji je, pak, u koaliciju pozvao desničarsku Slobodarsku partiju čiju su korijeni fašistički.
Kada je prethodni put Austrija pokušala da formira vladu sa ovom profašističkom strankom, Evropska unija ih je odmah sankcionisala. Izuzimajući proteste građana u Beču, niko se ovoga puta nije osvrnuo.
Sebastian Kurz
Zbog svojih populističkih tendencija, odnosno usvajanja 13 zakona kojima se pravosuđe stavlja pod potpunu kontrolu vlasti, Evropska komisija je odlučila da kazni Poljsku, povlačenjem Člana 7. Lisabonskog ugovora koji, u konačnici, može oduzeti pravo glasa ovoj članici EU. Takođe, desna vlada Mađarske je poručila da će blokirati ovaj potez Evropske unije.
Papa Franjo se na božićnoj misi založio za rješenje sukoba između Izraelaca i Palestinaca, za dvije države za ova dva naroda na Bliskom istoku.
Molio je i za izbjeglice, od kojih su mnogi, iako manje nego prethodne dvije godine, život okončali u Sredozemnom moru, bježeći od horora u svojim zemljama.
A horor kojem su izloženi bio najočigledniji u priči koju je otkrio CNN, gdje se u Libiji ljudi prodaju kao roblje na improvizovanoj pijaci. Maksimalna cijena za čovjeka doseže 400 dolara.
Nakon ove stravične priče, UN i Francuska pokrenule su istragu.
Na kraju se vraćamo Balkanu gdje je godina okončana pozivima na Dejton 2.
Upravo u danima obilježavanja 22 godine od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma kojim je okončan rat u Bosni i Hercegovini, kongresmen američke savezne države Ohajo, Michael Turner (Majkl Tarner) se krajem decembra obratio američkom Kongresu, izrazivši bojazan da je mir u Bosni i Hercegovini, uspostavljen Dejtonskim sporazumom, u opasnosti i da je potreban Dejton 2.
Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić smatra da je ideja o "Dejtonu 2" interesantna i da je ne treba u startu odbaciti.