Osim velikog križa koji opominje, ni po čemu se danas ne može naslutiti da je Ravno mjesto u kojem je počeo rat u BiH. Unatoč svim ratnim nedaćama, život se polako vraća u ovu općinu u hercegovačkom kršu.
Tomislav Batina i danas se sjeća tog oktobraskog jutra 1991. godine kada je nezvanično počeo rat u BiH. U neposrdenoj blizini njegove kuće grupa mještana zaustavila je brigadu JNA - 450 vojnika. Ravno je sd okolnim selima do temelja uništeno.
„Stojimo na mjestu gdje u biti tehnički počeo rat u BiH, na mjestu između sela Trebinja u BiH i sela Čepikuća u Hrvatskoj, kuda su velikosrpske postrojbe tadašnje JNA krenule na blokadu Dubrovnika i južnog dijela Hrvatske. 17 momaka je stalo pred 450 ljudi koji su išli, oduprli su im se i u tom momentu ih zaustavili i vratili ih natrag uz velike gubitke“, sjeća se Tomislav Blatina.
Osim uništenih sela, ubijena su 24 osobe. Zavnično, prva civilna žrtva rata u BiH, 61-ogodišnji mještanin Jozo Stanković, stradao je od eksplozije granate. Malo ko se usudio vjerovati da će sukobi u Ravnom biti uvod u bh. tragediju:
„Nismo mogli ni onda pojmiti da se to dešava. Kad se događalo u Vukovaru, to se događalo tamo negdje - pa se može povući vertikala iz toga. Recimo da se događalo u Sarajevu, to se za nas isto događa tamo negdje. Za Sarajevo isto se Ravno događalo tamo negdje. Sve što nam nije blizu, to je negdje tamo za nas daleko, a kad se počne događati nama, onda se uhvatimo svi.“
Osim velikog križa koji opominje, ni po čemu se danas ne može naslutiti da je Ravno mjesto u kojem je počeo rat u BiH.
Tomislav je imao priliku za dobar posao u Dubrovniku. Odlučio je ostati, izgraditi svoj život sa porodicom i troje djece na hercegovačakom kršu:
„Stvar je percepcije. Ljudi, možda ne svi, koji imaju u rukama da mogu nešto mijenjati, smatram da nemaju vjere u ovaj kraj. A nije samo cilj da ja uzmem što se da uzeti i odoh nekud. Dokle ćemo ići? Treba ipak negdje povući kočnicu i reći tu smo, tu živimo 500 godina i nastavićemo živjeti dalje, jer se opet sve svodi na to.“
Planovi za oporavak
Ravno je zvanično i prvo oslobođeno mjesto u BiH. Smješteno na krajnjem jugoistoku, proteže se duž neumskog i dubrovačakog zaleđa.
Planova za oporavak općine je mnogo. Od poljopriverde do turizma, razvoja Popovog polja, ali i promocije pećine Vjetrenica, jedinstvene u svijetu zbog hidrografskog i podvodnog svijeta.
Procjene kažu da na području općine Ravno danas živi oko 1.700 stanovnika, pretežno hrvatske nacionalnosti. Tek manji broj Srba, koji su činili više od polovine stanovništva, odlučio se nakon rata na povratak.
Svojevrsna poruka dobrodošlice bila je obnova manastira Zavala, značajnog središta duhovnog života pravaoslavaca, koji je postao i dom za monaha Marka:
„Vidi se velika promjena. Poslije rata morao je detaljno da se obnavlja. Prvo sama crkva. Tu je otac došao sam, nije bilo ni struje, ni vode, trebalo je da se crkva očisti, da se konstrukcvija da se poveže. I konaci pošto su bili u ratu stradali, onda i pomoćni objekti, sve malo, pomalo. I dan-danas se radi. Dosta je urađeno. To svjedoče i brojni posjetitelji koji dolaze povremeno, vazda vide nešto novo“, kaže monah.
Unatoč svim ratnim nedaćama, život se polako vraća u Ravno. Ono što raduje jesu mladi ljudi koji su odlučni ostati, uvjereni kako mogu zaliječiti ratne rane i vratiti ugodan život ovom kraju.
********
Svi prilozi iz ovosedmičnog programa Pred licem pravde:
Žrtve još čekaju pravdu, zločinci na slobodi
Završeno glavno haško suđenje Šešelju
Život se ipak polako vraća u Ravno
Sjećanje na zločin nad Srbima u Sijekovcu
*********
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).
Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.
Tomislav Batina i danas se sjeća tog oktobraskog jutra 1991. godine kada je nezvanično počeo rat u BiH. U neposrdenoj blizini njegove kuće grupa mještana zaustavila je brigadu JNA - 450 vojnika. Ravno je sd okolnim selima do temelja uništeno.
„Stojimo na mjestu gdje u biti tehnički počeo rat u BiH, na mjestu između sela Trebinja u BiH i sela Čepikuća u Hrvatskoj, kuda su velikosrpske postrojbe tadašnje JNA krenule na blokadu Dubrovnika i južnog dijela Hrvatske. 17 momaka je stalo pred 450 ljudi koji su išli, oduprli su im se i u tom momentu ih zaustavili i vratili ih natrag uz velike gubitke“, sjeća se Tomislav Blatina.
Osim uništenih sela, ubijena su 24 osobe. Zavnično, prva civilna žrtva rata u BiH, 61-ogodišnji mještanin Jozo Stanković, stradao je od eksplozije granate. Malo ko se usudio vjerovati da će sukobi u Ravnom biti uvod u bh. tragediju:
„Nismo mogli ni onda pojmiti da se to dešava. Kad se događalo u Vukovaru, to se događalo tamo negdje - pa se može povući vertikala iz toga. Recimo da se događalo u Sarajevu, to se za nas isto događa tamo negdje. Za Sarajevo isto se Ravno događalo tamo negdje. Sve što nam nije blizu, to je negdje tamo za nas daleko, a kad se počne događati nama, onda se uhvatimo svi.“
Osim velikog križa koji opominje, ni po čemu se danas ne može naslutiti da je Ravno mjesto u kojem je počeo rat u BiH.
Tomislav je imao priliku za dobar posao u Dubrovniku. Odlučio je ostati, izgraditi svoj život sa porodicom i troje djece na hercegovačakom kršu:
„Stvar je percepcije. Ljudi, možda ne svi, koji imaju u rukama da mogu nešto mijenjati, smatram da nemaju vjere u ovaj kraj. A nije samo cilj da ja uzmem što se da uzeti i odoh nekud. Dokle ćemo ići? Treba ipak negdje povući kočnicu i reći tu smo, tu živimo 500 godina i nastavićemo živjeti dalje, jer se opet sve svodi na to.“
Planovi za oporavak
Ravno je zvanično i prvo oslobođeno mjesto u BiH. Smješteno na krajnjem jugoistoku, proteže se duž neumskog i dubrovačakog zaleđa.
Planova za oporavak općine je mnogo. Od poljopriverde do turizma, razvoja Popovog polja, ali i promocije pećine Vjetrenica, jedinstvene u svijetu zbog hidrografskog i podvodnog svijeta.
Putokaz ka manastiru Zavala,foto: Tina Jelin
„Ovo je prostor koji je 1991. doživio katastrofu, i stradanja ljudi, imovine i svega. I ranije je bila izražena depopulacija ovog prostora kroz ukidanje najvažnijih projekata, npr. željeznice kroz općinu Ravno, kao i ostalih susjednih općina. Dugo je rađeno na iseljavanju ovih prostora, ali mi danas stvaramo pretpostavke i mislim da smo na pravom putu. Kroz izradu prostornog plana i izradu strategije razvoja općine pokušavamo da privučemo potencijalne investitore. Jasno je da će trebati dosta mladih, obrazovanih ljudi svih vrsta profila i tu vidimo šansu. Jadransko-jonski koridor koji u svakoj varijanti prolazi ovim prostorom, kao i blizina jadranske obale su naša šansa. I mislim da je ona realna i ostvariva. Samo je i na državi i na ministarstvima i na entitetui da nam pomognu da se ti projekti ostvare“, kaže načelnik općine Andrija Šimunović.Procjene kažu da na području općine Ravno danas živi oko 1.700 stanovnika, pretežno hrvatske nacionalnosti. Tek manji broj Srba, koji su činili više od polovine stanovništva, odlučio se nakon rata na povratak.
Svojevrsna poruka dobrodošlice bila je obnova manastira Zavala, značajnog središta duhovnog života pravaoslavaca, koji je postao i dom za monaha Marka:
„Vidi se velika promjena. Poslije rata morao je detaljno da se obnavlja. Prvo sama crkva. Tu je otac došao sam, nije bilo ni struje, ni vode, trebalo je da se crkva očisti, da se konstrukcvija da se poveže. I konaci pošto su bili u ratu stradali, onda i pomoćni objekti, sve malo, pomalo. I dan-danas se radi. Dosta je urađeno. To svjedoče i brojni posjetitelji koji dolaze povremeno, vazda vide nešto novo“, kaže monah.
Unatoč svim ratnim nedaćama, život se polako vraća u Ravno. Ono što raduje jesu mladi ljudi koji su odlučni ostati, uvjereni kako mogu zaliječiti ratne rane i vratiti ugodan život ovom kraju.
********
Svi prilozi iz ovosedmičnog programa Pred licem pravde:
Žrtve još čekaju pravdu, zločinci na slobodi
Završeno glavno haško suđenje Šešelju
Život se ipak polako vraća u Ravno
Sjećanje na zločin nad Srbima u Sijekovcu
*********
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).
Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.