Podsjećanje na svirepe zločine "grbavičkog monstruma"


Selma Boračić

Početkom marta u Španiji je uhvaćen Veselin Vlahović zvani Batko kojeg Sarajevo traži za ratni zločin počinjen na Grbavici, sarajevskom naselju koje je bilo pod kontrolom bosanskih Srba. Nadležne bh. institucije podnijele su zahtjev Španiji da im preda Batka, na čiji lik i djelo podsjećamo.

Veselin Vlahović Batko, Sarajlijama poznatiji kao “monstrum sa Grbavice”, sa 23 godine života počeo je krvavi pohod na civilno, nesrpsko stanovništvo sarajevskih naselja Grbavica i Vraca. Bio je vođa paravojne jedinice Beli anđeli. Ulazio je u stanove, pljačkao, nasilno odvodio ljude, a potom ih ubijao. Tako je sredinom juna 1992. godine Batko odveo četvoro ljudi iz tri stana. Među njima su bili otac i sin, Josip i Željko Antolić.

Željkova supruga ostala je sama, sa dva malodobna sina, na Grbavici. Kaže nam da je uzaludan bio svaki pokušaj da se sazna gdje su odvedeni:

„Nisam taj dan smjela izaći jer on je išao ulicom, pucao iz puške. Ja sam ujutro odmah otišla, ovdje je bio štab, da pitam. Međutim, jedan vojnik je stajao i samo mi je rekao: ’Gospođo, ako ćete mene poslušati, nemojte se približavati štabu, eno njega odozgo.’ On je stvarno išao niz stepenice. I onda se pričalo da su zamijenjeni, da su na onoj strani. Ja sam kontaktirala i onu stranu u Sarajevu, međutim, niko ih nikad nije vidio. Na kraju se 1999. ispostavilo da su oni odmah, isti dan na Vracama ubijeni.“

One koje “grbavički monstrum” nije ubio, svakodnevno je mučio. Esad Čoho je za deset mjeseci zarobljeništva svakodnevno bio tučen:

„Rekao mi je da niko ne smije da zna od mojih komšija da sam odveden i da sam tučen nekoliko puta, i da bude li saznao da se čuje ta priča, da će doći i da će mi pobiti svu porodicu.“

Od sredine 1992., te tokom 1993. godine Grbavicom je vladala atmosfera straha. Kretanje je bilo ograničeno.

Postoji mogućnost paralelnog suđenja

Za Vlahovićem, koji je početkom marta zbog razbojništva uhapšen u Španiji, Sud BiH je raspisao potjernicu na temelju istrage koju vodu državno Tužilaštvo. Vlahović se tereti za najteže zločine, kaže glasnogovornik Tužilaštva BiH Boris Grubešić.

Tužilaštvo BiH uputilo je državnom Ministarstvu pravde zahtjev za izručenjeVeselina Vlahovića. Pored BiH, zahtjev za izručenje podnijele su Crna Gora i Srbija, međutim, prema riječima Grubešića, Vlahović bi zbog težine počinjenih zločina trebao biti izručen Bosni i Hercegovini:

„Smatramo da naša istraga koja se odnosi na teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava ipak predstavlja najozbiljnije i najserioznije i najteže kvalifikacije i zločine.“

Ministar unutrašnjih poslova Španije Alfredo Peres Rubalcalbo kaže kako će se Vlahoviću suditi u Španiji, ali da postoji mogućnost paralelnog suđenja i u BiH:

“Postoji i jedan pravni postupak koji se zove privremena predaja Vlahovića, kako bi pravosudni organi u BiH mogli početi proces protiv njega - i može ga se istovremeno osuditi u obje zemlje.”

Na taj način Vlahović bi istovremeno bio procesuiran u obje države, ali bi eventualnu zatvorsku kaznu prvo morao odležati u Španiji. Ministar sigurnosti BiH Sadik Ahmetović kaže kako bi privremeno izručenje Vlahovića bilo prihvatljivo za BiH:

„I vjerovatno će se sastaviti, ukoliko bude osuđen u obje zemlje, njegova zatvorska kazna u zatvorima u Španiji i u BiH.“

Veselin Vlahović Batko rođen je 1969. godine u Nikšiću, a u Sarajevo je došao 1986. godine kao bokser lake kategorije i boksovao je u Bokserskom klubu „Željezničar“. Do početka rata u Bosni i Hercegovini bio je stalno nastanjen u Trebevićkoj ulici na Grbavici. O ratnim zločinima koje je počinio u BiH postoje brojna svjedočenja. Krvave tragove Batko nikada nije ni pokušao sakriti. Na saslušanju je španskoj policiji priznao zločine i rekao:

„Tačno je, ubijao sam, mučio i silovao! U sarajevskom naselju Grbavica ubio sam više od 100 muslimana i njihova tijela sam spalio. Mnoge sam muslimane mučio, ubijao sam žene i djecu. Nimalo se ne kajem.“

Tijela nebrojeno nedužnih civila, među kojima i tijela Antolića, nađena su 1999. godine u grobnici na Vracama.

*****

Pročitajte i ostale priloge iz programa Pred licem pravde:

Svjedok opovrgao svoje izjave protiv Šešelja

Suđenje Karadžiću: Relativiziranje i negiranje najveći problemi

*****
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR). Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autori programa Pred licem pravde: Merdijana Sadović, Sabina Čabaravdić)