Prema podignutim optužnicama Tužilaštva BiH, proteklih mjeseci veći broj osoba optuživan je za pojedinačna djela ubistava, silovanja ili nezakonitog zatvaranja, dok brojni masovni zločini ostaju neistraženi.
Predstavnici udruženja žrtava ističu da se “teški predmeti” ne rješavaju. U Udruženju logoraša BiH naglašavaju da se državno Tužilaštvo svelo na nivo opštinskih, kaže predsjednik Udruženja Murat Tahirović. Postoji nekoliko razloga zašto se to dešava, vjeruje Tahirović:
"Mislim da postoji određena bojazan, s obzirom na stanje političko u BiH, ulaska u tzv. teže predmete koje bi oni trebali da procesuiraju. Jednostavno ne postoji hrabrost kod tužilaca da krenu u takve procese. Zaista su Tužilaštvo i Sud BiH dovedeni u jednu vrlo neugodnu poziciju iz ugla žrtava.»
Državnom strategijom za rad na predmetima ratnih zločina, koja je usvojena krajem 2008., predviđeno je da najsloženiji predmeti budu riješeni u roku od sedam, a ostali u roku od 15 godina. Strategiju su, mada s rezervama, tada podržala, pored udruženja iz Federacije, i ona u RS.
Danas ističu kako se ni ovakva usvojena ne provodi.
«Nastavlja se praksa i prije usvajanja državne strategije da slučaj po slučaj, zavisi od miga, naloga ili velikog lobiranja, procesuiranje vrši na ovaj ili na onaj način. I to nam praksa pokazuje. Jer neprihvatljivo je da imamo krupne zločine koji se stavljaju po strani, a da se procesuira i izriču kazne za šamaranje čak, i da se i to podvodi pod ratni zločin. Evo mi smo imali unazad mjesec dana nekoliko mjesta oko Sarajeva, Ledići, Čemerno itd., gdje su ubijeni civili da niko nije za to odgovarao», kaže Nedeljko Mitrović iz Udruženja porodica nestalih i zarobljenih RS.
Slijedi još optužnica protiv komandnog kadra
Za sedam dana obilježiće se i 16. godišnjica genocida u Srebrenici, a preživjeli tvrde kako počinioce i danas sreću na ulici.
«Da imamo volje, da imamo htijenja i da imamo nekorumpirano i Tužilaštvo i sve ostalo, dosad bi mnogi slučajevi bili rasvijetljeni, dosad bi mnogi zločinci došli pred lice pravde. Prošlo je 16 godina nakon samoga genocida srebreničkoga, a zločinci šetaju još uvijek slobodni po Podrinju i po samoj Srebrenicu i čak negiraju agresiju na BiH. A i sam genocid u Srebrenici se negira», navodi Hatiža Mehmedović iz Udruženja majke Srebrenice i Žepe.
U Tužilaštvu BiH, međutim, ističu da su za pet godina podignute optužnice protiv više od 200 osoba koje se terete za ratni zločin. Naglašavaju da sa 18 tužilaca i većeg angažmana entitetskih tužilaštava nije moguće raditi više.
«Sukladno pravilima o proslijeđivanju predmeta na nižu razinu odluku donose sudovi. Imamo određene predmete na kojima radimo, koje smo
željeli proslijediti entitetskim tužiteljstvima, ali sud se nije složio s tim, pa smo na taj način bili primorani da mi nastavimo to procesuiranje tih predmeta. Desilo se to u nekoliko slučajeva. Iskreno se nadamo da će se u budućnosti predmeti za koje Tužiteljstvo podnese zahtjev smatrajući ih osjetljivim da se mogu procesuirati na nižoj razini, da će doista od strane suda biti proslijeđeni na nižu razinu. Mi nastavljamo procesuiranje optuženika srednje i visoke razine odgovornosti. Doista bilo je optužnica i u ovoj godini i biće ih do kraja godine protiv optuženika sa zapovjedne razine u vojskama, policijama i političkim strukturama za vrijeme rata», pojašnjava portparol državnog Tužilaštva Boris Grubešić.
U Sudu BiH tvrde da ovaj sud treba procesuirati najosjetljivije predmete, što podrazumijeva i one najsloženije - sa više optuženih, sa većim obimom zločina i visoko rangiranim licima. Iako ne sumnjaju u stručnost kolega u nižim sudovima, smatraju da bi iapk trebali imati bolje uslove za rad.
Dok se to ne desi, procjene govore, da ovim tempom suđenja predmeti ratnih zločina u BiH neće biti riješeni ni za 150 godina.
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Evropa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).
Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.
Program uređuju Dženana Halimović, Marija Arnautović i Dženana Karabegović.
Tekstove svih priloga iz emisije možete naći ovdje.
Predstavnici udruženja žrtava ističu da se “teški predmeti” ne rješavaju. U Udruženju logoraša BiH naglašavaju da se državno Tužilaštvo svelo na nivo opštinskih, kaže predsjednik Udruženja Murat Tahirović. Postoji nekoliko razloga zašto se to dešava, vjeruje Tahirović:
"Mislim da postoji određena bojazan, s obzirom na stanje političko u BiH, ulaska u tzv. teže predmete koje bi oni trebali da procesuiraju. Jednostavno ne postoji hrabrost kod tužilaca da krenu u takve procese. Zaista su Tužilaštvo i Sud BiH dovedeni u jednu vrlo neugodnu poziciju iz ugla žrtava.»
«Nastavlja se praksa i prije usvajanja državne strategije da slučaj po slučaj, zavisi od miga, naloga ili velikog lobiranja, procesuiranje vrši na ovaj ili na onaj način", tvrdi Nedeljko Mitrović.
Državnom strategijom za rad na predmetima ratnih zločina, koja je usvojena krajem 2008., predviđeno je da najsloženiji predmeti budu riješeni u roku od sedam, a ostali u roku od 15 godina. Strategiju su, mada s rezervama, tada podržala, pored udruženja iz Federacije, i ona u RS.
Danas ističu kako se ni ovakva usvojena ne provodi.
«Nastavlja se praksa i prije usvajanja državne strategije da slučaj po slučaj, zavisi od miga, naloga ili velikog lobiranja, procesuiranje vrši na ovaj ili na onaj način. I to nam praksa pokazuje. Jer neprihvatljivo je da imamo krupne zločine koji se stavljaju po strani, a da se procesuira i izriču kazne za šamaranje čak, i da se i to podvodi pod ratni zločin. Evo mi smo imali unazad mjesec dana nekoliko mjesta oko Sarajeva, Ledići, Čemerno itd., gdje su ubijeni civili da niko nije za to odgovarao», kaže Nedeljko Mitrović iz Udruženja porodica nestalih i zarobljenih RS.
Slijedi još optužnica protiv komandnog kadra
Za sedam dana obilježiće se i 16. godišnjica genocida u Srebrenici, a preživjeli tvrde kako počinioce i danas sreću na ulici.
«Da imamo volje, da imamo htijenja i da imamo nekorumpirano i Tužilaštvo i sve ostalo, dosad bi mnogi slučajevi bili rasvijetljeni, dosad bi mnogi zločinci došli pred lice pravde. Prošlo je 16 godina nakon samoga genocida srebreničkoga, a zločinci šetaju još uvijek slobodni po Podrinju i po samoj Srebrenicu i čak negiraju agresiju na BiH. A i sam genocid u Srebrenici se negira», navodi Hatiža Mehmedović iz Udruženja majke Srebrenice i Žepe.
U Tužilaštvu BiH, međutim, ističu da su za pet godina podignute optužnice protiv više od 200 osoba koje se terete za ratni zločin. Naglašavaju da sa 18 tužilaca i većeg angažmana entitetskih tužilaštava nije moguće raditi više.
«Sukladno pravilima o proslijeđivanju predmeta na nižu razinu odluku donose sudovi. Imamo određene predmete na kojima radimo, koje smo
"Bilo je optužnica u ovoj godini i biće ih do kraja godine protiv optuženika sa zapovjedne razine u vojskama, policijama i političkim strukturama za vrijeme rata», kaže portparol Tužilaštva Boris Grubešić.
željeli proslijediti entitetskim tužiteljstvima, ali sud se nije složio s tim, pa smo na taj način bili primorani da mi nastavimo to procesuiranje tih predmeta. Desilo se to u nekoliko slučajeva. Iskreno se nadamo da će se u budućnosti predmeti za koje Tužiteljstvo podnese zahtjev smatrajući ih osjetljivim da se mogu procesuirati na nižoj razini, da će doista od strane suda biti proslijeđeni na nižu razinu. Mi nastavljamo procesuiranje optuženika srednje i visoke razine odgovornosti. Doista bilo je optužnica i u ovoj godini i biće ih do kraja godine protiv optuženika sa zapovjedne razine u vojskama, policijama i političkim strukturama za vrijeme rata», pojašnjava portparol državnog Tužilaštva Boris Grubešić.
U Sudu BiH tvrde da ovaj sud treba procesuirati najosjetljivije predmete, što podrazumijeva i one najsloženije - sa više optuženih, sa većim obimom zločina i visoko rangiranim licima. Iako ne sumnjaju u stručnost kolega u nižim sudovima, smatraju da bi iapk trebali imati bolje uslove za rad.
Dok se to ne desi, procjene govore, da ovim tempom suđenja predmeti ratnih zločina u BiH neće biti riješeni ni za 150 godina.
Pred licem pravde sa IWPR (april 2011)
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Evropa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).
Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.
Program uređuju Dženana Halimović, Marija Arnautović i Dženana Karabegović.
Tekstove svih priloga iz emisije možete naći ovdje.