Predstavnici nevladinog sektora u Bosni i Hercegovini navode da, iako su bili ohrabreni što je strategija koja bi pomogla u rješavanju nasljeđa iz rata, usvojena, zabrinjava činjenica da se već dvije godine čeka na njenu implementaciju. Vjeruju da je problem neprovođenja političke prirode. A dok god se takvo stanje ne promijeni, oni koji su bili nalogodavci i izvršioci ratnih zločina smiješiće im se sa stranica novina ili lokalnih TV kuća.
Nevladine organizacije ne kriju razočarenje što Državna strategija za rad na predmetima ratnih zločina još nije zaživjela u praksi iako je od njenog donošenja prošlo skoro dvije godine. Oni kojih se tiče njena provedba kažu da su najviše očekivali da će biti implementiran onaj dio koji se odnosi na podršku svjedocima i njihovu zaštitu.
Taj dio strategije trebao je da implementira Sud BiH, koji zbog toga što nema dovoljno kapaciteta do sada ništa nije uradio. Apsurd predstavlja i činjenica kako nisu otklonjena ni zakonska rješenja, prema kojima, primjerice, na području Federacije BiH nema novih zapošljavanja u javnoj upravi, iako strategija predviđa da kantonalni sudovi zaposle nove psihologe koji će pružati direktnu psihološku podršku svjedocima.
„Nas to interesuje iz razloga što Državna strategija upravo predviđa uključenje nevladinih organizacija poput naše. Znači mi smo ti koji smo ti koji smo trebali da budemo uključeni na osnovu te strategije da pružamo ljudima koji se pojavljuju u predmetima ratnih zločina određenu vrstu podrške. Međutim, asposlutno se ništa nije desilo. Sve što se pozitivno desilo jeste da je OSC napravio jedan izvještaj gdje se, barem u tom segmentu zaštite i podrške svjedocima, konstatovalo da strategija nije učinila nikakav pomak u procesuiranju ratnih zločina. Najveća smetnja je da niti ove a vjerovatno ni naredne godine neće niti jedna nova konevrtibilna marka biti namijenjena da se bilo šta po pitanju strategije poboljša“, kaže Edin Ramulić, predsjednik nevladinog udruženja „Izvor“ iz Prijedora.
Predstavnica Helsinškog odbora za ljudska prava Republike Srpske Aleksandra Letić navodi da, iako su bili ohrabreni što je strategija koja bi pomogla u rješavanju nasljeđa iz rata usvojena, zabrinjava činjenica da se već dvije godine čeka na njenu implementaciju.
„Ponekad se stiče dojam da se istinski radi o nedostatku političke volje da se osigura potpuna implementacija strategije. S druge strane, ta strategija predviđa niz aktivnosti koje bi se trebale dešavati na lokalnom nivou, tj. pred okružnim i kantonalnim tužilaštvima. To treba da ubrza cjelokupan ovaj proces u BiH jer kapaciteti Suda i Tužilaštva BiH su vrlo ograničeni za ovaj broj predmeta koji je naznačen čak i u samoj strategiji kao mogući i potencijalni slučajevi, i jedan veliki dio tih aktivnosti bi se trebao prebaciti na okružna i kantonalna tužilaštva. Finansijska sredstva koja su dostupna da bi osposobila kantonalna i okružna tužilaštva da se istinski, u skladu sa zakonom bave tim slučajevima da istraže i procesuiraju ratne zločine su toliko ograničena i nisu dostupna kako bi osposobila upravo lokalne pravosudne organe da se istinski i na opravi način bave tim stvarima. I tu se ponovo vraćamo na političku volju - koliko je volja politike, koja je u krajnjem slučaju usvojila tu strategiju za rad na predmetima ratbnih zločina, više fokusirana na funkcionalnost te strategije, ili je bila samo dekorativna“, navodi Aleksandra Letić.
Predstavnici nevladinih organizacija ukazuju na problem što još uvijek ne postoje ni naznake da će se strategija za rad na predmetima ratnih zločina početi promjenjivati. Dokle god je takvo stanje, žrtve će se susretati sa primjerima kakav navodi Edin Ramulić.
„Upravo sam danas čitao članak i gleda me nasmiješeno, smije se čovjek za kojeg je Tribunal utvrdio da je bio član kriznog štaba u Prijedoru, a to je kolektivno tijelo koje je osnovalo sve prijedorske logore i naredilo etničko čišćenje. On se sad nama smije sa stranica lokalnog lista. Vjerovatno čeka samo penziju i čeka da mirno proživi svoj život“, zaključuje Ramulić.
*****
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju - svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u radijskom programu Radija Slobodna Evropa i na internet stranici. (Autori programa Pred licem pravde: Dženana Halimović, Marija Arnautović, Sabina Čabaravdić)
Nevladine organizacije ne kriju razočarenje što Državna strategija za rad na predmetima ratnih zločina još nije zaživjela u praksi iako je od njenog donošenja prošlo skoro dvije godine. Oni kojih se tiče njena provedba kažu da su najviše očekivali da će biti implementiran onaj dio koji se odnosi na podršku svjedocima i njihovu zaštitu.
Taj dio strategije trebao je da implementira Sud BiH, koji zbog toga što nema dovoljno kapaciteta do sada ništa nije uradio. Apsurd predstavlja i činjenica kako nisu otklonjena ni zakonska rješenja, prema kojima, primjerice, na području Federacije BiH nema novih zapošljavanja u javnoj upravi, iako strategija predviđa da kantonalni sudovi zaposle nove psihologe koji će pružati direktnu psihološku podršku svjedocima.
„Nas to interesuje iz razloga što Državna strategija upravo predviđa uključenje nevladinih organizacija poput naše. Znači mi smo ti koji smo ti koji smo trebali da budemo uključeni na osnovu te strategije da pružamo ljudima koji se pojavljuju u predmetima ratnih zločina određenu vrstu podrške. Međutim, asposlutno se ništa nije desilo. Sve što se pozitivno desilo jeste da je OSC napravio jedan izvještaj gdje se, barem u tom segmentu zaštite i podrške svjedocima, konstatovalo da strategija nije učinila nikakav pomak u procesuiranju ratnih zločina. Najveća smetnja je da niti ove a vjerovatno ni naredne godine neće niti jedna nova konevrtibilna marka biti namijenjena da se bilo šta po pitanju strategije poboljša“, kaže Edin Ramulić, predsjednik nevladinog udruženja „Izvor“ iz Prijedora.
U NGO sektoru se pitaju koliko je volja politike, koja je u krajnjem slučaju usvojila tu strategiju za rad na predmetima ratbnih zločina, više fokusirana na funkcionalnost te strategije, ili je bila samo dekorativna
Predstavnica Helsinškog odbora za ljudska prava Republike Srpske Aleksandra Letić navodi da, iako su bili ohrabreni što je strategija koja bi pomogla u rješavanju nasljeđa iz rata usvojena, zabrinjava činjenica da se već dvije godine čeka na njenu implementaciju.
„Ponekad se stiče dojam da se istinski radi o nedostatku političke volje da se osigura potpuna implementacija strategije. S druge strane, ta strategija predviđa niz aktivnosti koje bi se trebale dešavati na lokalnom nivou, tj. pred okružnim i kantonalnim tužilaštvima. To treba da ubrza cjelokupan ovaj proces u BiH jer kapaciteti Suda i Tužilaštva BiH su vrlo ograničeni za ovaj broj predmeta koji je naznačen čak i u samoj strategiji kao mogući i potencijalni slučajevi, i jedan veliki dio tih aktivnosti bi se trebao prebaciti na okružna i kantonalna tužilaštva. Finansijska sredstva koja su dostupna da bi osposobila kantonalna i okružna tužilaštva da se istinski, u skladu sa zakonom bave tim slučajevima da istraže i procesuiraju ratne zločine su toliko ograničena i nisu dostupna kako bi osposobila upravo lokalne pravosudne organe da se istinski i na opravi način bave tim stvarima. I tu se ponovo vraćamo na političku volju - koliko je volja politike, koja je u krajnjem slučaju usvojila tu strategiju za rad na predmetima ratbnih zločina, više fokusirana na funkcionalnost te strategije, ili je bila samo dekorativna“, navodi Aleksandra Letić.
Predstavnici nevladinih organizacija ukazuju na problem što još uvijek ne postoje ni naznake da će se strategija za rad na predmetima ratnih zločina početi promjenjivati. Dokle god je takvo stanje, žrtve će se susretati sa primjerima kakav navodi Edin Ramulić.
„Upravo sam danas čitao članak i gleda me nasmiješeno, smije se čovjek za kojeg je Tribunal utvrdio da je bio član kriznog štaba u Prijedoru, a to je kolektivno tijelo koje je osnovalo sve prijedorske logore i naredilo etničko čišćenje. On se sad nama smije sa stranica lokalnog lista. Vjerovatno čeka samo penziju i čeka da mirno proživi svoj život“, zaključuje Ramulić.
*****
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju - svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u radijskom programu Radija Slobodna Evropa i na internet stranici. (Autori programa Pred licem pravde: Dženana Halimović, Marija Arnautović, Sabina Čabaravdić)