BiH i sa Hrvatskom i sa Srbijom ima potpisane sporazume o saradnji u krivičnim stvarima, ali realizacija zvaničnom Sarajevu teško polazi za rukom. BiH nikada nije zvanično tražila pravosnažno osuđene za ratni zločin koji su se na primer sklonili u Srbiju.
Prošlo je gotovo pola godine od kada je stupio na snagu Sporazum o izvršenju sudskih odluka koji su potpisale BiH, Srbija i Hrvatska.
Ovim sporazumom pravosnažno osuđenim osobama onemogućene su zloupotrebe dvojnog državljanstva i na taj način izbjegavanje izdržavanja dosuđene kazne. Ukoliko kaznu ne žele izdržavati u zemlji u kojoj su osuđeni, bjegunci je mogu izdržavati tamo gdje su pobjegli, samo je pitanje izbora - Zenica, Lepoglava ili Požaravac. Međutim, u BiH još uvijek nije stigao nijedan odbjegli osuđenik.
Oko stotinu pravosnažno osuđenih bh. građana sa dvojnim državljanstvom krije se u Srbiji, a kako se sumnja - među njima su i osuđeni za ratne zločine Radovan Stanković, koji je pobjegao iz fočanskog zatvora, te Mirko Todorović i odnedavno i Momir Savić. Sud BiH, međutim, nikada nije uputio zahtjev za njihovo izručenje, kaže portparol Suda BiH Manuela Hodžić, i pojašnjava zašto:
„Da bi se poslao zahtjev za izručenje potrebno je najprije da te osobe budu uhapšene, odnosno potrebno je da se zna njihovo prebivalište.“
U Ministarstvu pravde BiH ističu da kada su ova tri slučaja u pitanju zbog dvojnog državljanstva osuđenih ne može ni biti izručenja, ali da potpisani sporazumi, ipak, mogu pomoći. Pomoćnik ministra pravde BiH Srđan Arnaut ističe:
„Što se tiče Stankovića, stav Ministarstva pravde je da se, ako se utvrdi da boravi u Republici Srbiji, istog trenutka treba tražiti, pošto ne postoji mogućnost izručenja, da izdražava kaznu u Srbiji.“
Treba isključiti politiku
Kako saznajemo, Sud BiH izdao je nalog za raspisivanje potjernica za odbjeglima, a naknadno je prikupljena dokumentacija za raspisivanje međunarodne potjernice za Momirom Savićem.
Kada su u pitanje druge države, za sada je samo Dragan Đokić, osuđen za ratni zločin u Hrvatskoj, a koji je građanin BiH, tražio da dosuđenu kaznu zatvora izdržava u svojoj zemlji, odnosno BiH.
Čini se da su potpisani sporazumi o međusobnoj saradnji između zemalja regiona, ipak, više dobrih rezultata dali u radu tužlaštava, čija iskustva prenosi portparol Tužilaštva BiH Boris Grubešić:
„Uznapredovala je ta saradnja jer je omogućeno i saslušavanje određenih osoba u svojstvu osumnjičenih ili u svojstvu svjedoka koji nisu dostupni pravosudnim organima BiH. A njihovo saslušanje nužno je da bi se mogao nastaviti proces u BiH.“
Dogovori o konkretnoj saradnji pravosudnih organa zemalja regiona u procesima ratnih zločina, prema ocjeni analitičara, ipak su teže provodivi jer se radi o nečemu što ima i političke konotacije. Riječ o nekoliko hiljada slučajeva u trouglu Hrvatska - Srbija - BiH, a samo oko 2.000 na relaciji Hrvatska - BiH.
Predsjednik Fondacije „Istina, pravda i pomirenje“ iz Tuzle Sinan Alić kaže:
„Zaista politiku treba isključiti, udaljiti je i onemogućiti joj. Vrlo je to teško, lako je reći. Politika uvijek nastoji da nešto politizira, kapitalizira - ali ti sporazumi zaista nas vraćaju u neke normalne odnose u kojima smo, možda, trebali biti i ranije. Ali nikad nije kasno.“
*****
Pročitajte i ostale priloge iz programa Pred licem pravde:
Zbog nedostatka podrške uskoro neće biti motivisanih svjedoka
Koliko se koristi sporazum o izvršenju sudskih odluka
Prvi sudski postupak za zločine u Čajniču
Hazim Mujčinović - glumac koji pomaže obiteljima stradalih Vlaseničana
Popoviću i Beari doživotni zatvor za genocid u Srebrenici
Beograd priznao da u BiH nije bio građanski rat
*****
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR). Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autori programa Pred licem pravde: Merdijana Sadović, Sabina Čabaravdić)
Prošlo je gotovo pola godine od kada je stupio na snagu Sporazum o izvršenju sudskih odluka koji su potpisale BiH, Srbija i Hrvatska.
Ovim sporazumom pravosnažno osuđenim osobama onemogućene su zloupotrebe dvojnog državljanstva i na taj način izbjegavanje izdržavanja dosuđene kazne. Ukoliko kaznu ne žele izdržavati u zemlji u kojoj su osuđeni, bjegunci je mogu izdržavati tamo gdje su pobjegli, samo je pitanje izbora - Zenica, Lepoglava ili Požaravac. Međutim, u BiH još uvijek nije stigao nijedan odbjegli osuđenik.
Oko stotinu pravosnažno osuđenih bh. građana sa dvojnim državljanstvom krije se u Srbiji, a kako se sumnja - među njima su i osuđeni za ratne zločine Radovan Stanković, koji je pobjegao iz fočanskog zatvora, te Mirko Todorović i odnedavno i Momir Savić. Sud BiH, međutim, nikada nije uputio zahtjev za njihovo izručenje, kaže portparol Suda BiH Manuela Hodžić, i pojašnjava zašto:
„Da bi se poslao zahtjev za izručenje potrebno je najprije da te osobe budu uhapšene, odnosno potrebno je da se zna njihovo prebivalište.“
Da bi se poslao zahtjev za izručenje potrebno je najprije da te osobe budu uhapšene, odnosno potrebno je da se zna njihovo prebivalište.
U Ministarstvu pravde BiH ističu da kada su ova tri slučaja u pitanju zbog dvojnog državljanstva osuđenih ne može ni biti izručenja, ali da potpisani sporazumi, ipak, mogu pomoći. Pomoćnik ministra pravde BiH Srđan Arnaut ističe:
„Što se tiče Stankovića, stav Ministarstva pravde je da se, ako se utvrdi da boravi u Republici Srbiji, istog trenutka treba tražiti, pošto ne postoji mogućnost izručenja, da izdražava kaznu u Srbiji.“
Treba isključiti politiku
Kako saznajemo, Sud BiH izdao je nalog za raspisivanje potjernica za odbjeglima, a naknadno je prikupljena dokumentacija za raspisivanje međunarodne potjernice za Momirom Savićem.
Kada su u pitanje druge države, za sada je samo Dragan Đokić, osuđen za ratni zločin u Hrvatskoj, a koji je građanin BiH, tražio da dosuđenu kaznu zatvora izdržava u svojoj zemlji, odnosno BiH.
Čini se da su potpisani sporazumi o međusobnoj saradnji između zemalja regiona, ipak, više dobrih rezultata dali u radu tužlaštava, čija iskustva prenosi portparol Tužilaštva BiH Boris Grubešić:
„Uznapredovala je ta saradnja jer je omogućeno i saslušavanje određenih osoba u svojstvu osumnjičenih ili u svojstvu svjedoka koji nisu dostupni pravosudnim organima BiH. A njihovo saslušanje nužno je da bi se mogao nastaviti proces u BiH.“
Politika uvijek nastoji da nešto politizira, kapitalizira - ali ti sporazumi zaista nas vraćaju u neke normalne odnose u kojima smo, možda, trebali biti i ranije. Ali nikad nije kasno.
Dogovori o konkretnoj saradnji pravosudnih organa zemalja regiona u procesima ratnih zločina, prema ocjeni analitičara, ipak su teže provodivi jer se radi o nečemu što ima i političke konotacije. Riječ o nekoliko hiljada slučajeva u trouglu Hrvatska - Srbija - BiH, a samo oko 2.000 na relaciji Hrvatska - BiH.
Predsjednik Fondacije „Istina, pravda i pomirenje“ iz Tuzle Sinan Alić kaže:
„Zaista politiku treba isključiti, udaljiti je i onemogućiti joj. Vrlo je to teško, lako je reći. Politika uvijek nastoji da nešto politizira, kapitalizira - ali ti sporazumi zaista nas vraćaju u neke normalne odnose u kojima smo, možda, trebali biti i ranije. Ali nikad nije kasno.“
*****
Pročitajte i ostale priloge iz programa Pred licem pravde:
Zbog nedostatka podrške uskoro neće biti motivisanih svjedoka
Koliko se koristi sporazum o izvršenju sudskih odluka
Prvi sudski postupak za zločine u Čajniču
Hazim Mujčinović - glumac koji pomaže obiteljima stradalih Vlaseničana
Popoviću i Beari doživotni zatvor za genocid u Srebrenici
Beograd priznao da u BiH nije bio građanski rat
*****
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR). Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autori programa Pred licem pravde: Merdijana Sadović, Sabina Čabaravdić)