Maja 2006. godine pokrenuta je inicijativa za osnivanje komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim povredama ljudskih prava u zemljama bivše Jugoslavije, poznatija pod nazivom RECOM.
Za četiri godine održano je desetine regionalnih i nacionalnih konsultacija, koje bi se trebale okončati do kraja ove godine. Međutim, prema ocjeni nevladinih organizacija, članica koalicije za osnivanje RECOM-a, ali i onih koji bez članstva učestvuju u njenom radu, sve su češće kritike da komisija nema tačno definisane ciljeve, metode rada, niti izlazne strategije.
Najveća zamjerka je što se tokom konsultacija ne prihvataju prijedlozi organizacija iz BiH, kaže Edin Ramulić, iz Udruženja žrtava rata "Izvor" iz Prijedora:
„Organizacija iz koje ja dolazim ne može se složiti sa takvim načinom rada, ne može apsolutno Beograd upravljati kompletno tim procesom. Nije ovo bivša Jugoslavija u kojoj će Beograd diktirati šta će se dešavati u BiH.“
Jedna od idejnih tvoraca komisije, predsjednica Fonda za humanitarno pravo iz Beograda Nataša Kandić, međutim ističe da je konsultativni proces još uvijek u toku i da su svi prijedlozi dobrodošli:
„Ovo je jedan otvoren proces. Ima onih koji su vrlo zainteresovani, a ima onih organizacija koje imaju svoje sopstvene projekte, nemaju prostora za ovakvu jednu inicijativu. Rekla bih da, po mom mišljenju, odvija se proces u potpuno normalnim okvirima, ali nema nijednog procesa koji se tiče prošlosti i uspostavljanja komisije, a da su civilna društva bila potpuno jednoglasna.“
Ne bi trebao ometati rad drugih institucija
Nezadovoljni su i u Savezu logoraša BiH, čiji članovi su česti gosti RECOM-a i koji svojim svjedočenjima dokazuju da se sve činjenice iz proteklih ratova moraju utvrditi, ali i prihvatiti istina o događajima u regionu iz 90- ih godina prošlog vijeka. Međutim, proces pomirenja i tranzicijske pravde trebalo je završiti prvo na nacionalnom nivou, ističe predsjednik Saveza logoraša BiH Murat Tahirović:
„Zasigurno da je trebalo prvo na nacionalnom nivou riješiti pitanje, i na osnovu tih nacionalnih istraživanja vidjeti mogućnost regionalnog, ako je uopšte i potreban regionalni pristup utvrđivanju činjenica.“
Zamjerke osnivačima ideje o osnivanju regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima u zemljama bivše Jugoslavije uputio je i Institut za nestale osobe BiH. U Institutu ističu da RECOM svojim ciljevima rada djelimično ulazi i u njihov mandat. Upravo zbog toga RECOM i okupljeni oko te ideje moraju pomagati i nacionalnim organizacijama koje se bave sličnim poslovima, ističe Vehid Šehić iz NVO Forum građana Tuzle:
„Sigurno da budući RECOM treba da ima jasne svoje ciljeve i aktivnosti koje će pomoći institucijama koje već postoje u našim državama - znači ne bi trebao ometati rad bilo koje institucije - i doprinijeti da se konačno na jedan objektivan način suočimo sa prošlošću.“
Kako je prvobitno zamišljeno, konsultativni proces za osnivanje ove komisije trajaće do decembra 2010. godine, do kada bi trebalo prikupiti i milion potpisa podrške građana regiona. Nakon toga koalicija za RECOM će parlamentima država u regionu predati na usvajanje prijedlog za osnivanje, kao i prijedlog modela komisije, što bi, prema trenutoj političkoj situaciji u regionu, mogao biti i najveći problem.
*****
Pročitajte i ostale priloge iz programa Pred licem pravde:
Četićevo priznanje krivice uzeto kao olakšavajuća okolnost
Nastavljeno svjedočenje Šačića optuženog za protjerivanje srpskog stanovništva
Nezadovoljstvo procesuiranjem zločina počinjenih u Hercegovini
U BiH i Srbiji i dalje traju rasprave o usvajanju Rezolucije o Srebrenici
*****
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR). Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autori programa Pred licem pravde: Merdijana Sadović, Sabina Čabaravdić)
Za četiri godine održano je desetine regionalnih i nacionalnih konsultacija, koje bi se trebale okončati do kraja ove godine. Međutim, prema ocjeni nevladinih organizacija, članica koalicije za osnivanje RECOM-a, ali i onih koji bez članstva učestvuju u njenom radu, sve su češće kritike da komisija nema tačno definisane ciljeve, metode rada, niti izlazne strategije.
Najveća zamjerka je što se tokom konsultacija ne prihvataju prijedlozi organizacija iz BiH, kaže Edin Ramulić, iz Udruženja žrtava rata "Izvor" iz Prijedora:
„Organizacija iz koje ja dolazim ne može se složiti sa takvim načinom rada, ne može apsolutno Beograd upravljati kompletno tim procesom. Nije ovo bivša Jugoslavija u kojoj će Beograd diktirati šta će se dešavati u BiH.“
Ima onih koji su vrlo zainteresovani, a ima onih organizacija koje imaju svoje sopstvene projekte, nemaju prostora za ovakvu jednu inicijativu.
„Ovo je jedan otvoren proces. Ima onih koji su vrlo zainteresovani, a ima onih organizacija koje imaju svoje sopstvene projekte, nemaju prostora za ovakvu jednu inicijativu. Rekla bih da, po mom mišljenju, odvija se proces u potpuno normalnim okvirima, ali nema nijednog procesa koji se tiče prošlosti i uspostavljanja komisije, a da su civilna društva bila potpuno jednoglasna.“
Ne bi trebao ometati rad drugih institucija
Nezadovoljni su i u Savezu logoraša BiH, čiji članovi su česti gosti RECOM-a i koji svojim svjedočenjima dokazuju da se sve činjenice iz proteklih ratova moraju utvrditi, ali i prihvatiti istina o događajima u regionu iz 90- ih godina prošlog vijeka. Međutim, proces pomirenja i tranzicijske pravde trebalo je završiti prvo na nacionalnom nivou, ističe predsjednik Saveza logoraša BiH Murat Tahirović:
„Zasigurno da je trebalo prvo na nacionalnom nivou riješiti pitanje, i na osnovu tih nacionalnih istraživanja vidjeti mogućnost regionalnog, ako je uopšte i potreban regionalni pristup utvrđivanju činjenica.“
Zamjerke osnivačima ideje o osnivanju regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima u zemljama bivše Jugoslavije uputio je i Institut za nestale osobe BiH. U Institutu ističu da RECOM svojim ciljevima rada djelimično ulazi i u njihov mandat. Upravo zbog toga RECOM i okupljeni oko te ideje moraju pomagati i nacionalnim organizacijama koje se bave sličnim poslovima, ističe Vehid Šehić iz NVO Forum građana Tuzle:
„Sigurno da budući RECOM treba da ima jasne svoje ciljeve i aktivnosti koje će pomoći institucijama koje već postoje u našim državama - znači ne bi trebao ometati rad bilo koje institucije - i doprinijeti da se konačno na jedan objektivan način suočimo sa prošlošću.“
Kako je prvobitno zamišljeno, konsultativni proces za osnivanje ove komisije trajaće do decembra 2010. godine, do kada bi trebalo prikupiti i milion potpisa podrške građana regiona. Nakon toga koalicija za RECOM će parlamentima država u regionu predati na usvajanje prijedlog za osnivanje, kao i prijedlog modela komisije, što bi, prema trenutoj političkoj situaciji u regionu, mogao biti i najveći problem.
*****
Pročitajte i ostale priloge iz programa Pred licem pravde:
Četićevo priznanje krivice uzeto kao olakšavajuća okolnost
Nastavljeno svjedočenje Šačića optuženog za protjerivanje srpskog stanovništva
Nezadovoljstvo procesuiranjem zločina počinjenih u Hercegovini
U BiH i Srbiji i dalje traju rasprave o usvajanju Rezolucije o Srebrenici
*****
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR). Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autori programa Pred licem pravde: Merdijana Sadović, Sabina Čabaravdić)