Zbog ratnih zločina počinjenih tokom rata na području Doboja, Dervente, Teslića, Bosanskog Broda, Bosanskog Šamca, Odžaka, Orašja i Modriče, u Tužilaštvu BiH trenutno se nalazi 25 predmeta koji su u najzrelijoj fazi, što znači da se ubrzo može očekivati podizanje optužnica u tim slučajevima.
Radi se o običnim vojnicima, oficirima i ratnim predstavnicima političkih struktura, kazao je glasnogovornik Tužilaštva BiH Boris Grubešić na Okruglom stolu u Doboju o približavanju državnih pravosudnih institucija lokalnoj zajednici.
„Vrlo je raznolika struktura predmeta. Postoje predmeti koji se odnose na osumnjičene koji su bili pripadnici sve tri oružane snage u sukobu tijekom rata u BiH. Naročito što se za Doboj vežu i određeni gradovi u Posavini, tako da imamo, doista, raznoliku strukturu predmeta trenutačno u radu gdje imamo određen broj osumnjičenih osoba", naveo je Grubešić.
Raspravu o približavanju rada pravosudnih institucija BiH lokalnoj zajednici u Doboju je organizovao Helsinški odbor za ljudska prava u RS, uz podršku Ambasade SAD u BiH i u saradnji sa Tužilaštvom i Sudom BiH, kaže predstavnica Helsinškog odbora za ljudska prava u RS Vedrana Subotić.
„To je jako bitno pošto javnost nema jasnu predstavu o radu Suda i Tužilaštva. Neko ima predrasude iz različitih razloga, a kada vide na konkretnim primjerima kako to rade Sud i Tužilaštvo mogu da razgovaraju s njima, da ih pitaju šta ih zanima i da na taj način razjasne neke svoje stavove“, pojasnila je Vedrana Subotić.
Žrtve i zločinci imaju imena
Ovo je tema o kojoj se mora govoriti i u Doboju, kazao je član Udruženja logoraša Zeničko- dobojskog kantona Zahid Kremić.
„Jer mnogi ne znaju šta se u Doboju desilo od 1992. do 1995. godine, da je Doboj bio logor – grad i da je u Doboju, još pored toga, bilo12 mjesta na kojima smo mi logoraši provodili i na kojima su torture vršene i na kojima je izvršeno najgore – da su logoraši ubijeni. Da li oni znaju šta se desilo u Doboju? Da li znaju i da li je zločin kad sam ja iz svog stana odveden s lisicama na rukama, kad sam premlaćivan u logorima na tri mjesta?“, kaže Kremić.
Politički napadi na pravosudne institucije BiH koje se bave procesuirajem počinjenih ratnih zločina nisu posljedica objektivne analize o njihovom radu, smatra predsjednik Foruma građana Tuzle Vehid Šehić.
„Provejava nešto protiv čega se ja borim od 1993. godine da mi žrtve, radi kojih se sve ovo čini i procesuira, opet prebrojavamo po nacionalnoj osnovi, a tako i gledamo na one koji su osumnjičeni za ratni zločin. Ukoliko bismo uspjeli da zločince gledamo kao zločince sa svojim imenom i prezimenom, žrtve sa svojim imenom i prezimenom, drugačije bismo gledali“, smatra Vehid Šehić.
Sud BiH je prva pravosudna institucija u regionu kojoj je Haški tribunal na daljnje procesuiranje prebacio predmete ratnih zločina i nikada od strane Tribunala nije bilo primjedbi na njegovu pristrasnost ili neprofesionalnost.
Zbog ratnih zločina počinjenih na području Doboja Sud BiH do sada je pravosnažno osudio Predraga Kujundžića, komandanta jedinice „Predini vukovi“, na 17 godina zatvora, dok je bivši pripadnik Vojske RS Miodrag Marković nepravosnažno osuđen na sedam godina zatvora.
Pred Sudom BiH zbog ratnih zločina nad civilima na području Dervente i Bosanskog Broda pravosnažno je osuđen Ivica Vrdoljak, bivši pripadnik Hrvatskog vijeća obrane iz Dervente, kazali su predstavnici Suda i Tužilastva BiH na okruglom stolu u Doboju.
Helsinški odbor za ljudska prava u RS i Forum građana Tuzle zajednički realizuju projekat "Dostižna pravda", sa ciljem da informacije o radu pravosudnih institucija koje se bave počinjenima ratnim zločinima u BiH približe građanima.
Prije Doboja ovakve rasprave održane su u dvadesetak bh. gradova .iz kojih je neka osoba pravosnažno osuđena zbog počinenih ratnih zločina tokom rata u BiH.
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Evropa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).
Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.
Program uređuju Dženana Halimović, Marija Arnautović i Dženana Karabegović.
Tekstove svih priloga iz emisije možete naći ovdje.
Radi se o običnim vojnicima, oficirima i ratnim predstavnicima političkih struktura, kazao je glasnogovornik Tužilaštva BiH Boris Grubešić na Okruglom stolu u Doboju o približavanju državnih pravosudnih institucija lokalnoj zajednici.
"Postoje predmeti koji se odnose na osumnjičene koji su bili pripadnici sve tri oružane snage u sukobu tijekom rata u BiH", naveo je Boris Grubešić.
„Vrlo je raznolika struktura predmeta. Postoje predmeti koji se odnose na osumnjičene koji su bili pripadnici sve tri oružane snage u sukobu tijekom rata u BiH. Naročito što se za Doboj vežu i određeni gradovi u Posavini, tako da imamo, doista, raznoliku strukturu predmeta trenutačno u radu gdje imamo određen broj osumnjičenih osoba", naveo je Grubešić.
Raspravu o približavanju rada pravosudnih institucija BiH lokalnoj zajednici u Doboju je organizovao Helsinški odbor za ljudska prava u RS, uz podršku Ambasade SAD u BiH i u saradnji sa Tužilaštvom i Sudom BiH, kaže predstavnica Helsinškog odbora za ljudska prava u RS Vedrana Subotić.
„To je jako bitno pošto javnost nema jasnu predstavu o radu Suda i Tužilaštva. Neko ima predrasude iz različitih razloga, a kada vide na konkretnim primjerima kako to rade Sud i Tužilaštvo mogu da razgovaraju s njima, da ih pitaju šta ih zanima i da na taj način razjasne neke svoje stavove“, pojasnila je Vedrana Subotić.
Žrtve i zločinci imaju imena
Ovo je tema o kojoj se mora govoriti i u Doboju, kazao je član Udruženja logoraša Zeničko- dobojskog kantona Zahid Kremić.
„Jer mnogi ne znaju šta se u Doboju desilo od 1992. do 1995. godine, da je Doboj bio logor – grad i da je u Doboju, još pored toga, bilo12 mjesta na kojima smo mi logoraši provodili i na kojima su torture vršene i na kojima je izvršeno najgore – da su logoraši ubijeni. Da li oni znaju šta se desilo u Doboju? Da li znaju i da li je zločin kad sam ja iz svog stana odveden s lisicama na rukama, kad sam premlaćivan u logorima na tri mjesta?“, kaže Kremić.
Politički napadi na pravosudne institucije BiH koje se bave procesuirajem počinjenih ratnih zločina nisu posljedica objektivne analize o njihovom radu, smatra predsjednik Foruma građana Tuzle Vehid Šehić.
„Provejava nešto protiv čega se ja borim od 1993. godine da mi žrtve, radi kojih se sve ovo čini i procesuira, opet prebrojavamo po nacionalnoj osnovi, a tako i gledamo na one koji su osumnjičeni za ratni zločin. Ukoliko bismo uspjeli da zločince gledamo kao zločince sa svojim imenom i prezimenom, žrtve sa svojim imenom i prezimenom, drugačije bismo gledali“, smatra Vehid Šehić.
Sud BiH je prva pravosudna institucija u regionu kojoj je Haški tribunal na daljnje procesuiranje prebacio predmete ratnih zločina i nikada od strane Tribunala nije bilo primjedbi na njegovu pristrasnost ili neprofesionalnost.
Zbog ratnih zločina počinjenih na području Doboja Sud BiH do sada je pravosnažno osudio Predraga Kujundžića, komandanta jedinice „Predini vukovi“, na 17 godina zatvora, dok je bivši pripadnik Vojske RS Miodrag Marković nepravosnažno osuđen na sedam godina zatvora.
Pred Sudom BiH zbog ratnih zločina nad civilima na području Dervente i Bosanskog Broda pravosnažno je osuđen Ivica Vrdoljak, bivši pripadnik Hrvatskog vijeća obrane iz Dervente, kazali su predstavnici Suda i Tužilastva BiH na okruglom stolu u Doboju.
Helsinški odbor za ljudska prava u RS i Forum građana Tuzle zajednički realizuju projekat "Dostižna pravda", sa ciljem da informacije o radu pravosudnih institucija koje se bave počinjenima ratnim zločinima u BiH približe građanima.
Prije Doboja ovakve rasprave održane su u dvadesetak bh. gradova .iz kojih je neka osoba pravosnažno osuđena zbog počinenih ratnih zločina tokom rata u BiH.
Pred licem pravde sa IWPR (april 2011)
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Evropa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).
Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.
Program uređuju Dženana Halimović, Marija Arnautović i Dženana Karabegović.
Tekstove svih priloga iz emisije možete naći ovdje.