Miting podrške haškom optuženiku Ratku Mladiću održan 31. maja u Banjaluci, pokazao je da u Republici Srpskoj ne postoji klima za suočavanje s ratnim zločinima.
Veliki dio javnosti tog entiteta Mladića doživljava kao heroja, dok se vlasti ne žele otvoreno suprotstaviti nacionalno orijentisanom biračkom tijelu. Istovremeno, politički vrh RS ne želi se zamjeriti zvaničnom Beogradu, niti otvoreno dovesti u pitanje svoju dejtonsku obavezu saradnje s Haškim tribunalom.
Učesnici mitinga podrške Ratku Mladiću, koji je organizovala Boračka organizacija RS, jasno su stavili do znanja da se taj haški optuženik doživljava kao heroj, a oni koji su ga uhapsili – kao izdajnici srpskog naroda.
''Podršku generalu Ratku Mladiću je za dati hiljadu posto, to je jedini srpski general koji je branio Republiku Srpsku i odbranio srpski narod.''
Ratko Mladić se, kao bivši komandant VRS, tereti za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja rata, a u optužnici protiv bivšeg predsjednika RS Radovana Karadžića spominje se kao “jedan od ključnih saučesnika u udruženom zločinačkom poduhvatu”.
Dodik diplomata
Ipak, niko od učesnika mitinga ni jednom rječju nije spomenuo zločine za koje se Mladić tereti. Naprotiv, o njemu se govorilo s puno poštovanja, kao o osobi zaslužnoj za stvaranje Republike Srpske i opstanak srpskog naroda u BiH.
Ono što je, međutim, mnogima palo u oči jeste činjenica da mitingu podrške Mladiću nije prisustvovao predsjednik RS Milorad Dodik.
U svom prvom saopštenju, po Mladićevom hapšenju, 26. maja, Dodik je izjavio da to predstavlja “ispunjenje međunarodnih obaveza iz Dejtonskog sporazuma, koje su preuzele sve države u regionu”. Ova, netipično diplomatska izjava za Dodika bila je povod za brojne analize.
Direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije IFIMES Bahtijar Aljaf ističe da Dodik mora dati podršku Srbiji za Mladićevo hapšenje, ali istovremeno nastaviti igrati na kartu, kako kaže, nacionalne histerije.
''On je sad između dvije vatre. Ono što je govorio sad ne može demantirati. Ustvari, dao je potporu Borisu Tadiću što se tiče hapšenja tih ratnih zločinaca. On ovdje igra dvojnu igru i normalno da njemu to nije, kao što smo više puta rekli da Milorad Dodik ne radi ni jednu stvar koja je u interesu srpskog naroda. Ono što on radi je u interesu svoje vlasti, da ostane vlasti i on ne bira metode za to", ocjenjuje Aljaf.
I mediji u rukavicama o Mladiću
Predsednik Narodne skupštine RS Igor Radojičić, umjesto o odnosu prema zločinima i optužnici po kojoj se tereti ratni general vojske bosanskih Srba, ograđuje se i brine zbog eventualne odgovornosti RS:
„Hajde da se ograničimo na jedan formalno-pravni aspekt stvari. Haški tribunal je koncipiran kao tribunal koji utvrđuje individualnu odgovornost. Haški tribunal nema mandat da se bavi bilo kakvim pitanjima kolektiviteta, on nema mandat da se bavi odgovornošću političkih partija čak, pa ni nečim drugim. Prema tome, on je i do sada bio i ostaće u okviru onog mandata koji mu je dat kada je osnovan i baviće se individualnom odgovornošću.“
Analitičari ocjenjuju da se ni većina medija u RS nije usuđivala upuštati u priču o zločinima za koje se Mladić tereti. Izvještavanja su, kaže urednik portala Buka Aleksandar Trifunović, bila površna – o samom hapšenju, te o detaljima koji se ne tiču zločina.
''Mogao se primjetiti, da tako kažem, odnos prema toj informaciji kao da se tiče nekog drugog, kao da je Ratko Mladić čovjek koji nema nikakve veze sa ovim prostorom, prostorom RS, tako da se mediji nisu utrkivali sa komentarima i u traženju objašnjenja, prije svega, zašto Ratkom Mladić treba da odgovara'', kaže Trifunović.
Psiholog Srđan Puhalo podsjeća da najveći dio javnosti Republike Srpske ne želi znati za drugu stranu priče o Ratku Mladiću.
''Prvo što je ta istina veoma bolna, što suočavanje sa tom istinom znači priznavanje stvari s kojima se ni jedan normalan čovjek ne može ponositi i sa tim Srbi neće da se suoče'', navodi Puhalo.
Na mitingu podrške Ratku Mladiću u Banjaluci, predočena je inicijativa da se taj haški optuženik proglasi herojem, kako je rečeno, otadžbinskog rata.
I koliko god vlasti RS nastojale u rukavicama postupati u slučaju Mladić, da umire svoje biračko tijelo pristale su odobriti sredstva za pomoć odbrani srbima osumnjičenim za ratne zločine.
Analitičari takođe podsjećaju da finansijska ulaganja u dobranu Ratka Mladića nisu neshvatljiva ako se ima u vidu šta bi za opstanak RS značila potencijalna osuda za udruženi zločinački poduhvat u slučaju Karadžić i Mladić.
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Evropa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).
Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.
Program uređuju Dženana Halimović, Marija Arnautović i Dženana Karabegović.
Tekstove svih priloga iz emisije možete naći ovdje.
Sve o hapšenju optuženika za genocid i zločine protiv čovječnosti nakon 15 godina bježanja od pravde. Svjedočenja, analize, komentari, multimedija.
Veliki dio javnosti tog entiteta Mladića doživljava kao heroja, dok se vlasti ne žele otvoreno suprotstaviti nacionalno orijentisanom biračkom tijelu. Istovremeno, politički vrh RS ne želi se zamjeriti zvaničnom Beogradu, niti otvoreno dovesti u pitanje svoju dejtonsku obavezu saradnje s Haškim tribunalom.
Učesnici mitinga podrške Ratku Mladiću, koji je organizovala Boračka organizacija RS, jasno su stavili do znanja da se taj haški optuženik doživljava kao heroj, a oni koji su ga uhapsili – kao izdajnici srpskog naroda.
''Podršku generalu Ratku Mladiću je za dati hiljadu posto, to je jedini srpski general koji je branio Republiku Srpsku i odbranio srpski narod.''
Ratko Mladić se, kao bivši komandant VRS, tereti za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja rata, a u optužnici protiv bivšeg predsjednika RS Radovana Karadžića spominje se kao “jedan od ključnih saučesnika u udruženom zločinačkom poduhvatu”.
Dodik diplomata
Ipak, niko od učesnika mitinga ni jednom rječju nije spomenuo zločine za koje se Mladić tereti. Naprotiv, o njemu se govorilo s puno poštovanja, kao o osobi zaslužnoj za stvaranje Republike Srpske i opstanak srpskog naroda u BiH.
Ono što je, međutim, mnogima palo u oči jeste činjenica da mitingu podrške Mladiću nije prisustvovao predsjednik RS Milorad Dodik.
U svom prvom saopštenju, po Mladićevom hapšenju, 26. maja, Dodik je izjavio da to predstavlja “ispunjenje međunarodnih obaveza iz Dejtonskog sporazuma, koje su preuzele sve države u regionu”. Ova, netipično diplomatska izjava za Dodika bila je povod za brojne analize.
Direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije IFIMES Bahtijar Aljaf ističe da Dodik mora dati podršku Srbiji za Mladićevo hapšenje, ali istovremeno nastaviti igrati na kartu, kako kaže, nacionalne histerije.
''On je sad između dvije vatre. Ono što je govorio sad ne može demantirati. Ustvari, dao je potporu Borisu Tadiću što se tiče hapšenja tih ratnih zločinaca. On ovdje igra dvojnu igru i normalno da njemu to nije, kao što smo više puta rekli da Milorad Dodik ne radi ni jednu stvar koja je u interesu srpskog naroda. Ono što on radi je u interesu svoje vlasti, da ostane vlasti i on ne bira metode za to", ocjenjuje Aljaf.
I mediji u rukavicama o Mladiću
Predsednik Narodne skupštine RS Igor Radojičić, umjesto o odnosu prema zločinima i optužnici po kojoj se tereti ratni general vojske bosanskih Srba, ograđuje se i brine zbog eventualne odgovornosti RS:
„Hajde da se ograničimo na jedan formalno-pravni aspekt stvari. Haški tribunal je koncipiran kao tribunal koji utvrđuje individualnu odgovornost. Haški tribunal nema mandat da se bavi bilo kakvim pitanjima kolektiviteta, on nema mandat da se bavi odgovornošću političkih partija čak, pa ni nečim drugim. Prema tome, on je i do sada bio i ostaće u okviru onog mandata koji mu je dat kada je osnovan i baviće se individualnom odgovornošću.“
Analitičari ocjenjuju da se ni većina medija u RS nije usuđivala upuštati u priču o zločinima za koje se Mladić tereti. Izvještavanja su, kaže urednik portala Buka Aleksandar Trifunović, bila površna – o samom hapšenju, te o detaljima koji se ne tiču zločina.
''Mogao se primjetiti, da tako kažem, odnos prema toj informaciji kao da se tiče nekog drugog, kao da je Ratko Mladić čovjek koji nema nikakve veze sa ovim prostorom, prostorom RS, tako da se mediji nisu utrkivali sa komentarima i u traženju objašnjenja, prije svega, zašto Ratkom Mladić treba da odgovara'', kaže Trifunović.
Psiholog Srđan Puhalo podsjeća da najveći dio javnosti Republike Srpske ne želi znati za drugu stranu priče o Ratku Mladiću.
''Prvo što je ta istina veoma bolna, što suočavanje sa tom istinom znači priznavanje stvari s kojima se ni jedan normalan čovjek ne može ponositi i sa tim Srbi neće da se suoče'', navodi Puhalo.
Na mitingu podrške Ratku Mladiću u Banjaluci, predočena je inicijativa da se taj haški optuženik proglasi herojem, kako je rečeno, otadžbinskog rata.
I koliko god vlasti RS nastojale u rukavicama postupati u slučaju Mladić, da umire svoje biračko tijelo pristale su odobriti sredstva za pomoć odbrani srbima osumnjičenim za ratne zločine.
Analitičari takođe podsjećaju da finansijska ulaganja u dobranu Ratka Mladića nisu neshvatljiva ako se ima u vidu šta bi za opstanak RS značila potencijalna osuda za udruženi zločinački poduhvat u slučaju Karadžić i Mladić.
Pred licem pravde sa IWPR (april 2011)
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Evropa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).
Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.
Program uređuju Dženana Halimović, Marija Arnautović i Dženana Karabegović.
Tekstove svih priloga iz emisije možete naći ovdje.
Sve o Ratku Mladiću
Sve o hapšenju optuženika za genocid i zločine protiv čovječnosti nakon 15 godina bježanja od pravde. Svjedočenja, analize, komentari, multimedija.