Okružna i kantonalna tužilaštva opterećena su velikim brojem predmeta. Uz ratni zločin obrađuju se i svi ostali predmeti iz opšteg kriminaliteta. Novca nema, kapaciteti sudova su mali. Sudije i tužioci nisu u mogućnosti nadoknaditi zaostatak, a gube i svjedoke koji su zasićeni dugotrajnim procedurama.
Državnom strategijom za rad i rješavanje predmeta ratnih zločina predviđeno je da se predmeti ustupaju nadležnim tužilaštvima po mjesnoj nadležnosti, te da se stvore uslovi za brzo i efikasno procesuiranje ratnih zločina. No, okružni i kantonalni sudovi ni dvije godine nakon donošenja ove strategije ne mogu da riješe problem nedostatka kadrova a samim tim i finansijskih sredstava, prije svega kada su u pitanju tužilaštva koja provode istrage.
To potvrđuje glasnogovornica Tužilaštva Kantona Sarajevo Jasmina Omičević.
„Kantonalno tužilaštvo u Sarajevu je, generalno posmatrajući, opterećeno velikim brojem predmeta. Raspolaže manjkom kadra za uspješno procesuiranje predmeta ratnih zločina, kao i predmeta iz drugih oblasti kriminaliteta. Ista stvar je kada je finansijski aspekt, tako da je potrebno poboljšati, kako kadrovske, tako i finansijske kapacitete ovog Tužilaštva, da bi se uspješno procesuirali predmeti ratnog zločina“, kaže Jasmina Omičević.
Sličan odgovor dali su i iz Okružnog tužilaštva Istočno Sarajevo koje radi trenutno na rješavanju 51 predmeta ratnog zločina protiv 799 lica i 14 predmeta protiv nepoznatih izvršioca.
Glavni okružni tužilac Rajko Čolović u pismenom odgovoru navodi kako je do sada na predmetima „ratnih zločina“ bio angažovan jedan tužilac.
Međutim, imajući u vidu veliki broj lica protiv kojih se postupak vodi, jedan tužilac ne može postići zadovoljavajuću ažurnost i efikasnost u rješavanju tih predmeta, tako da je nužno proširenje sistematizacije broja tužilaca u ovom Tužilaštvu namjenski za rad na predmetima ove prirode.
U sudovima nemaju ovu vrstu problema.
„Procesuirali smo jedan predmet ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. Ovaj Sud je donio oslobađajuću presudu zbog nedostatka dokaza. Također imamo još jedan predmet ratnog zločina protiv civilnog stanovništva koji se nalazi u fazi izvođenja dokaza odbrane. Mogu slobodno da kažem da nismo do sada imali nikakvih problema oko procesuiranja, niti oko obezbjeđenja dokaza, pogotovo kod obezbjeđenja predloženih svjedoka“, navodi sudija Mirko Božović iz Okružnog suda Istočno Sarajevo.
Nedostupnost svjedoka
Slična je situacija i u Kantonalnom sudu Sarajevo, potvrđuje predsjednica Suda Begzada Gavrankapetanović Salihagić.
„Do formiranja državnog Suda Kantonalni sud u Sarajevu je presudio nekih tridesetak predmeta. To je otprilike koliko svi ostali sudovi cijele BiH. Imali smo i velike predmete i velika suđenja. Kako je formiran državni Sud, taj se broj smanjio, pa smo imali četiri – pet nezavršenih, pa je to sve padalo. E, sad imamo jedan nezavršen predmet koji je u toku. Ja znam da je faktički limitirajući broj tužilaca. Tu treba povećati broj“, ocjenjuje predsjednica Kantonalnog suda Sarajevo.
Jedan od problema sa kojima se susreću tužilaštva je i nedostupnost svjedoka, ali i nedovoljno dobri uslovi za zaštićene svjedoke, napominje glasnogovornica Tužilaštva KS Jasmina Omičević.
„Činjenica je da Tužilaštvo teško dolazi do svjedoka koji su oštećeni u predmetima ratnih zločina, odnosno koji su neposredni očevici ove vrste zločina, koji mogu dati relevantne iskaze i koji mogu usmjeriti istragu u odgovarajućem pravcu. Iz tog razloga ovi procesi su dugotrajni“, pojašnjava Omičević.
Većina tužilaštava uputila je zahtjev Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH da razmotre kako riješiti problem nedostatka kadrova jer postojeći, zbog povećanog broja predmeta, ne stižu u kratkom roku napraviti istrage, uz napomenu da će povećan broj predmeta svakako opteretiti i postojeća finasijska sredstva koja su izvan plana i očekivanih troškova doznačenih za krivični postupak.
*****
Program Pred licem pravde - Zločin i Kazna o suđenjima za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije - svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u radijskom programu Radija Slobodna Evropa - svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - i na našoj internet stranici. (Autori programa Pred licem pravde: Dženana Halimović, Dženana Karabegović)
Državnom strategijom za rad i rješavanje predmeta ratnih zločina predviđeno je da se predmeti ustupaju nadležnim tužilaštvima po mjesnoj nadležnosti, te da se stvore uslovi za brzo i efikasno procesuiranje ratnih zločina. No, okružni i kantonalni sudovi ni dvije godine nakon donošenja ove strategije ne mogu da riješe problem nedostatka kadrova a samim tim i finansijskih sredstava, prije svega kada su u pitanju tužilaštva koja provode istrage.
To potvrđuje glasnogovornica Tužilaštva Kantona Sarajevo Jasmina Omičević.
„Kantonalno tužilaštvo u Sarajevu je, generalno posmatrajući, opterećeno velikim brojem predmeta. Raspolaže manjkom kadra za uspješno procesuiranje predmeta ratnih zločina, kao i predmeta iz drugih oblasti kriminaliteta. Ista stvar je kada je finansijski aspekt, tako da je potrebno poboljšati, kako kadrovske, tako i finansijske kapacitete ovog Tužilaštva, da bi se uspješno procesuirali predmeti ratnog zločina“, kaže Jasmina Omičević.
Sličan odgovor dali su i iz Okružnog tužilaštva Istočno Sarajevo koje radi trenutno na rješavanju 51 predmeta ratnog zločina protiv 799 lica i 14 predmeta protiv nepoznatih izvršioca.
Glavni okružni tužilac Rajko Čolović u pismenom odgovoru navodi kako je do sada na predmetima „ratnih zločina“ bio angažovan jedan tužilac.
Međutim, imajući u vidu veliki broj lica protiv kojih se postupak vodi, jedan tužilac ne može postići zadovoljavajuću ažurnost i efikasnost u rješavanju tih predmeta, tako da je nužno proširenje sistematizacije broja tužilaca u ovom Tužilaštvu namjenski za rad na predmetima ove prirode.
U sudovima nemaju ovu vrstu problema.
„Procesuirali smo jedan predmet ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. Ovaj Sud je donio oslobađajuću presudu zbog nedostatka dokaza. Također imamo još jedan predmet ratnog zločina protiv civilnog stanovništva koji se nalazi u fazi izvođenja dokaza odbrane. Mogu slobodno da kažem da nismo do sada imali nikakvih problema oko procesuiranja, niti oko obezbjeđenja dokaza, pogotovo kod obezbjeđenja predloženih svjedoka“, navodi sudija Mirko Božović iz Okružnog suda Istočno Sarajevo.
Nedostupnost svjedoka
Slična je situacija i u Kantonalnom sudu Sarajevo, potvrđuje predsjednica Suda Begzada Gavrankapetanović Salihagić.
„Do formiranja državnog Suda Kantonalni sud u Sarajevu je presudio nekih tridesetak predmeta. To je otprilike koliko svi ostali sudovi cijele BiH. Imali smo i velike predmete i velika suđenja. Kako je formiran državni Sud, taj se broj smanjio, pa smo imali četiri – pet nezavršenih, pa je to sve padalo. E, sad imamo jedan nezavršen predmet koji je u toku. Ja znam da je faktički limitirajući broj tužilaca. Tu treba povećati broj“, ocjenjuje predsjednica Kantonalnog suda Sarajevo.
Tužilaštvo teško dolazi do svjedoka koji su neposredni očevici ove vrste zločina
Jedan od problema sa kojima se susreću tužilaštva je i nedostupnost svjedoka, ali i nedovoljno dobri uslovi za zaštićene svjedoke, napominje glasnogovornica Tužilaštva KS Jasmina Omičević.
„Činjenica je da Tužilaštvo teško dolazi do svjedoka koji su oštećeni u predmetima ratnih zločina, odnosno koji su neposredni očevici ove vrste zločina, koji mogu dati relevantne iskaze i koji mogu usmjeriti istragu u odgovarajućem pravcu. Iz tog razloga ovi procesi su dugotrajni“, pojašnjava Omičević.
Većina tužilaštava uputila je zahtjev Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH da razmotre kako riješiti problem nedostatka kadrova jer postojeći, zbog povećanog broja predmeta, ne stižu u kratkom roku napraviti istrage, uz napomenu da će povećan broj predmeta svakako opteretiti i postojeća finasijska sredstva koja su izvan plana i očekivanih troškova doznačenih za krivični postupak.
*****
Program Pred licem pravde - Zločin i Kazna o suđenjima za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije - svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u radijskom programu Radija Slobodna Evropa - svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - i na našoj internet stranici. (Autori programa Pred licem pravde: Dženana Halimović, Dženana Karabegović)