Nudimo Srbiji evropsku perspektivu

Maxime Verhagen

Europska unija je nedavno odgodila potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa Srbijom, između ostaloga, i zbog protivljenja Holandije.
Vlasti te zemlje smatrale su neprihvatljivim da Unija pravi dodatne ustupke Srbiji i odustane od svojih zahtjeva za izručenjem najtraženijih odbjeglih ratnih zločinaca koji se još uvijek kriju u toj zemlji. Holandski ministar vanjskih poslova Maxime Verhagen pojašnjava stajalište koje vlada u Hagu ima prema ovom pitanju.


S njime je razgovarao naš novinar Simon Jennings.

RSE
: Gospodine Verhagen, možete li u kratkim crtama objasniti zašto Evropska unija još uvijek neće dopustiti da Srbija potpiše Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju?

Maxime Verhagen: Potpuno je jasno da, u skladu sa našim stavovima, saradnja sa Tribunalom ostaje jednako važna kao što je to bila i ranije. Evropska unija je već više puta uslovila potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Svima je, naravno, poznato da je jedno od osnovnih načela EU to da se trebaju osigurati uslovi za pomirenje u regionu i svi oni elementi koji su bili osnova evropske integracije utemeljene nakon Drugog svjetskog rata. Ali želimo da svima bude apsolutno jasno da se genocid više nikada ne smije ponoviti na evropskom tlu. Mi moramo početi primjenjivati evropske vrijednosti i standarde, naročito ako želimo jačati veze sa zemljama koje imaju šansu da se pridruže EU, a svi znamo da Srbija skriva osobu koja je optužena za najstrašnije zločine počinjene na evropskom tlu poslije Drugog svjetskog rata.

RSE: Možete li nam reći zašto baš Holandija, uz još nekoliko evropskih zemalja, tako uporno insistira na tim vrijednostima i načelima o kojima ste govorili?

Maxime Verhagen: U debati koja je uslijedila u Holandiji nakon posljednjeg proširenja Evropske unije, naši građani su jasno stavili do znanja da žele garanciju da će određeni kriteriji morati biti ispunjeni prije nego što neka zemlja dobije mogućnost da postane članica EU. Jasno smo naznačili koji to kriteriji trebaju biti ispunjeni prije nego što se dobije članstvo u Uniji ili omogući potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, što je prvi korak ka članstvu.

Naše je stajalište da bi Evropa trebala nastaviti podržavati Tribunal i osigurati da niko ko je počinio najstrašnije zločine na evropskom tlu ne ostane nekažnjen...

Drugo, ono što je po meni važno je to da mi, kao zemlja domaćin Tribunalu za ratne zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije, imamo posebnu odgovornost prema tom sudu, kojem moramo osigurati neometano funkcioniranje. Naše je stajalište da bi Evropa trebala nastaviti podržavati Tribunal i osigurati da niko ko je počinio najstrašnije zločine na evropskom tlu ne ostane nekažnjen. Zbog toga sam u razgovorima sa bivšom tužiteljicom Carlom Del Ponte i sa sadašnjim tužiocem naglasio da ćemo mi, kao zemlja domaćin, učiniti sve da im omogućimo da svoj posao obavljaju kako treba.

RSE: Međutim, čini se da EU sve više razmišlja o ublažavanju svojih kriterija. Gospodin Oli Rehn i Komisija za proširenje razmatraju mogućnost da se Srbiji dopusti da potpiše Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, s tim da joj se ne dozvoli puno članstvo dok svi bjegunci ne budu u Hagu. Prije svega, vidite li vi ovo kao mogući ishod? I da li bi u tom slučaju bilo realno očekivati da će pravda biti zadovoljena i bjegunci isporučeni Hagu?

Maxime Verhagen: Ne volim kad se pravila mijenjaju dok igra traje. Mi smo to jasno stavili do znanja. Ustanovili smo određena pravila i sad ih trebamo primjenjivati. To se može odraziti na kredibilitet EU i kredibilitet evropske integracije. Mi ne smijemo potcjenjivati potrebu za podrškom javnosti kada je u pitanju evropska integracija. Ako izgubimo kredibilitet, tada će doći u pitanje i podrška javnosti koju imamo.

Ipak, tokom razgovora koje smo imali sa Evropskom unijom, ponudio sam se da započnem politički dijalog između Srbije i EU. Vjerujem da moramo jasno reći Srbiji da im želimo ponuditi perspektivu, evropsku perspektivu.

Nudeći politički dijalog, mi poručujemo da želimo sarađivati sa Srbijom kako bismo ojačali demokratske procese, poboljšali ekonomsku stabilnost, te omogućili, ali isto tako i postigli, punu saradanju Srbije sa Tribunalom. Svrha svega toga je da se pomogne Srbiji da ispuni kriterije za eventualno članstvo u EU. Značenje ove ponude je da se jasno stavi na znanje ljudima u Srbiji da mi vidimo budućnost Srbije u Evropi i unutar EU. Stoga se nadam da će Srbija prihvatiti ovu ponudu, jer ono što mi nudimo je evropska perspektiva.

Zaista će biti šteta ako Srbija to ne prihvati, ali odluka će biti je njena. Dakle, s jedne strane, nedvosmisleno sam poručio Srbiji da je za članstvo u Uniji i potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju neohodno prethodno ispuniti sve uslove, uključujući i punu saradnju sa Tribunalom. S druge strane, jasno sam poručio da mi Srbiji nudimo evropsku perspektivu.

Skandalozni tok suđenja Glavašu i sramotni događaji koji ga prate

Viktor Ivančić

Redakcija splitskog tjednika Feral Tribune najavila je ove sedmice da će se obratiti Europskoj komisiji i svim međunarodnim tijelima zaduženim za pregovore s Hrvatskom i upozoriti ih na, kako kažu, skandalozni tok suđenja Branimiru Glavašu i sramotne događaje koji ga prate, za što odgovornim smatraju službenu hrvatsku politiku.

Međunarodnu akciju Feral pokreće nakon što je Glavašev odvjetnički tim najavio da će tužiti i tražili milijun kuna odštete zbog naslovnice tog tjednika, na kojoj je kopija prijetećeg pisma kojeg je dobio Feralov novinar Drago Hedl, s naslovom "Glavaševe prijetnje".

Branimir Glavaš, optužen za likvidacije osječkih Srba 1991. godine, odnedavno se brani sa slobode.

Naš spilitski suradnik Goran Vežić o Feralovim je navodima razgovarao s glavnim urednikom ovog lista Viktorom Ivančićem.

RSE: Kome ste se od međunarodnih institucija sve obratili i kakve odjeke očekujete nakon vašeg saopćenja u kojem kažete da Branimir Glavaš, odnosno odvjetnici Branimira Glavaša, najavljuju tužbu protiv vas i zahtjev za odštetu od milijun kuna?

Viktor Ivančić: Mi smo se obratili Evropskoj komisiji. Obratili smo se mnogim evropskim institucijama koje su zadužene za pregovore Hrvatske s Evropskom unijom i obratili smo se svim strukovnim, dakle novinarskim, međunarodnim organizacijama. Reakcija će sigurno biti. One su naš apel prihvatile vrlo ozbiljno.

Radi se, naime, o tome da prijetnje svjedocima u slučaju Glavaš i prijetnje Feralovom uredniku Dragi Hedlu koincidiraju sa političkom odlukom da se Branimir Glavaš pusti iz zatvora i brani sa slobode, čime su zapravo suspendirane sve dotadašnje sudske odluke.

smatramo da je to sramotan način da se politika tako miješa u pravosuđe, da je to nespojivo sa nekakvim evropskim demokratskim tradicijama...

Budući da mi smatramo da je to sramotan način da se politika tako miješa u pravosuđe, da je to nespojivo sa nekakvim evropskim demokratskim tradicijama i da se na taj način ukidaju odluke sudskih organa, a to za posljedicu ima prijetnje, zastrašivanje i pretvaranje cijelog sudskog postupka Branimiru Glavašu u jednu najobičniju farsu, osjetili smo potrebu da reagiramo na ovaj način.

Mi bi se obratili hrvatskim državnim i političkim institucijama da nismo izgubili svaku nadu da one u tom smislu nešto zaista žele i napraviti. Kako mi vidimo stvari, hrvatske političke institucije zapravo podupiru optuženika za ratne zločine.

RSE: U prilog vašoj tezi ide i činjenica da je Branimir Glavaš od strane Odbora za izbor i imenovanje bio predložen za saborski odbor, koji drugi, nego za ljudska prava. On je sam odustao od tog izbora. Šta to kazuje, kad ne samo njegova stranka nego i saborski odbor njega predlaže? Gdje smo to mi?

Viktor Ivančić: To je samo farsa koju je ova zemlja zaslužila, odnosno ova politička elita je zaslužila tu farsu. Samo na simboličkoj razini je blasfemično da Glavaš sjedi u saborskom Odboru za zaštitu ljudskih prava i zaštitu prava nacionalnih manjima. Ali to, zapravo, nije sramota. Sramota je da optuženik za ratne zločine sjedi u Saboru. Sramota je dvostruka. Najprije zato što je izabran i tu možemo govoriti o kolektivnoj svijesti u Hrvatskoj, a s druge strane, zbog toga što je političkom odlukom on pušten iz zatvora i pripušten u rad Sabora. Sada mi se čini dijelom cinično zgražati se kako je on mogao ući u Odbor za zaštitu ljudskih prava, a ne zgražati se zato što mu je omogućeno da sjedi u najvišem tijelu vlasti u Hrvatskoj.

RSE: 16 godina nakon završetka onih žešćih ratnih operacija u Hrvatskoj i 8 godina nakon Tuđmanove smrti, ovaj slučaj pokazuje kao da te olovne godine još uvijek traju. Vi ste digli svoj glas, ali javnost uglavnom šuti.

Viktor Ivančić: Zbog toga što ovdje dubinskih promjena nije bilo. Mi živimo nešto bolje nego što smo živjeli prije 15 ili 10 godina, međutim, dubinske promjene u političkom smislu, naročito u smislu odnosa političkog i kolektivnog prema nečemu što je ratni zločin, one se nisu dogodile. Radi se o nekim kozmetičkim intervencijama i stalno prisutnoj činjenici da Hrvatska u tom smislu zapravo ne bi ništa mijenjala da nije prisiljena na to od međunarodne zajednice. Ti procesi, uključujući i proces Glavašu i neka druga suđenja, vode se krajnje nevoljko, vode se praktički pod prisilom. Cijelo vrijeme se s političke pozornice daje do znanja da mi to činimo zato što moramo, zato što je naš strateški cilj ući u EU, umjesto da se šalju političke poruke kako mi to moramo napraviti zbog samih sebe. Zbog toga, bilo kakva mala turbulencija vraća krug unazad. Mi se stalno vraćamo na nekakve početne situacije kad se stvari malo zaljuljaju zato što su te tzv. promjene neiskrene.

RSE: Vi ste u svom saopćenju apostrofirali slučaj odvjetnika Veljka Miljevića

Viktor Ivančić: Mi ćemo, između ostaloga, podnijeti prijavu odvjetničkoj komori zbog eklatantnog sukoba interesa u kojemu se nalazi odvjetnik Veljko Miljević. Veljko Miljević bio je potpredsjednik Hrvatskog helsinškog odbora u vrijeme kada je ta organizacija prikupljala iskaze svjedoka u slučaju Glavaš. Nakon toga, on je preuzeo ulogu Glavaševog odvjetnika. To znači da je bio u prilici imati uvid u te iskaze i onda ih zloupotrijebiti u interesu svoga budućeg klijenta. Mi ne tvrdimo da je on to učinio, ali je potpuno nedvosmisleno da je bio u prilici da to učini. I to jeste sukob interesa koji možda nije u sukobu sa zakonom, ali u sukobu s moralom definitivno jeste. Napose što se time na neki način degradira odvjetnička struka i omalovažava HHO kao organizacija sa stanovitim ugledom, koja je zaista u prošlosti pridonijela zaštiti ljudskih prava u Hrvatskoj. Tako slučaj odvjetnika Veljka Miljevića, na kojega je Feral ukazivao od početka, zbilja ukazuje na jednu koruptivnu spregu unutar samog sustava u koju su očigledno uključeni i neki ljudi koji rade u organizaciji za zaštitu ljudskih prava.

RSE: Novi Feral je na kioscima. Što mu je na naslovnoj stranici?

Viktor Ivančić: Imamo nešto, imamo klasičnu stranicu koja će vjerovatno uzbuditi duhove. Ali, teško je to prepričati za radio.

RSE: No, ja ću ipak pokušati prepričati «naslovnicu od milijun dolara», kako piše u njenom donjem desnom uglu - «Million dollars cover page». Pod egidom «Krupan korak u približavanju Hrvatske Europskoj uniji» stoji preko čitave stranice naslov: «Višestruki ubojica ipak nije u saborskom Odboru za ljudska prava»


* * * * *

Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR). Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.