(Autori programa Pred licem pravde: Merdijana Sadović, Sabina Čabaravdić)
Hrvatska je ponovno podigla optužnicu protiv deset bivših visokih oficira JNA, među kojima su general Pavle Strugar i admiral Miodrag Jokić. Njima je, kao što je poznato, već izrečena presuda u Hagu zbog ratnih zločina na dubrovačkom ratištu početkom devedesetih. Ovaj događaj pokreno je i pitanje da li se tim ljudima i za koja im se djela može ponovo suditi pred nacionalnim sudovima.
Županijsko državno odvjetništvo u Dubrovniku podiglo je zbog razaranja Dubrovnika i uništavanja spomenika tokom 1991. godine optužnicu protiv genarala Jevrema Cokića, Mile Ružinovskog, generala Pavla Strugara, admirala Miodraga Jokića, kapetana Milana Zeca, potpukovnika Obrada Vičića, kapetana Vladimira Kovačevića, te generala Stankovića, majora Radovana Komara i poručnika Gvozdenovića.
Prema pisanju „Slobodne Dalmacije“ poručnik Gvozdenović tereti se da je kao komandant raketne topovnjače tokom 1991. godine izdavao naredbe da se ispali više hiljada granata na jezgro Duborvnika i okolinu, uključujući i pet hotela u kojima su se nalazile izbjeglice, dok se ostali terete da „nijesu ništa preduzeli da spriječe nedopušteno ponašanje podređenih jedinica koje su, protivno ženevskim konvencijama, bez izbora cilja, artiljerijskim oružjem granatirale naseljena mjesta i ubijale civilno stanovništvo. Optužnica je, inače, podignuta uoči Dana dubrovačkih branitelja, 6. decembra, kada je prije tačno 18 godina Dubrovnik pretrpio najveća razaranja. Prema navodima hrvatskih medija sačinjena je na osnovu podataka dobijenih istragom, te vojne dokumentacije bivše JNA koja je tek ove godine pribavljena od Haškog tribunala. Optužnica se odnosi na period od jeseni 1991. do jeseni 1992. kada je i okončan najveći dio borbenih operacija.
U dosadašnjim sudskim postupcima general Strugar i admiral Jokić su osuđeni za ratne zločine počinjene tokom najtežeg bombardovanja Dubrovnika, 6. decembra 1991., na sedam i po, odnosno sedam godina zatvora. Dakle, nova optužnica obuhvata vremenski period od godinu dana, u kom je periodu, kako se navodi u optužnici, ubijeno 116 civila, više stotina je ranjeno, uništeni su brojni kulturno-istorijski spomenici, te prričinjena ogromna materijalna šteta. Protiv svih optuženih je predloženo određivanje pritvora i raspisivanje potjernica.
Komentarišući vijest da je Županijsko državno odvjetništvo u Dubrovniku podiglo optužnicu protiv desetorice oficira bivše JNA, Nerma Jelačić, portparol Haškog tribunala, podsjeća da je dvojici sa tog spiska, generalu Pavlu Strugaru i admiralu Miodragu Jokiću, već izrečena kazna u Hagu gdje im se za djelo za koje su tamo osuđeni ne može suditi ponovo pred nacionalnim sudom. Ona ipak napominje da nije upoznata sa detaljima hrvatske optužnice, koju, kaže, ne može komentarisati:
„Pravila Haškog tribunala kažu non dis indiem, što znači nikome se ne može suditi dva puta za isto krivično djelo. Međutim, to ne znači da se osobi kojoj je već suđeno pred Haškim tribunalom ne može suditi za drugo krivično djelo koje optužnica nije obuhvatala.“
Hrvatski advokat Ante Nobilo, koji je u Hagu zastupao hrvatskog generala Tihomira Blaškića, kaže da optužnica protiv bivših oficira JNA nije centralna tema tamošnje javnosti i da nije upoznat sa detaljima:
„Ja to gotovo nisam ni zabilježio, ali onako čisto načelno - za ista djela za koje su optužene osobe u Hagu ne može im se suditi pred nacionalnim sudovima, ali istim osobama se može suditi za druga kaznena djela koja nisu obuhvaćena haškom presudom.“
Advokat generala Pavla Strugara Goran Rodić izjavio je da na optužnicu gleda kao na proces koji ima dnevno-političku ulogu u Hrvatskoj:
„Lica koja su optužena su većinom državljani Srbije ili Crne Gore, što znači da nisu dostupni hrvatskim organima, niti mogu biti izručeni Hrvatskoj. Za situaciju da se taj predmet po toj optužnici ustupa nadležnim sudovima u Srbiji ili Crnoj Gori svakako bi morao državni tužilac da procijeni da li prihvata tu optužnicu i dokaze uz nju.“
Rodić kaže da ne može odgovoriti na pitanje da li je to jedan od mogućih raspleta ove situacije:
„Ono što znam je, iz praktičnog primjera upravo na predmetu Morinje, da je vrlo nekritički prihvaćen od strane pravosudnih organa taj predmet iz Hrvatske, bez dovoljno dokaza i određeni problemi su se pokazali tokom ovog suđenja. Da li ovaj predmet i podizanje ove optužnice možda predstavlja i neki pritisak prema crnogorskom pravosuđu u odnosu na predmet Morinje, nisam siguran, ali može i u tom pravcu da djeluje.“
Portparol Županijskog državnog odvjetništva u Dubrovniku Vlatko Cibalić nam je rekao da ne može komentaristi detalje iz optužnice, a reakciju nijesmo uspjeli dobiti ni od ljudi koji se nalaze na spisku optužnih. Većina njih se ne nalazi u Crnoj Gori, već u Srbiji ili u Republici Srpskoj, a pouzdano se zna da na teritoriji Crne Gore živi major u penziji Radovan Komar.
PAŽLJIVO POGLEDATI OPTUŽNICU
Kako se u Srbiji gleda na optužnicu koju je, zbog ratnih zločina na dubrovačkom području, podiglo Županijsko tužilaštvo protiv desetorice visokih oficira nekadašnje JNA?
Stručna javnost u Srbiji još uvek nije upoznata sa detaljima optužnice Županijskog državnog odvjetništva u Dubrovniku protiv desetorice oficira bivše JNA. To je upravo razlog zbog kojeg izostaju komentari i stavovi nadležnih državnih institucija. U Tužilaštvu za ratne zločine samo nam je kratko rečeno da nemaju komentar jer nisu imali uvid u optužnicu.
Uvid nije imao ni preostali deo stručne javnosti. Međutim, kako kaže predsednica Fonda za humanitarno pravo Nataša Kandić, ono što prvo pada u oči su imena onih koji su optuženi pred Haškim tribunalom:
„Pažljivo treba pogledati. Ja se nadam da su oni koji su pisali optužnice u Županijskom sudu u Dubrovniku imali u vidu pravila Haškog tribunala koja nalažu da onaj kome je suđeno pred Haškim tribunalom da za isto delo ne može biti ponovo optužen. Kada su u pitanju Pavle Strugar i Jokić, oni su osuđeni za njihovo učestvovanje i odgovornost za rušenje Dubrovnika i sada treba videti tu dubrovačku optužnicu da li ih ona možda tereti za neko drugo delo.“
Ukoliko, međutim, optužnica tereti bivše vojne oficire za neka druga krivična dela, onda može da egzistira. Biljana Kovačević - Vučo, predsednica JUKOM-a:
„Za druga krivična dela za koja se nije sudilo pred Haškim tribunalom može da se podigne optužnica, tako da ja pretpostavljam da je podignuta optužnica za neko drugo krivično delo, a ne za ono za koje se sudilo pred Haškim tribunalom.“
Budući da Srbija nema sporazum o isporučenju svojih državljana, jedino pravno moguće rešenje je da Hrvatska dostavi optužnicu kako bi se proverilo da li se radi o delima koja nisu bila obuhvaćena optužnicom Tribunala.
Kakvu reakciju ovdašenjg pravosuđa očekuje Toma Fila, čiji je saradnik Vladimir Petrović, zajedno s advokatom Goranom Rodićem, branio Pavla Strugara pred Haškim tribunalom:
„Reagovaćemo onako kako i zaslužuje - znači nikako. Oni su do sada optuživali hiljade ljudi, tvrdili da nisu optuženi, pa su ih onda, kad su dolazili kući kao povratnici, hapsili u nameri da obeshrabre povratak Srba. Ovo je isto jedan od tih poteza.“
Biljana Kovačević - Vučo:
„Ova dubrovačka optužnica, pošto se odnosi na vrh vojske, meni izgleda opravdana.“
Povodiom tvrdnje iz Podgorice da se većina optuženih nalazi na teritoriji Srbije i Republike Srspke, nismo bili u mogućnosti da to i proverimo, a vojno-politički analitičar Aleksandar Radić tim povodom kaže:
„Tužba koja je stigla iz Dubrovnika je vruć kromipr i naravno nikome nije drago da ljudi koji su traženi budu na njihovom teritoriju. Naravno, to je posao u kome treba policija i tužilaštvo da na lokalnom nivou urade svoj posao, a nije problem ustanoviti gde se ko nalazi, ako je to već sporno, niti je politička odgovornost države na čijoj se teritoriji nalaze ljudi protiv kojih je pokrenuta tužba. Ali u mnogo slučajeva do sada iz Hrvatske su stizale tužbe za dela koja vrlo teško bi mogla da se zdravo razumski smatraju za ratni zločin.“
Na koji način je onda moguće razrešiti ovu situaciju? Nataša Kandić:
„Pretepostvljam de je Odvjetništvo Republike Hrvatske imalo u vidu kako će rešiti taj problem s obzirom da su prema Ustavu i dosadašnjoj praksi svi optuženi nedostupni. Ono što je poznato je da u toku razgovori upravo oko rešavanja tih problema, ali još uvek to nije blizu konačne odluke zato što je to jedan proces koji zapravo mora da reši pitanje kako doći rešenja s obzirom na ustavnu zabranu.“
* * *
Pročitajte ostale priloge iz programa Pred licem pravde:
Mladi protiv svih vidova diskriminacije
Većina građana se protivi izručenju Mladića
Na suđenju Stanišiću i Simatoviću svjedočio bivši zapovjednik obrane Škabrnje
* * *
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje(IWPR). Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.
Hrvatska je ponovno podigla optužnicu protiv deset bivših visokih oficira JNA, među kojima su general Pavle Strugar i admiral Miodrag Jokić. Njima je, kao što je poznato, već izrečena presuda u Hagu zbog ratnih zločina na dubrovačkom ratištu početkom devedesetih. Ovaj događaj pokreno je i pitanje da li se tim ljudima i za koja im se djela može ponovo suditi pred nacionalnim sudovima.
Županijsko državno odvjetništvo u Dubrovniku podiglo je zbog razaranja Dubrovnika i uništavanja spomenika tokom 1991. godine optužnicu protiv genarala Jevrema Cokića, Mile Ružinovskog, generala Pavla Strugara, admirala Miodraga Jokića, kapetana Milana Zeca, potpukovnika Obrada Vičića, kapetana Vladimira Kovačevića, te generala Stankovića, majora Radovana Komara i poručnika Gvozdenovića.
Prema pisanju „Slobodne Dalmacije“ poručnik Gvozdenović tereti se da je kao komandant raketne topovnjače tokom 1991. godine izdavao naredbe da se ispali više hiljada granata na jezgro Duborvnika i okolinu, uključujući i pet hotela u kojima su se nalazile izbjeglice, dok se ostali terete da „nijesu ništa preduzeli da spriječe nedopušteno ponašanje podređenih jedinica koje su, protivno ženevskim konvencijama, bez izbora cilja, artiljerijskim oružjem granatirale naseljena mjesta i ubijale civilno stanovništvo. Optužnica je, inače, podignuta uoči Dana dubrovačkih branitelja, 6. decembra, kada je prije tačno 18 godina Dubrovnik pretrpio najveća razaranja. Prema navodima hrvatskih medija sačinjena je na osnovu podataka dobijenih istragom, te vojne dokumentacije bivše JNA koja je tek ove godine pribavljena od Haškog tribunala. Optužnica se odnosi na period od jeseni 1991. do jeseni 1992. kada je i okončan najveći dio borbenih operacija.
U dosadašnjim sudskim postupcima general Strugar i admiral Jokić su osuđeni za ratne zločine počinjene tokom najtežeg bombardovanja Dubrovnika, 6. decembra 1991., na sedam i po, odnosno sedam godina zatvora. Dakle, nova optužnica obuhvata vremenski period od godinu dana, u kom je periodu, kako se navodi u optužnici, ubijeno 116 civila, više stotina je ranjeno, uništeni su brojni kulturno-istorijski spomenici, te prričinjena ogromna materijalna šteta. Protiv svih optuženih je predloženo određivanje pritvora i raspisivanje potjernica.
Komentarišući vijest da je Županijsko državno odvjetništvo u Dubrovniku podiglo optužnicu protiv desetorice oficira bivše JNA, Nerma Jelačić, portparol Haškog tribunala, podsjeća da je dvojici sa tog spiska, generalu Pavlu Strugaru i admiralu Miodragu Jokiću, već izrečena kazna u Hagu gdje im se za djelo za koje su tamo osuđeni ne može suditi ponovo pred nacionalnim sudom. Ona ipak napominje da nije upoznata sa detaljima hrvatske optužnice, koju, kaže, ne može komentarisati:
„Pravila Haškog tribunala kažu non dis indiem, što znači nikome se ne može suditi dva puta za isto krivično djelo. Međutim, to ne znači da se osobi kojoj je već suđeno pred Haškim tribunalom ne može suditi za drugo krivično djelo koje optužnica nije obuhvatala.“
Hrvatski advokat Ante Nobilo, koji je u Hagu zastupao hrvatskog generala Tihomira Blaškića, kaže da optužnica protiv bivših oficira JNA nije centralna tema tamošnje javnosti i da nije upoznat sa detaljima:
„Ja to gotovo nisam ni zabilježio, ali onako čisto načelno - za ista djela za koje su optužene osobe u Hagu ne može im se suditi pred nacionalnim sudovima, ali istim osobama se može suditi za druga kaznena djela koja nisu obuhvaćena haškom presudom.“
Advokat generala Pavla Strugara Goran Rodić izjavio je da na optužnicu gleda kao na proces koji ima dnevno-političku ulogu u Hrvatskoj:
„Lica koja su optužena su većinom državljani Srbije ili Crne Gore, što znači da nisu dostupni hrvatskim organima, niti mogu biti izručeni Hrvatskoj. Za situaciju da se taj predmet po toj optužnici ustupa nadležnim sudovima u Srbiji ili Crnoj Gori svakako bi morao državni tužilac da procijeni da li prihvata tu optužnicu i dokaze uz nju.“
Rodić kaže da ne može odgovoriti na pitanje da li je to jedan od mogućih raspleta ove situacije:
„Ono što znam je, iz praktičnog primjera upravo na predmetu Morinje, da je vrlo nekritički prihvaćen od strane pravosudnih organa taj predmet iz Hrvatske, bez dovoljno dokaza i određeni problemi su se pokazali tokom ovog suđenja. Da li ovaj predmet i podizanje ove optužnice možda predstavlja i neki pritisak prema crnogorskom pravosuđu u odnosu na predmet Morinje, nisam siguran, ali može i u tom pravcu da djeluje.“
Portparol Županijskog državnog odvjetništva u Dubrovniku Vlatko Cibalić nam je rekao da ne može komentaristi detalje iz optužnice, a reakciju nijesmo uspjeli dobiti ni od ljudi koji se nalaze na spisku optužnih. Većina njih se ne nalazi u Crnoj Gori, već u Srbiji ili u Republici Srpskoj, a pouzdano se zna da na teritoriji Crne Gore živi major u penziji Radovan Komar.
PAŽLJIVO POGLEDATI OPTUŽNICU
Kako se u Srbiji gleda na optužnicu koju je, zbog ratnih zločina na dubrovačkom području, podiglo Županijsko tužilaštvo protiv desetorice visokih oficira nekadašnje JNA?
Stručna javnost u Srbiji još uvek nije upoznata sa detaljima optužnice Županijskog državnog odvjetništva u Dubrovniku protiv desetorice oficira bivše JNA. To je upravo razlog zbog kojeg izostaju komentari i stavovi nadležnih državnih institucija. U Tužilaštvu za ratne zločine samo nam je kratko rečeno da nemaju komentar jer nisu imali uvid u optužnicu.
Uvid nije imao ni preostali deo stručne javnosti. Međutim, kako kaže predsednica Fonda za humanitarno pravo Nataša Kandić, ono što prvo pada u oči su imena onih koji su optuženi pred Haškim tribunalom:
„Pažljivo treba pogledati. Ja se nadam da su oni koji su pisali optužnice u Županijskom sudu u Dubrovniku imali u vidu pravila Haškog tribunala koja nalažu da onaj kome je suđeno pred Haškim tribunalom da za isto delo ne može biti ponovo optužen. Kada su u pitanju Pavle Strugar i Jokić, oni su osuđeni za njihovo učestvovanje i odgovornost za rušenje Dubrovnika i sada treba videti tu dubrovačku optužnicu da li ih ona možda tereti za neko drugo delo.“
Ukoliko, međutim, optužnica tereti bivše vojne oficire za neka druga krivična dela, onda može da egzistira. Biljana Kovačević - Vučo, predsednica JUKOM-a:
„Za druga krivična dela za koja se nije sudilo pred Haškim tribunalom može da se podigne optužnica, tako da ja pretpostavljam da je podignuta optužnica za neko drugo krivično delo, a ne za ono za koje se sudilo pred Haškim tribunalom.“
Budući da Srbija nema sporazum o isporučenju svojih državljana, jedino pravno moguće rešenje je da Hrvatska dostavi optužnicu kako bi se proverilo da li se radi o delima koja nisu bila obuhvaćena optužnicom Tribunala.
Kakvu reakciju ovdašenjg pravosuđa očekuje Toma Fila, čiji je saradnik Vladimir Petrović, zajedno s advokatom Goranom Rodićem, branio Pavla Strugara pred Haškim tribunalom:
„Reagovaćemo onako kako i zaslužuje - znači nikako. Oni su do sada optuživali hiljade ljudi, tvrdili da nisu optuženi, pa su ih onda, kad su dolazili kući kao povratnici, hapsili u nameri da obeshrabre povratak Srba. Ovo je isto jedan od tih poteza.“
Biljana Kovačević - Vučo:
„Ova dubrovačka optužnica, pošto se odnosi na vrh vojske, meni izgleda opravdana.“
Povodiom tvrdnje iz Podgorice da se većina optuženih nalazi na teritoriji Srbije i Republike Srspke, nismo bili u mogućnosti da to i proverimo, a vojno-politički analitičar Aleksandar Radić tim povodom kaže:
„Tužba koja je stigla iz Dubrovnika je vruć kromipr i naravno nikome nije drago da ljudi koji su traženi budu na njihovom teritoriju. Naravno, to je posao u kome treba policija i tužilaštvo da na lokalnom nivou urade svoj posao, a nije problem ustanoviti gde se ko nalazi, ako je to već sporno, niti je politička odgovornost države na čijoj se teritoriji nalaze ljudi protiv kojih je pokrenuta tužba. Ali u mnogo slučajeva do sada iz Hrvatske su stizale tužbe za dela koja vrlo teško bi mogla da se zdravo razumski smatraju za ratni zločin.“
Na koji način je onda moguće razrešiti ovu situaciju? Nataša Kandić:
„Pretepostvljam de je Odvjetništvo Republike Hrvatske imalo u vidu kako će rešiti taj problem s obzirom da su prema Ustavu i dosadašnjoj praksi svi optuženi nedostupni. Ono što je poznato je da u toku razgovori upravo oko rešavanja tih problema, ali još uvek to nije blizu konačne odluke zato što je to jedan proces koji zapravo mora da reši pitanje kako doći rešenja s obzirom na ustavnu zabranu.“
* * *
Pročitajte ostale priloge iz programa Pred licem pravde:
Mladi protiv svih vidova diskriminacije
Većina građana se protivi izručenju Mladića
Na suđenju Stanišiću i Simatoviću svjedočio bivši zapovjednik obrane Škabrnje
* * *
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje(IWPR). Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.