Autor: Goran Jungvirth
Haško suđenje bivšem lideru bosanskih Srba protekle je sedmice obilježilo protuispitivanje svjedoka optužbe Colma Doyla, bivšeg šefa Evropske promatračke misije u BiH. On je tokom glavnog pretresa optužio srpsko vodstvo za stvaranje etnički čiste teritorije bez mjesta za druge nacije. Radovan Karadžić, koji se brani sam od optužbi za genocid i druge zločine u BiH, pokušavao je pobiti Doylove navode starom matricom kako su se bosanski Srbi samo organizirali radi vlastite odbrane „boreći se protiv muslimanskog radikalizma“.
Svjedok Doyle nije znao odgovoriti na niz općenitih i detaljnih pitanja o okolnostima u BiH na početku rata, čime je Karadžić htio ukazati na incidente koji su dolazili s bošnjačke i hrvatske strane. No Karadžić je tijekom njegovog unakrsnog ispitivanja želio objasniti razvoj situacije koja je dovela do rata 1992. godine, naravno iz vlastitog kuta gledišta:
„Neposredno poslije provedenih republičkih izbora - kod ovoga ću vas pitati da li ste znali, gospodine pukovniče, da je muslimanska strana celu godinu, 13, 14 meseci sabotirala postavljanje srpskih kadrova na mesta koja su im pripadala u policji?"
Doyle: Svakako nisam upoznat s tim, ne.
Karadžić: To je jedna od manifestacija kad živite pod muslimanima - a ne sa muslimanima.
Karadžić je nabrojio niz incidenata i kriminalaca s bošnjačke strane, poput stanovitog Ćele koji je ubio srpskog svata, što je, po riječima optuženog, duboko uvrijedilo Srbe kada su gledali na federalnoj televiziji kako se tim zločinom i hvali. Ćelo je po tvrdnji Karadžića bio pomoćnik zapovjednika u 9. brdskoj brigadi cijelo vrijeme rata usred Sarajeva bez da mu se sudilo za spomenuti zločin. Uz taj primjer, te djelovanje Zelenih beretki koje su, prema optuženom, štitile kriminalce, Karadžić je dao još nekoliko primjera, što prema njemu pokazuju, da su Bošnjaci prvi potegli oružje:
„Da li znate da su muslimani prvi formirali krizni štab u Predsjedništvu i krizne štabove širom Bosne?“
Doyle: Ne, to ne znam.
Karadžić je, također, inzistirao da su Bošnjaci zajedno sa Srbima postavili barikade isti dan početkom ožujka 1992., no svjedok koji se tada osobno kretao po gradu to je zanijekao. Riječima sudske prevoditeljice:
„Nemam nikakvih dokaza da je u gradu toga dana bilo muslimanskih barikada. Koliko se ja sjećam, muslimanske barikade podignute su jedan ili dva dana kasnije budući da je došlo do straha, a strahovalo se da gospodin Arkan dolazi u grad. Ja sam, naime, dobio poruku da se Arkan želi sa mnom sastati. Sve barikade koje sam ja vidio u Sarajevu 1. ili 2. marta su bile barikade bosanskih Srba.“
Unatoč čestim upozorenjima predsjedavajućeg suca O gon Kwona da ne drži političke govore tijekom unakrsnog ispitivanja svjedoka, Karadžić je izjavio među ostalim kako je on protiv četnika, a za moderno srpsko društvo. Iako je svjedoka, kojeg je otvoreno optužio da je pristran, pokušao uvjeriti u neka svoja shvaćanja ratnih događanja i svjedok je pokušao objasniti Karadžiću zašto ga on, a ujedno i međunarodna pravda drže optuženim:
„Da političke vođe koje kontrolišu svoje ljude onda prihvataju i odgovornost za njih. I mislim da je to nešto što očekujem da bude neosporno kada je riječ o vođama bosanskih Srba. Ja sam svakako voljan da izjavim da će uvijek biti elemenata koji nisu pod centralnom kontrolom, nekih radikalnih elemenata, ali poznato je da uglavnom političke vođe kontrolišu vojne snage.“
Doyle kao bivši šef promatračke misije Europske zajednice, te kasnije izaslanik mirovnog posrednika lorda Karingtona, odbio je Karadžićevu opasku da je pristran, ali i ustvrdio da uopće nije sporno što se događalo u Sarajevu, te ostatku BiH za vrijeme rata.
Na kraju njegovog ispitivanja optuženi Karadžić je zatražio od suda da se njegov proces zaustavi na mjesec dana kako bi mogao pročitati i organizirati 18 pronađenih bilježnica Ratka Mladića, nakon čega bi trebao odlučiti hoće li se protiviti njihovom korištenju u sudnici.
****
Pročitajte i ostale priloge iz programa Pred licem pravde:
Majke Srebrenice će na godišnjicu genocida tužiti Carlu del Ponte
Koliko Mladićevi dnevnici potvrđuju dogovore o podjeli Bosne
Doyle: Političke vođe trebaju prihvatiti odgovornost za svoje ljude
„Vive žene“ pružaju psihosocijalnu pomoć svjedocima
Međusobne optužbe Suda i Tužilaštva zbog bijega Savića
Proglašenje Mladića mrtvim nema veze sa potragom
****
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR). Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autori programa Pred licem pravde: Merdijana Sadović, Sabina Čabaravdić)
Haško suđenje bivšem lideru bosanskih Srba protekle je sedmice obilježilo protuispitivanje svjedoka optužbe Colma Doyla, bivšeg šefa Evropske promatračke misije u BiH. On je tokom glavnog pretresa optužio srpsko vodstvo za stvaranje etnički čiste teritorije bez mjesta za druge nacije. Radovan Karadžić, koji se brani sam od optužbi za genocid i druge zločine u BiH, pokušavao je pobiti Doylove navode starom matricom kako su se bosanski Srbi samo organizirali radi vlastite odbrane „boreći se protiv muslimanskog radikalizma“.
Svjedok Doyle nije znao odgovoriti na niz općenitih i detaljnih pitanja o okolnostima u BiH na početku rata, čime je Karadžić htio ukazati na incidente koji su dolazili s bošnjačke i hrvatske strane. No Karadžić je tijekom njegovog unakrsnog ispitivanja želio objasniti razvoj situacije koja je dovela do rata 1992. godine, naravno iz vlastitog kuta gledišta:
„Neposredno poslije provedenih republičkih izbora - kod ovoga ću vas pitati da li ste znali, gospodine pukovniče, da je muslimanska strana celu godinu, 13, 14 meseci sabotirala postavljanje srpskih kadrova na mesta koja su im pripadala u policji?"
Doyle: Svakako nisam upoznat s tim, ne.
Karadžić: To je jedna od manifestacija kad živite pod muslimanima - a ne sa muslimanima.
Karadžić je nabrojio niz incidenata i kriminalaca s bošnjačke strane, poput stanovitog Ćele koji je ubio srpskog svata, što je, po riječima optuženog, duboko uvrijedilo Srbe kada su gledali na federalnoj televiziji kako se tim zločinom i hvali. Ćelo je po tvrdnji Karadžića bio pomoćnik zapovjednika u 9. brdskoj brigadi cijelo vrijeme rata usred Sarajeva bez da mu se sudilo za spomenuti zločin. Uz taj primjer, te djelovanje Zelenih beretki koje su, prema optuženom, štitile kriminalce, Karadžić je dao još nekoliko primjera, što prema njemu pokazuju, da su Bošnjaci prvi potegli oružje:
„Da li znate da su muslimani prvi formirali krizni štab u Predsjedništvu i krizne štabove širom Bosne?“
Doyle: Ne, to ne znam.
Karadžić je, također, inzistirao da su Bošnjaci zajedno sa Srbima postavili barikade isti dan početkom ožujka 1992., no svjedok koji se tada osobno kretao po gradu to je zanijekao. Riječima sudske prevoditeljice:
„Nemam nikakvih dokaza da je u gradu toga dana bilo muslimanskih barikada. Koliko se ja sjećam, muslimanske barikade podignute su jedan ili dva dana kasnije budući da je došlo do straha, a strahovalo se da gospodin Arkan dolazi u grad. Ja sam, naime, dobio poruku da se Arkan želi sa mnom sastati. Sve barikade koje sam ja vidio u Sarajevu 1. ili 2. marta su bile barikade bosanskih Srba.“
Unatoč čestim upozorenjima predsjedavajućeg suca O gon Kwona da ne drži političke govore tijekom unakrsnog ispitivanja svjedoka, Karadžić je izjavio među ostalim kako je on protiv četnika, a za moderno srpsko društvo. Iako je svjedoka, kojeg je otvoreno optužio da je pristran, pokušao uvjeriti u neka svoja shvaćanja ratnih događanja i svjedok je pokušao objasniti Karadžiću zašto ga on, a ujedno i međunarodna pravda drže optuženim:
„Da političke vođe koje kontrolišu svoje ljude onda prihvataju i odgovornost za njih. I mislim da je to nešto što očekujem da bude neosporno kada je riječ o vođama bosanskih Srba. Ja sam svakako voljan da izjavim da će uvijek biti elemenata koji nisu pod centralnom kontrolom, nekih radikalnih elemenata, ali poznato je da uglavnom političke vođe kontrolišu vojne snage.“
Doyle kao bivši šef promatračke misije Europske zajednice, te kasnije izaslanik mirovnog posrednika lorda Karingtona, odbio je Karadžićevu opasku da je pristran, ali i ustvrdio da uopće nije sporno što se događalo u Sarajevu, te ostatku BiH za vrijeme rata.
Na kraju njegovog ispitivanja optuženi Karadžić je zatražio od suda da se njegov proces zaustavi na mjesec dana kako bi mogao pročitati i organizirati 18 pronađenih bilježnica Ratka Mladića, nakon čega bi trebao odlučiti hoće li se protiviti njihovom korištenju u sudnici.
****
Pročitajte i ostale priloge iz programa Pred licem pravde:
Majke Srebrenice će na godišnjicu genocida tužiti Carlu del Ponte
Koliko Mladićevi dnevnici potvrđuju dogovore o podjeli Bosne
Doyle: Političke vođe trebaju prihvatiti odgovornost za svoje ljude
„Vive žene“ pružaju psihosocijalnu pomoć svjedocima
Međusobne optužbe Suda i Tužilaštva zbog bijega Savića
Proglašenje Mladića mrtvim nema veze sa potragom
****
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR). Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autori programa Pred licem pravde: Merdijana Sadović, Sabina Čabaravdić)