Na haškom suđenju (ICTY) zapovjedniku Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS) Ratku Mladiću ovaj tjedan je s višednevnim iskazom započela balistički vještak Zorica Subotić, koju je obrana dovela kao svjedoka kako bi pokušala osporiti odgovornost srpskih snaga za snajperske i minobacačke napade na sarajevske civile.
Uz optužbe za genocid i progone u Bosni i Hercegovini tužiteljstvo tereti generala Mladića i za teror nad Sarajlijama kojih je za vrijeme troipogodišnje opsade (1992-1995) ubijeno oko 11 i pol tisuća.
Subotić je kao vještakinja obrane prvo osporavala odgovornosti srpskih snaga za ubojstvo Sarajlija u redu za kruh u Ulici Vase Miskina 1992. godine, kada je poginulo 26, a ranjeno 108 građana, tvrdeći da su sarajevski istražitelji napravili niz propusta u istrazi eksplozije i zaključku kako su smrtonosne granate ispaljene s položaja pod kontrolom VRS-a.
„Iako postoji potpuno precizna evidencija povreda svih ljudi, postoji jedan ozbiljan nesklad – da je policija evidentirala 17 poginulih, da je na spomen ploči 26 poginulih, a da na tom spisku ima sedam osoba koje nismo pronašli ni među ubijenim ni ranjenim“, navela je jedan od primjera navodne nepreciznosti istrage.
Osporavala policijske i UNPROFOR-ove istrage
Osim propusta u istrazi pogibije brojnih civila od strane sarajevskih policajaca, Subotić je osporavala i da je pravac ispaljenja bio s položaja srpskih snaga kako su to zaključili vojni promatrači Ujedinjenih naroda (UN). Prema njezinom mišljenju projektil je na Ulicu Vase Miskina ispaljen iz neposredne blizine – oko 100 metara, pokušavajući pri tom potvrditi tezu obrane – kako je za taj minobacački napad na Sarajlije odgovorna Armija Bosne i Hercegovine (ARBiH).
„Stabilizator se nije zabio u mjesto pada mine nego je pronađen dalje od tog mjesta. Uspjeli smo odrediti i to je rastojanje (ispaljenja) koje je negdje oko 100 do 120 metara od mjesta pada mine. A pravac, azimut od 175 stupnjeva što se vidi i po fotodokumentaciji. To područje je bilo pod kontrolom Armije BiH“, ustvrdila je prebacujući odgovornost za napad.
Napadi na civile u Dobrinji
Subotić je kao vještakinja obrane potom osporavala odgovornost srpskih snaga i za granatiranje Sarajlija koji su igrali i gledali nogomet u naselju Dobrinja polovicom 1993. godine. Prema optužnici u Dobrinji je tada poginulo desetak, a ranjeno oko stotinu osoba, a Subotić je ustvrdila da je pravac ispaljenja granata isto krivo utvrđen. Ukoliko bi se prihvatio suprotni pravac koji je ona utvrdila – položaji VRS-a bili su predaleko kako bi se od tamo ispalila granata.
„U ovom pravcu najbliži pravci su 8 do 9 kilometara. Maksimalni domet minobacača je puno manji od toga“, pojasnila je svoj stav.
Subotić je zajedno s Mladićevom obranom ostavila mogućnost – da je VRS djelovala po Dobrinji, napominjući sucima da je to bilo samo po vojnim ciljevima, a ne civilima.
„Tu se nalazi zapovjedništvo bataljuna ARBiH o kojem smo govorili“, pokazala je sucima na mapi prikazanoj u sudnici od strane obrane.
Suđenje generalu Mladiću nastavit će se idući tjedan kada će vještakinju obrane Subotić unakrsno ispitivati haška optužba, koja je o sarajevskim masakrima inače izvela niz njihovih istražitelja, a na temelju čijih nalaza – su i formirane haške optužnice za teror Sarajlija.