Predstavnici srpske zajednice u Hrvatskoj upozoravaju vladu te zemlje i međunarodnu zajednicu da bi najavljeno ukidanje izbjegličkog statusa izbjeglim Srbima moglo zaustaviti njihov povratak i ugroziti stambeno zbrinjavanje. Kako navode u Srpskom demokratskom forumu, to bi značilo završni čin etničkog čišćenja, što u Vladi odbacuju tvrdeći kako se ukidanje izbjegličkog statusa neće dogoditi odjednom, niti će se ono odraziti na stambeno zbrinjavanje.
O ukidanju izbjegličkog statusa izbjeglih hrvatskih Srba govori se već dvije godine, no UNHCR-ova preporuka još nije donesena, ali postupak i konzultacije su u toku, potvrdili su nam u UNHCR-ovom uredu u Zagrebu.
U hrvatskom Ministarstvu vanjskih poslova ističu kako su svi kriteriji za donošenje preporuke ispunjeni, naglašavaju da su se u Hrvatskoj dogodile promjene i prestale okolnosti zbog kojih su osobe izbjegle, vratilo se više od polovice izbjeglih,133.250 osoba, i nisu im, kažu, poznati razlozi zašto UNHCR još nije donio službenu preporuku.
Glasnogovornik Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje Ivica Preskar:
„Ukidanje statusa izbjeglica donošenjem preporuke UNHCR-a u tom smjeru, nikako neće ni na jedan način umanjiti ili uskratiti ili onemogućiti provedbu stambenog programa, što nacionalnog, a što regionalnog stamebnog programa koji se provodi u R Hrvatskoj.“
Unatoč uvjeravanjima iz Vlade, moguće ukidanje izbjegličkog statusa izbjegli Srbi iščekuju s velikom zabrinutošću, ističe za program Pred licem pravde predsjednik Srpskog demokratskog foruma Veljko Džakula:
„Vlada lobira i gotovo je izlobirala da se ukine izbjeglički status, jer to nekim zemljama u Evropi ne odgovara da članica Evrospke komisije ima neriješen izbjeglički status. Izbjeglice, a njih je oko 4.500 koji žive van Hrvatske, na taj način gube zdravstveno osiguranje.“
Izbjeglim bi se Srbima u regiji, nastavlja Džakula, otežao povratak i smanjila mogućnost povoljnijeg otkupa stanova, a sve to bi, prema njegovim riječima, bio „završni čin u etničkom čišćenju“:
Iako je od završetka rata prošlo skoro 20 godina, još uvijek se, kaže Džakula, 49.000 izbjeglih Srba želi vratiti u Hrvatsku, barem su tako izjavili prilikom evidentiranja. No glavne prepreke su stan i posao. Potvrđuje to i četrdesetčetverogodišnji Dragan Vukelić iz Plaškog, koji se sa suprugom i kćerkicom vratio 2008. godine. Podnio je zahtjev za stan, ali već šestu godinu bezuspješno čeka:
„Živim sada kod kumova. Oni su u Plaškom. Tu sam prijavljen. I, dapače, jučer sam se čuo sa gospođom Ivankom, traži mi neke naknadne papire koje sam, ja njoj već davnih dana donio, i iz Zagreba sa jedne adrese prebivališta, i drugu sa suda, iz gruntovnice itd. I tako, bit će danas, bit će sutra. I stvarno neka bezizlazna situacija. Pravo da vam kažem, digao sam ruke od svega toga.“
Predsjednik SDF-a Veljko Džakula optužuje SDP-ovu vladu da je jednaka ili gora od HDZ-ove. Već dvije godine, kaže, nema pomaka u stambenom zbrinjavanju. Premijera Milanovića, tvrdi Džakula, ne zanimaju Srbi povratnici, i on taj problem želi zatvoriti jer ga nije sposoban riješiti.
Predstavnik državnog Ureda Ivica Preskar ističe, pak, da je od ukupno zaprimljenih 17.800 zahtijeva bivših nositelja stanarskih prava, više od polovice pozitivno riješeno:
„Popust je reguliran ili dužinom trajanja izbjegličkog statusa, ili se priznaje popust od 1. 1. 1992. do sklapanja ugovora o najmu. Dakle, u odnosu na ta dva preioda uzima se onaj period koji je povoljniji za stranku. Tako da mislimo da apsolutno ne stoje te primjedbe gospodina Džakule, da ti ljudi i nisu zakinuti na taj način što će izgubiti status izbjeglice. U odnosu sa isto, ukoliko se ljudi žele vratiti u R Hrvatsku, dakle svi ovi koji su i aplicirali za taj regionalni stambeni program, oni će svojim povratkom ostvariti u R Hrvatskoj status povratnika, koji traje šest mjeseci, i ukoliko ti ljudi nemaju primanja, dobit će naknadu tijekom tih šest mjeseci, i uz to će dobiti zdravstvenu zaštitu u R Hrvatskoj. Dakle, u odnosu na program stambenog zbrinjavanja u R Hrvatskoj nikakvih promjena neće biti.“
„Dobivam uvjerevanja da će to biti pod kontrolom, odnosno pod nadzorom, da neće biti automatskoga ukidanja statusa izbjeglica, nego da će se stvoriti mehanizmi koji će to nadzirati u narednih nekoliko godina."
O ukidanju izbjegličkog statusa izbjeglih hrvatskih Srba govori se već dvije godine, no UNHCR-ova preporuka još nije donesena, ali postupak i konzultacije su u toku, potvrdili su nam u UNHCR-ovom uredu u Zagrebu.
U hrvatskom Ministarstvu vanjskih poslova ističu kako su svi kriteriji za donošenje preporuke ispunjeni, naglašavaju da su se u Hrvatskoj dogodile promjene i prestale okolnosti zbog kojih su osobe izbjegle, vratilo se više od polovice izbjeglih,133.250 osoba, i nisu im, kažu, poznati razlozi zašto UNHCR još nije donio službenu preporuku.
Glasnogovornik Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje Ivica Preskar:
„Ukidanje statusa izbjeglica donošenjem preporuke UNHCR-a u tom smjeru, nikako neće ni na jedan način umanjiti ili uskratiti ili onemogućiti provedbu stambenog programa, što nacionalnog, a što regionalnog stamebnog programa koji se provodi u R Hrvatskoj.“
Unatoč uvjeravanjima iz Vlade, moguće ukidanje izbjegličkog statusa izbjegli Srbi iščekuju s velikom zabrinutošću, ističe za program Pred licem pravde predsjednik Srpskog demokratskog foruma Veljko Džakula:
„Vlada lobira i gotovo je izlobirala da se ukine izbjeglički status, jer to nekim zemljama u Evropi ne odgovara da članica Evrospke komisije ima neriješen izbjeglički status. Izbjeglice, a njih je oko 4.500 koji žive van Hrvatske, na taj način gube zdravstveno osiguranje.“
Izbjeglim bi se Srbima u regiji, nastavlja Džakula, otežao povratak i smanjila mogućnost povoljnijeg otkupa stanova, a sve to bi, prema njegovim riječima, bio „završni čin u etničkom čišćenju“:
Veljko Džakula
„Ako je 1991. godine po popisu stanovništva bilo 586.000, a 2011. po popisu stanovništva 186.000 Srba, znači 400.000 manje. Ako se u tom periodu vratilo u Hrvatsku, kažu, 135.000, odnosno 60.000 je ostalo, koliko je onda stvarno ostalo Srba poslije rata u Hrvatskoj? Vlada nema ozbiljan pristup reješavanju tog problema, već na mala vrata želi da izlobira preko UNHCR-a da se taj status zatvori. I onda ta vlada ako stimulira useljavanje na način da useljenicima iz bosne daje u vlasništvo imovinu, a s druge strane Srbima povratnicima usložnjava proces podnošenja zahtjeva za stambeno zbrinjavanje i ne omogućava otkup, to je namjerna demografska promjena.“Iako je od završetka rata prošlo skoro 20 godina, još uvijek se, kaže Džakula, 49.000 izbjeglih Srba želi vratiti u Hrvatsku, barem su tako izjavili prilikom evidentiranja. No glavne prepreke su stan i posao. Potvrđuje to i četrdesetčetverogodišnji Dragan Vukelić iz Plaškog, koji se sa suprugom i kćerkicom vratio 2008. godine. Podnio je zahtjev za stan, ali već šestu godinu bezuspješno čeka:
„Živim sada kod kumova. Oni su u Plaškom. Tu sam prijavljen. I, dapače, jučer sam se čuo sa gospođom Ivankom, traži mi neke naknadne papire koje sam, ja njoj već davnih dana donio, i iz Zagreba sa jedne adrese prebivališta, i drugu sa suda, iz gruntovnice itd. I tako, bit će danas, bit će sutra. I stvarno neka bezizlazna situacija. Pravo da vam kažem, digao sam ruke od svega toga.“
Predsjednik SDF-a Veljko Džakula optužuje SDP-ovu vladu da je jednaka ili gora od HDZ-ove. Već dvije godine, kaže, nema pomaka u stambenom zbrinjavanju. Premijera Milanovića, tvrdi Džakula, ne zanimaju Srbi povratnici, i on taj problem želi zatvoriti jer ga nije sposoban riješiti.
Predstavnik državnog Ureda Ivica Preskar ističe, pak, da je od ukupno zaprimljenih 17.800 zahtijeva bivših nositelja stanarskih prava, više od polovice pozitivno riješeno:
„Popust je reguliran ili dužinom trajanja izbjegličkog statusa, ili se priznaje popust od 1. 1. 1992. do sklapanja ugovora o najmu. Dakle, u odnosu na ta dva preioda uzima se onaj period koji je povoljniji za stranku. Tako da mislimo da apsolutno ne stoje te primjedbe gospodina Džakule, da ti ljudi i nisu zakinuti na taj način što će izgubiti status izbjeglice. U odnosu sa isto, ukoliko se ljudi žele vratiti u R Hrvatsku, dakle svi ovi koji su i aplicirali za taj regionalni stambeni program, oni će svojim povratkom ostvariti u R Hrvatskoj status povratnika, koji traje šest mjeseci, i ukoliko ti ljudi nemaju primanja, dobit će naknadu tijekom tih šest mjeseci, i uz to će dobiti zdravstvenu zaštitu u R Hrvatskoj. Dakle, u odnosu na program stambenog zbrinjavanja u R Hrvatskoj nikakvih promjena neće biti.“
Milorad Pupovac
Unatoč uvjeravanjima iz Vlade, reagiralo je i Srpsko narodno vijeće. Saborski zastupnik Samostalne demokratske srpske stranke i predsjednik SNV-a dr. Milorad Pupovac potvrdio je početkom tjedna za RSE da su se pismeno obratili međunarodnoj zajednici i UNHCR-u, te upozorili na moguće posljedice ukidanja statusa izbjeglica. Kaže da je povratna informacija povoljna za preostalu izbjegličku populaciju:„Dobivam uvjerevanja da će to biti pod kontrolom, odnosno pod nadzorom, da neće biti automatskoga ukidanja statusa izbjeglica, nego da će se stvoriti mehanizmi koji će to nadzirati u narednih nekoliko godina."