U Hagu je održana konferencija o nestalima licima. Procjene ukazuju na to da su milioni ljudi nestali širom svijeta u različitim sukobima i usljed kršenja ljudskih prava. Zajednički zaključak učesnika je da ne ohrabruje činjenica da u 21. vijeku međunarodna zajednica nema organizovan sistem rješavanja pitanja nestalih na globalnom nivou.
Milijuni ljudi nestali su širom svijeta u različitim sukobima usljed kršenja ljudskih prava. Tisuće nestaju svake godine zbog trgovine ljudima i nasilja u vezi sa zloupotrebom droga i migracija. Tisuće ljudi nestalo je u ratnim sukobima i još se traže njihovi posmrtni ostaci. Tomas Miller, predsjedatelj Međunarodne komisije za nestale osobe u svom uvodnom obraćanju osvrnuo se na sami cilje ovog skupa:
„Glavni cilj ove konferencije je usmjeravanje pažnje međunarodne zajednice na pitanje nestalih osoba. Iako je ovaj problem oduvijek prisutan, nikad prije nije održana ovakva konferencija. Pokušavamo okupiti stručnjake, političke lidere, akademike i lidere iz NVO sektora na jednom mjestu kako bismo ujedinili znanje, ekspertizu i iskustvo i usredotočili se na višedimenzionalne aspekte problema nestalih osoba.“
Miller je također govorio o tome kako najveći izazov u rješavanju problema nestalih jeste navesti vlade država na suradnju.
„Odlazimo u područja u kojima je došlo do sukoba. Ukoliko je jedna vlada svrgnuta, nova ima motiv da se okrene rješavanju pitanja nestalih osoba. Ali ako vlada nije svrgnuta, ako su na čelu države isti ljudi, oni će nastojati prikriti svoju odgovornost i krivicu. Navesti neku vladu da preuzme odgovornost je najveći izazov.“
„U rad Komisije sam se uključila 2001. godine. Već sam imala iskustvo rada s porodicama nestalih na zapadnom Balkanu nakon srebreničke tragedije. Zbog agonije tih porodica, Komisija je obećala pomoći ne samo u osvjetljavanju ovog problema nego i u njegovom rješavanju i stvaranju mjera za zatvaranje ovog poglavlja na zapadnom Balkanu. To bi, kako sam razumjela, mogao biti jedan od ključnih faktora u stvaranju prosperitetnijeg i mirnijeg društva u budućnosti. Zbog toga sam pristupila ovoj organizaciji.“
Na konferenciji su nazočili i predstavnici Bosne i Hercegovine u kojoj je tokom proteklog rata nestalo preko 30.000 osoba. Eksuhimirane su 24.000, a za 8.000 još se traga. Na konferenciji je sudjelovala i Jasminka Džumhur, ombudsmen za ljudska prava BiH. Džumhur je kazala da se na skupu posvetila posebna pozornost metodama utvrđivanja identiteta nestalih osoba, kao i značaju suradnje pravosudnih institucija.
„Iz razloga što se faktički u Bosni i Hercegovini uvođenjem DNA metoda proces identifikacije ubrzao. Napredak nauke pokazao je da je DNA metod jedan od značajnih segmenata u utvrđivanju istine o onome šta se desilo nestalim osobama. Treći značajan segment je pitanje saradnje tužilaštava. Bili su predstavnici tužilaštava iz Srbije, tužilaca Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, i upravo taj segment tranzicijske pravde pokazao se kao veoma značajan jer se i kroz procesuirane predmete pokazala mogućnost utvrđivanja istine o nestalima.“
Na konferenciji je definiran plan za budućnost u traženju nestalih, smjerenice standarda i politika zaštite podataka u vezi sa obavezama država i međunarodne zajednice u rješavanju ovog problema.
Milijuni ljudi nestali su širom svijeta u različitim sukobima usljed kršenja ljudskih prava. Tisuće nestaju svake godine zbog trgovine ljudima i nasilja u vezi sa zloupotrebom droga i migracija. Tisuće ljudi nestalo je u ratnim sukobima i još se traže njihovi posmrtni ostaci. Tomas Miller, predsjedatelj Međunarodne komisije za nestale osobe u svom uvodnom obraćanju osvrnuo se na sami cilje ovog skupa:
„Glavni cilj ove konferencije je usmjeravanje pažnje međunarodne zajednice na pitanje nestalih osoba. Iako je ovaj problem oduvijek prisutan, nikad prije nije održana ovakva konferencija. Pokušavamo okupiti stručnjake, političke lidere, akademike i lidere iz NVO sektora na jednom mjestu kako bismo ujedinili znanje, ekspertizu i iskustvo i usredotočili se na višedimenzionalne aspekte problema nestalih osoba.“
Miller je također govorio o tome kako najveći izazov u rješavanju problema nestalih jeste navesti vlade država na suradnju.
„Odlazimo u područja u kojima je došlo do sukoba. Ukoliko je jedna vlada svrgnuta, nova ima motiv da se okrene rješavanju pitanja nestalih osoba. Ali ako vlada nije svrgnuta, ako su na čelu države isti ljudi, oni će nastojati prikriti svoju odgovornost i krivicu. Navesti neku vladu da preuzme odgovornost je najveći izazov.“
Kraljica Noor
U radu konferencije sudjelovala je i jordanska kraljica Noor, koja obnaša dužnost komesarke Međunarodne komisije za nestale osobe. Noor je istakla da bi odlučnost država da se pozabave ovim problemom doprinijela pravednijoj budućnosti:„U rad Komisije sam se uključila 2001. godine. Već sam imala iskustvo rada s porodicama nestalih na zapadnom Balkanu nakon srebreničke tragedije. Zbog agonije tih porodica, Komisija je obećala pomoći ne samo u osvjetljavanju ovog problema nego i u njegovom rješavanju i stvaranju mjera za zatvaranje ovog poglavlja na zapadnom Balkanu. To bi, kako sam razumjela, mogao biti jedan od ključnih faktora u stvaranju prosperitetnijeg i mirnijeg društva u budućnosti. Zbog toga sam pristupila ovoj organizaciji.“
Na konferenciji su nazočili i predstavnici Bosne i Hercegovine u kojoj je tokom proteklog rata nestalo preko 30.000 osoba. Eksuhimirane su 24.000, a za 8.000 još se traga. Na konferenciji je sudjelovala i Jasminka Džumhur, ombudsmen za ljudska prava BiH. Džumhur je kazala da se na skupu posvetila posebna pozornost metodama utvrđivanja identiteta nestalih osoba, kao i značaju suradnje pravosudnih institucija.
„Iz razloga što se faktički u Bosni i Hercegovini uvođenjem DNA metoda proces identifikacije ubrzao. Napredak nauke pokazao je da je DNA metod jedan od značajnih segmenata u utvrđivanju istine o onome šta se desilo nestalim osobama. Treći značajan segment je pitanje saradnje tužilaštava. Bili su predstavnici tužilaštava iz Srbije, tužilaca Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, i upravo taj segment tranzicijske pravde pokazao se kao veoma značajan jer se i kroz procesuirane predmete pokazala mogućnost utvrđivanja istine o nestalima.“
Na konferenciji je definiran plan za budućnost u traženju nestalih, smjerenice standarda i politika zaštite podataka u vezi sa obavezama država i međunarodne zajednice u rješavanju ovog problema.