Sva suđenja za ratne zločine počinjene u oružanim sukobima od 1991. do 1999. na prostoru bivše Jugoslavije traju i po 20 godina, a oštećeni, uglavnom, nisu informisani o toku postupka. Ovo se navodi u izvještaju Tranziciona pravda, koji je predstavljen u Banjaluci.
Profesor političke filozofije Sveučilišta u Zagrebu Žarko Puhovski smatra da situacija oko suđenja u svim zemljama nastalim raspadom Jugoslavije nije dobra i da svaka zemlja pokušava minimizirati svoje zločine:
„Problem je u tomu što nakon prestanka rada haškoga sudišta treba raspodijeliti ne toliko sada više odgovornost koliko nadležnost institucija koje će procesuirati zločine. S jedne strane se pojavljuje ideja ’mi ćemo sve’, npr. u Beogradu, ali onda se to ne dogodi. S druge strane se u BiH, po mojem sudu, dobrim dijelom sabotira pravosudni proces. Paradoks je u tomu da u ovom trenutku se razmjerno najbolje, ili najmanje loše radi u Hrvatskoj i Srbiji, da je Makedonija učinila jednu potpuno skandaloznu stvar - da je odlukom parlamenta naprosto ukinula mogućnost suđenja, dala amnestiju svima - da je na Kosovu veoma teška situacija zbog socijalnog pritiska, ja bih se usudio reći terora nad svjedocima, da u Crnoj Gori imate svega dva ili tri slučaja", navodi Puhovski.
U BiH, prema izvještaju, suđenja su najintenzivnija pri Sudu BiH, koji je od osnivanja do kraja 2011. godine pravosnažno osudio 88 osoba i okončao ukupno 78 slučajeva za kaznena djela ratnog zločina, zločina protiv čovečnosti, genocida i drugih teških povreda međunarodnog ratnog prava. Međutim, prenošenje nadležnosti za suđenja za ratne zločine na niže sudove ide sporo.
Ostvarivanju tranzicione pravde u BiH onemogućava i veliki broj istina o dešavanjima u ratu, smatra profesor Filozofskog fakulteta u Banjaluci Miodrag Živanović:
Bosni i Hercegovini veliki problem predstavlja neujednačena sudska praksa u primjeni Zakona o procesuiranju ratnih zločina, te nepostojanje vrhovnog suda BiH, što ozbiljno ugrožava jednakost osumnjičenih, optuženih i osuđenih pred zakonom, kaže Puhovski:
„Tako da u BiH još uvijek imamo jednu dosta jasno etnički određenu verziju pravosuđa.“
Napredak u Hrvatskoj
U Hrvatskoj zbog njenog evropskog puta poboljšan je pravni okvir u kojem se odvija prosesuiranje ratnih zločina i napravljen je progres u procesuiranju, ali je situacija daleko od onoga što se od nje očekuje.
Osim nekoliko primjera, i dalje nema istraga i optužnica protiv politički i vojno nadređenih u slučaju kaznenih djela protiv pripadnika manjinske nacionalne grupe, a niske zatvorske kazne i oslobađajuće presude pripadnicima Hrvatske vojske i policije otkrivaju pristrasnost sudija, kaže Puhovski:
Situacija u Srbiji je bolja nego prije, ali, prema riječima Puhovskog, istrage koje priprema i vodi Tužilaštvo za ratne zločine, osim što traju dugo, u malom broju rezultiraju optužnicama protiv visokih oficira vojske i MUP-a Srbije.
Predstavnici Tranzicione pravde ne vjeruju da će institucije na prostoru bivše Jugoslavije uspjeti osuditi sve one koji su činili ratne zločine, ali ističu da nevladine organizacije moraju nastaviti da rade na prikupljanju činjenica kako bi istina izašla na vidjelo:
„Dakle, da se ne događa socijalizacija zločina tako da svi prihvaćamo to kao naše zločine, nego da prihvatimo stav da su to zločini - zločin je zločin ko god ga je napravio - i da se zločin pojmi u javnosti kod novih generacija kao sramota.“
******************
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).
Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.
Profesor političke filozofije Sveučilišta u Zagrebu Žarko Puhovski smatra da situacija oko suđenja u svim zemljama nastalim raspadom Jugoslavije nije dobra i da svaka zemlja pokušava minimizirati svoje zločine:
„Problem je u tomu što nakon prestanka rada haškoga sudišta treba raspodijeliti ne toliko sada više odgovornost koliko nadležnost institucija koje će procesuirati zločine. S jedne strane se pojavljuje ideja ’mi ćemo sve’, npr. u Beogradu, ali onda se to ne dogodi. S druge strane se u BiH, po mojem sudu, dobrim dijelom sabotira pravosudni proces. Paradoks je u tomu da u ovom trenutku se razmjerno najbolje, ili najmanje loše radi u Hrvatskoj i Srbiji, da je Makedonija učinila jednu potpuno skandaloznu stvar - da je odlukom parlamenta naprosto ukinula mogućnost suđenja, dala amnestiju svima - da je na Kosovu veoma teška situacija zbog socijalnog pritiska, ja bih se usudio reći terora nad svjedocima, da u Crnoj Gori imate svega dva ili tri slučaja", navodi Puhovski.
U BiH, prema izvještaju, suđenja su najintenzivnija pri Sudu BiH, koji je od osnivanja do kraja 2011. godine pravosnažno osudio 88 osoba i okončao ukupno 78 slučajeva za kaznena djela ratnog zločina, zločina protiv čovečnosti, genocida i drugih teških povreda međunarodnog ratnog prava. Međutim, prenošenje nadležnosti za suđenja za ratne zločine na niže sudove ide sporo.
Ostvarivanju tranzicione pravde u BiH onemogućava i veliki broj istina o dešavanjima u ratu, smatra profesor Filozofskog fakulteta u Banjaluci Miodrag Živanović:
Miodrag Živanović
„Svaka etnička ili nacionalna elita u BiH ima svoju istinu o tome šta nam se događalo u ne tako davnoj prošlosti. To su tri istine. Četvrta je istina je istina izbjeglica i raseljenih lica, po mom sudu, i peta je istina međunarodne zajednice. Tih pet istina su uvijek međusobno suprotstavljene, tako da se ne može uspostaviti nužno potreban jedinstven odnos prema onome šta se događalo. Otuda je i nemoguć jedan normalan odnos prema onome što se naziva prošlost i suočavanje sa prošlošću", ocjenjuje Živanović.Bosni i Hercegovini veliki problem predstavlja neujednačena sudska praksa u primjeni Zakona o procesuiranju ratnih zločina, te nepostojanje vrhovnog suda BiH, što ozbiljno ugrožava jednakost osumnjičenih, optuženih i osuđenih pred zakonom, kaže Puhovski:
„Tako da u BiH još uvijek imamo jednu dosta jasno etnički određenu verziju pravosuđa.“
Napredak u Hrvatskoj
U Hrvatskoj zbog njenog evropskog puta poboljšan je pravni okvir u kojem se odvija prosesuiranje ratnih zločina i napravljen je progres u procesuiranju, ali je situacija daleko od onoga što se od nje očekuje.
Osim nekoliko primjera, i dalje nema istraga i optužnica protiv politički i vojno nadređenih u slučaju kaznenih djela protiv pripadnika manjinske nacionalne grupe, a niske zatvorske kazne i oslobađajuće presude pripadnicima Hrvatske vojske i policije otkrivaju pristrasnost sudija, kaže Puhovski:
Žarko Puhovski
„U Hrvatskoj postoje četiri suda koja rade relativno dobro. Međutim, u Hrvatskoj se naprosto stvorilo raspoloženje, nakon oslobađanja generala Gotovine i Markača, da je rat završen, da je Hrvatska pobijedila, da je dobila inozemnu podršku za to što je pobijedila i da više suđenja zapravo ne treba biti.“Situacija u Srbiji je bolja nego prije, ali, prema riječima Puhovskog, istrage koje priprema i vodi Tužilaštvo za ratne zločine, osim što traju dugo, u malom broju rezultiraju optužnicama protiv visokih oficira vojske i MUP-a Srbije.
Predstavnici Tranzicione pravde ne vjeruju da će institucije na prostoru bivše Jugoslavije uspjeti osuditi sve one koji su činili ratne zločine, ali ističu da nevladine organizacije moraju nastaviti da rade na prikupljanju činjenica kako bi istina izašla na vidjelo:
„Dakle, da se ne događa socijalizacija zločina tako da svi prihvaćamo to kao naše zločine, nego da prihvatimo stav da su to zločini - zločin je zločin ko god ga je napravio - i da se zločin pojmi u javnosti kod novih generacija kao sramota.“
******************
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).
Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.